DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 7     <-- 7 -->        PDF

4. PROBLEM RAZMNAŽANJA
Ma da su šumarstvo (npr. u Senju i Crikvenici) i poljoprivreda (npr. na
Krku) u Primorju ponegdje razmnažali topole, objavljenih podataka o rezultatima
nema. Zato smo za potrebe šumskih gospodarstava Hrv. primorja izradili
opširnu metodiku koja je prvenstveno trebala da služi za osnivanje pokusa
razmnažanja. U toj metodici ukratko su izneseni problem i potreba introdukcije
topola za pošumljivanje boljih staništa degradiranog krša, utvrđene prve
klonske baze, način pripreme reznica općenito i posebno s obzirom na ekološke
okolnosti submediteranskog područja, način obrađivanja tla, način sadnje, njegovanje,
postupak razmnažanja biljele topole, sive topole i trepetljike, način
razmnažanja bršljana (za turističke nasade i nemirna tla).


SI. 2. Crna topola na
obali pokraj Omiša,
ispod nje bršljan. Na
temelju razvitka ove
vrlo guste krošnje
može se pretpostaviti
da se korijenje ove
topole rasprostranilo
i prema moru.


Osnovni problem razmažanja topola bio je u tome što, kako je već navedeno,
nemamo o tome publiciranih iskustava i što na većini prvih pronađenih
nalazišta topola gotovo i nema jednogodišnjih dugih izbojaka, jer je drveće
ponajviše stadijski staro i visinski prirast grana veoma malen. Dakle, trebalo
je, barem za početak razmnažanja, upotrijebiti i višegodišnje izbojke (bez vidljivih
pupova!).


Budući da su ti izbojci, pod lošim fiziološkim utjecajem bure, jake vrućine
i dugotrajne insolacije, razvili razmjerno debelu koru, pojavilo se pitanje: da li
će se, koliko i kako razviti nadzemni organi i kakvo će biti zakorjenjivanje.
Zato je i postojala izvjesna bojazan o rezultatu pokusa. Naročito je bio važan