DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 7 <-- 7 --> PDF |
4. PROBLEM RAZMNAŽANJA Ma da su šumarstvo (npr. u Senju i Crikvenici) i poljoprivreda (npr. na Krku) u Primorju ponegdje razmnažali topole, objavljenih podataka o rezultatima nema. Zato smo za potrebe šumskih gospodarstava Hrv. primorja izradili opširnu metodiku koja je prvenstveno trebala da služi za osnivanje pokusa razmnažanja. U toj metodici ukratko su izneseni problem i potreba introdukcije topola za pošumljivanje boljih staništa degradiranog krša, utvrđene prve klonske baze, način pripreme reznica općenito i posebno s obzirom na ekološke okolnosti submediteranskog područja, način obrađivanja tla, način sadnje, njegovanje, postupak razmnažanja biljele topole, sive topole i trepetljike, način razmnažanja bršljana (za turističke nasade i nemirna tla). SI. 2. Crna topola na obali pokraj Omiša, ispod nje bršljan. Na temelju razvitka ove vrlo guste krošnje može se pretpostaviti da se korijenje ove topole rasprostranilo i prema moru. Osnovni problem razmažanja topola bio je u tome što, kako je već navedeno, nemamo o tome publiciranih iskustava i što na većini prvih pronađenih nalazišta topola gotovo i nema jednogodišnjih dugih izbojaka, jer je drveće ponajviše stadijski staro i visinski prirast grana veoma malen. Dakle, trebalo je, barem za početak razmnažanja, upotrijebiti i višegodišnje izbojke (bez vidljivih pupova!). Budući da su ti izbojci, pod lošim fiziološkim utjecajem bure, jake vrućine i dugotrajne insolacije, razvili razmjerno debelu koru, pojavilo se pitanje: da li će se, koliko i kako razviti nadzemni organi i kakvo će biti zakorjenjivanje. Zato je i postojala izvjesna bojazan o rezultatu pokusa. Naročito je bio važan |