DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 8 <-- 8 --> PDF |
razvitak sistema korijena, jer podzemni organ mora biti jači za staništa na ko jima vladaju loši utjecaji bure, vrućine, suhoće, suše i insolacije. Zato smo, osim reznica normalne veličine (18—22 cm X 8—12 mm), sadili i jače reznice. Da bi se što prije stvorile stablašice, trebalo je saditi i prutove (motke, kolce). Zbog takvih okolnosti kao i zbog pomanjkanja pomoćnog stručnog osoblja instituta, ti pokusi imaju uglavnom orijentacijski značaj, odnosno zadatak im je bio prvenstveno da pokažu šta se razmnažanjem topola u Primorju može postići, može li se taj rad u istraživanjima i za potrebe operative nastaviti. 5. METODIKA POKUSA RAZMNAŽANJA Na temelju naprijed iznesenih razmatranja, rasadni materijal određenih klonova nije mogao imati podjednake dimenzije. Budući da je kakvoća sakupljenog materijala, zbog različitosti staništa i biotipova, bila veoma raznovrsna i jer ni takvog materijala nije, za prvi čas, bilo dovoljno, broj, debljine i dužine reznica i prutova nisu se mogli odrediti unaprijed, nego je postupak bio izvršen prema danim mogućnostima. Ipak, dužina većine reznica bila je više-manje normalna, tj. 17—24 cm, a debljina 8—15 mm. U svrhu komparacije, ostale reznice bile su duže, tj. od 25 do 50 cm, i deblje. Duže i deblje reznice imaju više rezervnih supstanca i vode te lakše mogu podnijeti suhoću i druge nepogode. Dužina prutova bila je od 0,5 do 1,8 m. Niži prutovi, kad se na njima razviju vegetativni organi, mogu služiti za smirivanje nemirnih zemljišta, na primjer, u bujičnom području te uz željezničke pruge i putove, jer će manje asimiiata trošiti na prirašćivanje debla a više na razvitak krošnje i korijena. Visoki prutovi mogu služiti za brže stvaranje stablašica, tj. za bržu melioraciju degradiranih staništa pretkulturama, ili kao međukulture ili potkulture u rijetko obraslim sastojinama borova i dr. Ostali postupci: priprema reznica i prutova, priprema tla, osnivanje ožilišta i njega tla, obavljeni su na uobičajen način. Razmak reznica na gredicama bio je 45 X 45 cm, tj. po tri reznice u jednom poprečnom redu gredice, red od reda 45 cm. Tlo je pripremljeno isto onako kao za proizvodnju sadnica drugih vrsta listača i četinjača. Jedina razlika bila je da se trebalo češće plijeviti i rahliti i nešto više zalijevati, pa se to i provelo u rasadniku Pod Badanj. U crikveničkom rasadniku je od 19 klonova napravljeno i posađeno 1052 reznica i prutova, u opatijskom od 9 klonova imali smo 336 reznica i prutova, a u karlobaškom rasadniku samo od jednog klona broj reznica iz korijena te stabalaca korjenjaka bio je oko 50, a i od toga se zbog gotovo posve zanemarene njege oko 2/3 već do 30. VI posušilo. 6. REZULTATI POKUSA U CRIKVENIČKOM RASADNIKU Ma da je razvitak vegetativnih organa topola bio u toku prva dva mjeseca proljeća 1963. veoma polagan, pokazalo se kasnije da je skepticizam bio posve neopravdan. Postignuti rezultati bili su iznad očekivanja. Potkraj vegetacrjske dobi, visina nadzemnih organa 1-godišnje crne topole iz reznica bila je prosječno oko 1,5 m, odnosno od oko 1 m do oko 2,5 m, a korijenove žile duge do 80 cm i pri donjem kraju debele do 1 cm. Listanje je započelo, s obzirom na veoma različite klonove i različit razmnožni materijal, od 10. IV do 5. V, dakle u periodu od mjesec dana, najviše oko 23. IV. |