DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 67 <-- 67 --> PDF |
alpina i Lycopodium annotinum i Calamagrostis villosa, diferencijalne Blechnum spicant i Luzula luzulina. Od mahovina je najznačajnija Rhytidiadelphus loreus. Smrča dostigne visinu 20—25 m s pokrovnošću krošnje od 80!°/o. U ovoj subasocijaciji lijepo se razvija var. Vaccinium myrtillus na boljim tlima, sub varijanta V. vitis idaea na sušnim staništima. d) -Dechampsietosum flexuosae — ova subasocijacija često degradira, budući se lagano pretvara u poljoprivredne površine (uglavnom pašnjake). Karakteristična je vrsta trava Deschampsia flexuosa . e) Fagetosum — bogata je fagetalnim i adenostyletalnim vrstama. Diferencijalne vrste za subas. fagetosum sa Stellaria nemorum i Phyteuma špica tum. Tlo je šumsko- smeđe. Na neutrofilnom do slabo acidofilnom staništu je Oxalis acetosella varijanta. f) Calamagrostidetosum obrascu je strme nagibe (20—40°) tj. suha i skeletna i subneutrofilna staništa. Tlo je smeđešumsko. g) Doronicetosum — brojno sü zastupane vrste sveza Adenostylion, a naročito citcana &ttu.ena litecaiuca i ca&opi&i Patrone Generoso: LEZIONI DI DENDROMETRIA, Firenze 1963, B. Coppini et C, Firenze 25 X 18, 390 str. G. Patrone, profesor na Sveučilištu u Firenzi objelodanio je drugo izdanje svoje Dendrometrije. Novo izdanje Dendrometrije uvelike je prošireno i nadopunjeno. Knjiga ima četiri dijela. Prvi dio se odnosi na utvrđivanje drvne mase stabla i sastojina a obuhvaća 160 str. Drugi dio se odnosi na dendrometrijske instrumente i na pogreške mjerenja. U tom dijelu G. Patrone je opisao novu Hellriglovu promjerku pomoću koje se može lako, brzo i ekonomično utvrditi temeljnica sastojine. Taj dio obuhvata oko 20 str. U trećem je dijelu autor opisao novu dendrometrijsku tehniku: principi relaskopa, elementi fotogrametrije i osnovi inventarizacije šuma po statističkim metodama. To je novi dio koji ima ko 100 strana i čini najvredniji i najzanimljiviji dio Patronov e Dendrometrije. četvri dio knjige se odnosi na prirast stabla i sastojine na oko 70 str. Doronicum austriacum. Pokrovnost zeljanica iznosi 90—lOQtyo. h) Abietosum — je ekstrazonalnog raširenja, obrašćujući sjeverne padine duž uskih dolina (sutjeski) potoka i riječica. Ova su staništa izvanredno vlažna i suha. U posebnom poglavlju je iznesena rasprostranjenost šuma Luzulo silvatice-Piceetum s naznakom lokaliteta, nadmorske visine i dr. Ujedno je izneesn pregled ekoloških uslova ove šume (klima, geološka podloga, tla, pregled antropogenih uticaja), gornja granica šuma i gospodarska važnost. Dr Josip Kovačević Ing. M. Ježić: Razvoj turizma u Novom Vinodolskom. U prosincu 1963. izdao je kol. Ježić ovu brošuricu sa ovim poglavljima: Razvoj turizma u N. V. — Djelatnost lječilišnog povjer. za vrijeme I svj. rata — Turizam u staroj Jugoslaviji — Turizam po Oslobođenju — Osnivanje Turist, društva u N. V. — Biografija autora. Brošura je džepnog formata, obasiže 54 stranice, a cijena joj je 500 din. Na kraju knjige nalazi se dodatak u kojem su obrađeni na oko 20 str. elementi statistike. Knjiga je puna vrlo uspjelih slika i grafikona koji olakšavaju razumijevanje 1 čine Patronov u dendrometriju pristupačnom i onim čitaocima koji ne vladaju njegovim materinjim jezikom. Knjiga je štampana na vrlo finom papiru i luksuzno je opremljena te predstavlja vrlo vrijedan udžbenik i priručnik iz oblasti moderne dendrometrije. Prof. dr Dušan Klepac ŠUMARSKI ČASOPISI U SOVJETSKOM SAVEZU Početak je ruske šumarske štampe pokrenut 1833. g. osnivanjem časopisa »Lesnoj žurnal«, organa »Društva za podsticanje šumoprivrede« u Petrogradu. Nešto kasnije izlazile su (od 1855. do 1859.) tjedne novine »Gazeta lesovodstva i ohoty« (Šumarske i lovačke novine). Godine 1871. organizira se »Petrogradsko šumarsko društvo« ,koje obnavlja časopis »Lesnoj žurnal«, a izlazi sve do 1918. god. Tokom tih 47 godina tu su štampani najbolji članci ruske šumarske literature. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Njezinu je razvoju nmogo doprinio tvorac nauke o šumi Georgij Morozov, a uređivao je i »Lesnoj žurnal« 15 godina. Za vrijeme njegova uređivanja časopis se znatno popravio i izlazio sa 10 brojeva godišnje i povišenim tiražom od 500 na 2.000 primjeraka. Osim časopisa javljaju se u drugoj polovini prošlog stoljeća i periodička izdanja instituta, poljoprivrednih i šumarskih društava, naučnih organizacija i si. Pune 53 godine izlazi mjesečnik »Poljoprivreda i šumarstvo«, koga izdaje Ministarstvo poljoprivrede od 1865. pa do 1918. god. Prvi šumarski naučno-popularni časopis »Les« izlazio je u Petrogradu od 1911—1915. Svi su se ti časopisi borili s materijalnim teškoćama. Prvih godina sovjetske vlasti pojavio se niz novih šumarskih časopisa. Tako je 14. IV 1918. izašao prvi sovjetski šumarski časopis »Lesa Respubliki«. Prvi broj, u kom je odštampan »Osnovni zakon o šumama « potpisan Lenjinom, rasprodan je u 40.000 primjeraka. Još ćemo spomenuti časopis »Lesnoe delo« (Moskva, 1918—1919.), »Lesnoe hozjajstvo i ohota« (Petrograd, 1922—1923.) i »Vestnik lesnogo hozjajstva« (Moskva, 1923.). Prvi sovjetski časopisi bili su kratka vijeka (uslijed teškoća oko izdavanja za vrijeme građanskog rata). Tokom prvih 8 godina, do 1925. god. izašlo je više od 50 raznih povremenih listova o šumskom gospodarenju, izradi šume i si. Tek 1924. pojavljaju se »Lesovod«, koji prestaje 1931. Za Ukrajinu štampa se »Ukrainskij lesovod « (od 1926—1930.). Časopis »Lesnoe hozjajstvo « izlazi samo 2 godine, od 1928. do 1929., a »Na lesokuljturnom fronte« samo 1932. Časopis »Lesnoe hozjajstvo, lesopromyslennost´ i toplivo« izlazi pod tim imenom od 1923—1928., a od 16928—1931. kao »Lesnoe hozjajstvo i lesnaja promyslennost « da bi od 1931. do 1936. nosio naziv »Lesnoe hozjajstvo i lesoekspluatacija«. U Moskvi je štampano »Lesopromyslennoe delo« od 1922—1934., pa je i taj časopis nekoliko puta mijenjao naslov, dok je došao do današnjeg »Lesnaja promyslennost«. U raznim su gradovima Sovjetskog Saveza i u razno vrijeme izlazili lokalni šumarski časopisi: »Lesa i lesnaja*promyslennost´ Gorskovkogo kraja« (1931—1935.), »Les Uralo-Kuzbassu« koji je štampan u Svedlovsku 1932—1933., pa »Socijalističeskoe lesnoe hozjajstvo i agrolesomelioracija « (Harkov 1932—1933.). U Tatariji izlazio je časopis »Seljskoe i lesnoe hozjajstvo Tatarstana« (1921—1924.), a u Latviji ;>2ižn´ lesa« samo 1940., a u Estoniji »Lesnoe hozjastvo« samo 1941. god. Briga o zaštiti, očuvanju i racionalnom iskorišćavanju šuma ukazala je na potrebu časopisa »V zaščitu lesa« (1937—1938.), a istovremeno je počelo izlaziti »Lesnoe hozjajstvo« i prestalo II svjetskim ratom. Nakon rata izlaze »Les« (1945—1948.), »Les i step´« (1949—1953.), a od 1948. izdaje Min. šumarstva obnovljeni časopis »Lesnoe hozjajstvo«. U naše vrijeme izlaze: »Lesnoe hozjajstvo «, »Lesnaja promyslennost´«, »Musu girios« (Naše šume) od 1957. i to za Litvansku republiku. Min. višeg i srednjeg obrazovanja izdaje »Lesnoj žurnal«. U siječnju ove godine »Lesnaja promyslennost´ « obilježila je svoju 25-godišnjicu. U Lenjingradu izlaze od 1928. novine »Lesnaja pravda« izdaje Lenjingr. šum.-teh. akad.). U šumskim gospodarstvima i šumarijama izlaze na stotine zidnih novina. Isto tako raste i tiraž povremenih edicija. (Lesnoe hozjajstvo, br. 3—1964. A. Klevcov) Đuro Knežević LESNOE HOZJAJSTVO-Moskva 1-1964. — V. J. Rubcov: Za daljnje povišenje tehničkog nivoa šumoprivrede. — S. V. Belov: Ocjena higijenske uloge šume. — I. Cilimov: Ocjena vitalnosti jelova podrasta. — I. V. Veselov: Prirodna obnova i način sječe bukve i jele u Adleskom šum. gospodarstvu. — V. G. Rubcov: Projektiranje i produktivnost melioracije šuma. — S. A. Rostovcev: Sadržaj celuloze i duljina vlakana u drvu ive. — B. M. Perepečin: Za punije iskorišćavanje šumske sirovine. — S. G. Sinicyn: Planiranje ponovnih uređajnih radova. — V. J. Olerinski: O tačnosti uređajnih radova. — V. Antanajtis: Iskorišćavanje pokozatelja tekućeg prirasta u uređivanju šuma. — P. B. Lugovyh: Iskustva o šumskim kulturama u Sverdovskoj oblasti. — V. I. Borisov: Osobine pošumljavanja borom na Sjeveru. — N. M. Nabatov: Uloga breze u borovim kulturama. — N. T. Stepanec: Sistem korijenja drvnih vrsta na tamnokestenjastim tlima zapadnog Kazahstana. — F. A. Pavlenko: Agrotehnika pošumljavanja biljkama crne johe. — V. V. Padalko: Orah u basenu Aman-Kutara. — G. V. Snytkin: Određivanje požarne opasnosti u Timirjazevskom drvarsko- industrijskom gospodarstvu. — L. P. Hvatova: Štetnici jasena u Vel. Anadolu i mjere borbe s njima. — L. A. Kamjanoj: Heptaklor u borbi sa štetnicima na korijenu. — G. T. Rumjancev: Gospodarska efikasnost oplodnih sječa u bjelogorično- crnogoričnim sastojinama. L, M. Muške |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 69 <-- 69 --> PDF |
tik: Metodika obračunavanja kompleks nih normi izrade. — V. A. Ostroglazov: Razrahljivač šumskog tla RLN-50.— A. M. Krysov, N. G. Šiljmkov, L. G. Zevahin: O nekim nedostacima u konstrukciji šumoprivrednih mašina i alata. — A. M. " Savčenko, A. P. Butkute: O prednostima vršnog privlačenja stabala. — V. Parfenov: Tehnologija radova u sječi šuma u Gorno-altaj skom drvarskoindustrij skom gospodarstvu. — Radove Naučno-tehničkog udruženja (NTO) valja dići na viši nivo za nove zadatke. A. V. Nenarokomov: Ukrajinski šumari razmatraju pitanje povišenja proizvodnosti šuma. — Međunarodni seminar specijalista šumarstva. — V. N. Golouškin: Šumar E. I. Ciolkovski..— B. Čujbas: Nagrađivanje radnika u poduzećima za eksploataciju šuma. 2-1964. —i Treba uspješno izvršiti zadatke Sedmoljetke. — Kemija treba da mnogo pomogne šumoprivredi. — T. I. Kiščenko: Mehanizacija oplodnih i prebornih sječa u šumama I i II grupe. — P. N. Ušatin: Efektivnost prebornih i oplodnih sječa u šumama I i II grupe. — P. N. Ušatin: Efektivnost prebornih i oplodnih sječa. — A. D. Dudarev: Uloga uzgojnih sječa u povišenju produktivnosti borovih kultura. V. P. Timofejev: Ososobine rasta vrsta drva tokom vegetacijske periode. — P. S. Šimanski: Utjecaj herbicida na prirast bora. — A. ,K. Eglite i E. P. Spaloinjs: čišćenje mladika pomoću kemikata koji djeluju kroz koru stabalaca. — V. F. Jaroslaveev: Obnova šume na sječinama u Lukovickom šumskom gospodarstvu. — H. K. Paves: Ariš u Estoniji. — V. A. Šuljgin: Fiziološke osobine borova s visokom proizvodnjom smole. — N. A. Kartelj: Perspektive pošumljavanja mekim listačama u Bjelorusiji. — A. K. Šare: Ariš-vrsta duga vijeka. — L. N. Jerofeev: Obračun iskorišćavanja šume. — A. A. Petrov: Racionalne radne sheme u uređivanju šuma. — M. S. Dauetas; A. A. Kirklis: Tablice rasta borovih kultura. — I. A. Kuzmin: Pokus za primjenu kemikata pri pošumljavanju. — A. J. Ključnikov: Kemijska borba s korovom u šum. kulturama na pijescima. — A. N. Georgievski, V. P. Jarkin: Rajon iskorišćavanja borova sjemena iz Kurovskog sjemenarskog šum. gospodarstva. — V. P. Ogievski: Njega šumskih kultura u Zap. Sibiriji. — B. A. Karpelj: Presađivanje krupnih stabala sa smrznutim busenom u Jakutiji. — V. J. Golovin: Treba utvrditi konkretne proizvodno- ekonomske pokazatelje za avijacijsku zaštitu šuma. — N. P. Kurbatski: O šumskom požaru 1908. nastalom od pada meteora. — V. A. Lozinski: Nova metoda prognoziranja razmnažanja Bupalus piniariusa. — L. I. lijev: O metodici određivanja opće produktivnosti šuma. — V. J. Vekšegonov: Efektivnost pošumljavanja sadnjom u kvadrate, a ne u redove (1428:8.000 po ha). — I. D. Gusejnov: Uzgoj tehničkih iva u uslovima navodnjavanja. — A. J. Škatulov; V. I. Cernov; T. A. Kuznjecov: Univerzalni pribor za mjerenje stabala. — R. G. Sineljščikov: Treba sačuvati stare materijale iz uređivanja šuma. — N. Javorski: Zimska sjetva bora u gnijezda. — S. A. Maslenikov; L. I. lijev: Narodna kontrola djeluje. — J. S. Apostolov: Opće povišenje proizvodnosti rađa. — N. P. Šuljga, J. I.. Markin: Što nam je donijela mehanizacija. — D. I. Tatarincev: Mehanizacija privlačenja šiblja pri čišćenju. — P. I. Nikitin: Najstarija istraživačka ustanova u šumarstvu. — A. F. Mukin: Šume otoka slobode (Kube). — A. B. Zukov: Hrastici Bugarske. GORSKO STOPANSTVO-Sofija 1-1964. — M. Marinov: Obnova mješovitih bukovo-jelovo-šmrčevih šuma. — D. Garelkov, K. Krstanov, L. Ploščakova: Rast i razvoj nekih tipova stabala u sastojinama bijelog bora. — K. Taškov, G. Andonov, V. Vasilev: Podjela elemenata tekućeg prirasta u ovisnosti o taksacijskim pokazateljima. — I. Popov: Izvoz drva traktorima u Bugarskoj. — G. Apostolov: Problem određivanja tipova staništa. — G. Lazarov: Način određivanja tarifnog koeficienta kod izvoza kamionima. — L. Mihajlova: Neke posljedice nepravilnog poribljavanja. — G. Konstantinov: Vrste riba u rijeci Iskir i mjere za njihovo povećanje. — T. Ivanov: U Ribarickom šum. gosp. označen je put kompleksnim brigama. — P. Dimitrov: Hrastove kulture u rajonu Botevgradskog šum. gosp. — I. Kumčev: Poboljšani ključ za iskorišćenje aerofotosnimaka u taksaciji. — I. Petkov: Pokusni rad pokretne grupe za zaštitu šuma, divljači i ribe pri Slivenskoj okruž. upravi šum. gosp. ALLIGEMEINE FORSTZEITUNG-Wien 1/2-1964. — F. Tavsanaglu: Radovi općeg plana mreže šumskih putova i planiranja izgradnje šumskih putova u Turskoj. — St. Szeless: Stanje mašinskog okoravanja. — J. Frühwirth: Šumarstvo i drvarska industrija u Švicarskoj. — R. Frauendorfer: Neki podaci o izvedenom istraživanju seljačkih šuma u Gornjoenskoj dolini . 159 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 70 <-- 70 --> PDF |
m U nastojanju da si poveća, poboljša i usmjeri saradnju stručnjaka, a na osnovu zaključaka Upravnog odbora Saveza šumarskih društava Hrvatske od 19. IV 1963., Šumarski list raspisuje NATJEČAJ za najbolje radove na svaku od slijedećih sedam tema: 1. Podizanje odnosno održavanje šumskih nasada i turizam 2. Orijentacija u gospodarenju šumama neke konkretne šumske organizacije 3. Formiranje i kretanje fondova kod nekog konkretnog ili više šumskih gospodarstava s gledišta perspektivnog razvoja gospodarenja šumama i investiranja 4. Iskustva o ekonomskim jedinicama nekog konkretnog šumskog gospodarstva odnosno drvno industrijskog poduzeća ili više njih 5. Iskustva i rezultati osnivanja intenzivnih kultura i plantaža četinjara i liščara 6. Vlastita iskustva u primjeni mehanizacije u šumarstvu, analizaekonomika 7. Ilskorišćenje i prerada tanke oblovine, iskustva i rezultati s gledišta rentabilnosti i ekonomičnosti Izbor teme i način obrade je slobodan. Veličina rada ne može prelaziti 20 stranica pisanih mašinom s proredom. Svi radovi koji se ocijene kao dobr i honorirat će se redovnim autorskim honorarom Šumarskog lista (1.000 dinara po štampanoj stranici). Bolj i radovi honorirat će se dvostrukim, a najbolj i trostrukim i više honorarom. Ocjenu kvalitete i visinu honorara određivat će Redakcijski odbo r Šumarskog lista. Ro k za dostavu radova na raspisane teme je 1. IX 1963. U Šumarskom listu objavljivat će se, poslije isteka roka, za koje se teme i dokle produljuje rok. Radovi se dostavljaju na adresu Šumarskog lista, Zagreb, Mažuranića trg 11. Napomena : Šumarski list će i dalje primati radove koji se odnose na druge teme, slobodno odabrane i nagrađivat ih po istom kriterijumu kao i ove iz natječaja. Pozivaju se ujedno čitaoci da dostavljaju svoje prijedloge za daljnje teme za natječaj, jer će se s natječajem nastaviti. OVAJ SE NATJEČAJ PRODUŽUJE DO 1. SVD3NJA 1964. GODINE UREDNIŠTVO ŠUMARSKOG LISTA |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 71 <-- 71 --> PDF |
ŠUMSKO GOSPODARSTVO „PAPU K" PODRAVSKA SLATINA Telefoni: 52 i 86 ŠUMARIJE: PITOMACA, VIROVITICA, SUHOPOLJE, P. SLATINA, ĆERALIJE, VOCIN PROIZVODI I PRODAJE DRVNE SORTIMENTE HRASTA, BUKVE, TE OSTALIH TVRDIHMEKIH LIŠCARA, KAO I JELE. BAVI SE UZGOJEM I ZAŠTITOM ŠUMA, TE LOVNOM PRIVREDOM U UZGOJNIM LOVIŠTIMA »PAPUK« I »BILOGORA«. DRVNO INDUSTRIJSKO PODUZEĆE SISAK Telefoni br.: 2066, 5088 — Brzojavna kratica: DIP Sisak POGONI: Pilana u Sisak - Predgrađu, Tvornica furnira i parketa u Sisak - Predgrađu, Stolarija u Sisku i Majuru, Tvornica lanit ploča i lanenog vlakna u Petrinji, te polagači parketa u Majuru. PROIZVODI: rezanu građu tvrdih i mekih lišćara, furnire domaćih i egzotičnih vrsta drveta, masivni parket, namještaj i građevnu stolariju, te lanit ploče i vlakno. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 72 <-- 72 --> PDF |
ŠUMSKO GOSPODARSTVO KARLOVAC ČESTITA * SVIM POSLOVNIM PRIJATELJIMA, KAO I SVIM TRUDBENICIMA NASE DOMOVINE - 1. MAJ PRAZNIK RADNOG NARODA POZIV NA PRETPLATU za knj igu J. Safara »Biološki i ekonomski temelji za uzgajanje šuma« (Knjiga je prikazana u S L. 11—12 1963. g.) Ci jena će 1. Za 2. Za 3. Za knjizi biti: organizacije 5000 din pojedince 2000 din članove na otplatu |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 73 <-- 73 --> PDF |
VISINA PRETPLATE I CIJENE POJEDINIH BROJEVA ŠUMARSKOG LISTA Cijene pojedinih brojeva: Pretplata za Naslov : tek. godinu Izdanja Izdanja Izdanja godišnje: do 1945. g. 1945. - tek. g. tekuće g. - Tuzemstvo Ustanove i poduzeća 5.000 100 200 500 Pojedinci 1.000 50 80 150 Studenti i đaci 200 30 40 50 Inozemstvo: Ustanove i poduzeća 6.000 150 250 600 Pojedinci 2.000 100 150 200 ISPRAVAK U S. L. 1/2 1964. na strani 71, u prvom stupcu redak 25—27 qdozgo treba glasiti: Turizam je putovanje radi zabave i uživanja različitim prometalima za razliku od planinarenja gdje se pješaci. Isto tako 10. redak odozdo u drugom stupcu treba glasi ti: Turizam će na mnogim mjestima morati .. . ŠUMARSKI LIST — glasilo Saveza šumarskih društava Hrvatske. — Izdavač: Savez šumarskih društava Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mažuranića trg 11. — Račun kod Narodne banke Zagreb 400-21-608-111 — Tisak: Izdav. tiskarsko poduzeće »A. G. Matoš« Samobor |