DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 66 <-- 66 --> PDF |
6. Da bi se vrlo obimni radovi na revizijama postojećih osnova u- najbližoj budućnosti mogli savjesno i na vrijeme izvršiti potrebno i hitno razmotriti mjesto, ulogu i potrebu službe uređivanja u šumarstvu i primjeniti takovu organizacionu formu, koja bi tu službu afirmirala, organizaciono uklopila u (3i&m.aći Stcučni ca&&pL6i I litecatuca W r a b e r, M. :__Gozdna družba smreke in gozdne bekice v Slovenskih ishodnih Alpah. Razprave (Luzulo silvaticae — Piceetum Wraber, 1963), VII., pp. 79-145. Slov. akademija znan. in umetnosti. Ljubljana, 1963. Smrča je vrlo značajno drvo u slovenskom šumarstvu, koje zauzima 46*/o ukupne drvne mase od slovenskih šuma. Ovo drvo pokazuje primjeran varijabilitet. Podaci palinoloških analiza pokazuju, da je smrča u Sloveniji bila zastupana već u kasnom glacijalu (Šercelj). Šumske zajednice na bazi smrče u Sloveniji se dijele na klimatogene šume smrče i sublimatogene. Klimatogene su slabije zastupane, a to su: 1) Adenostylo glabrae — Piceetum Wrab. 1958/1960 — na staništima sa krečnjakom, odnosno dolomitskom geološkom podlogom, a u pojasu 1250/1300 — 1550/1650 m nadmorske visine. U području ove šume je dosta oborina. Reljef nije suviše strm i 2) Luzulo silvaticae-Peceetum Wrab. 1960 je ograničena na staništu sa silikatnom geološkom podlogom. U pojasu 300—600 m, pa i do 1400 m dolaze slijedeće subklimatogene šume smrče: 1/Piceetum subalpinum Br. — BI. 1938, 2) Piceetum subalpinum Br. BI. 1938 dinaricum Wrab. 1960; 3) Piceetum croaticum montanum Horvat (1938. 1950; 4) Abieti-Piceetum Wrab, (1959, 1960; 5) Calamagrostidi — Piceetum Wrab. (1959, 1960; 6) Sorbo aucupariae — Piceetum Wrab. (1953, 1960; 7) Piceetum praelapinum Wrab. (1954, 1960; 8) Mastigobryo — Piceetum (Schmid, et Gaisb. 1963) Br. — BI. et Siss. 1939; 9) Asplenio — Piceetum (Br. — BI. et Vlieg.) Kuoch 1953; 10) Dechampsia flexuosae — Piceetum Wrab. (1953, 1960. Šuma Luzulo silvaticae — Piceetum ima karakteristične vrste Luzula silvatica subsp. silvatica (silikati), Homogyne alpina (subalpski pojas), Calamagrostis villosa (nordijsko-kontinentalni florni element) i Lycopodium annotinum (karak jedinstvenu organizaciju i perspektivno osigurala kadrove i sredstva na duži rok, za koji i radi. O tom postoje već iskristilizirana mišljenja, i prijedlozi pak se apelira da nadležne državne organe da u tom smislu donesu u najskorije vrijeme odgovarajuću odluku. Ing. Drago Maj er teristična vrsta zajednice smrče). Vrlo su brojno zastupane u ovoj šumi neke vrste reda i sveze. Rhytidiadelphus loreus, Plagiothecium undulatum i Vaccinium myrtillis, V. vitis — idaea. U ovoj šumi osim edifikatora smrče dolazi i slijedeće značajnije drveće: jela, bor, bukva, javor, breza jjtđ. Niži sloj zauzimaju grmovi (Rubus idaeus, Sambucus racemosa, S. nigra, Alnus viridis, A. incana, Lonicera nigra, Salix appendiculata, C. caprea, Rosa pendulina, Corylus avellana). Sloj grmlja je slabo razvijen. Bolje je razvijeni sloj zeljanica (Calamagrostis villosa, C. arundinacea, C. epigeios, Carex brizoides, Deschampsia caespitosa, Luzula albida, Luzula silvatica subsp. silvatica). Naročito je dobro razvijen sloj mahovina (osobito na vlažnijim staništima: Rhytidiadephus loreus, Rh, triquetrus, Sphagnum acutifolium, Hylocomium splendens. Polytrichum formosum, Pleurozium schreberi i dr). Tla pod ovom šumom su »mull« — rendzine na vlažnijim staništima ,te smeđa šumska tla na sušnim staništima. Šuma smrče i bekice (Luzulo silvaticae — Piceetum) je zastupana s 8 subasocijacija, i u svakoj aubasocijaciji je još po koja varijanta. Iznijet ćemo pregled subasocijacija od najvlažnijeg do najsušeg staništa: a) Sphagnetosum Wrab. 1953. Siromašna je vrstama. Biljke ove subasocijacije su higrofilne i acidofilne. Pokrovnost iznosi 50—100%. Neke su vrste obilnije zastupane (Deschampsia caespitosa, Carex brizoides, Sphagnum acutifilium). Česti pratioci smrče su Homogyne alpina, Lycopodium annotinum, Blechnum spicant. Luzula silvatica subsp. silvatica je rijetka, a subtermofilne vrste izostaju. Ovdje smrča naraste 15—20 m visine s pokrovnošću krošnje cea 50—70°/o. b) Loreetosum — je vezana za ekstremno podzolirana kisela tla blagog reljefa. Karakteristične su vrste Homogyne |