DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Zadatak redovnih revizija jest: — da se sastavi bilansa proteklog desetgodišnjeg gospodarenja, — da se izrade nove osnove sječa, osnova pošumljavanja i njege šuma za idućih 10 godina . U osnovi sječa mogu se po potrebi provesti samo manji ispravci ili nadopune ne dirajući međutim u osnovne postavke i smjernice redovne osnove. Prigodom redovne revizije privađaju se radovi u šumi u opsegu, koji je potreban da se ispita dosadanje gospodarenje i izrade nove osnove sječa i pošumljavanja, dakle u znatno manjem obimu. Vanređna revizija proizvodi se samo u onim slučajevima, gdje izmjenjene prilike (požar, kalamiteti, izgradnja novih komunikacija, čiste sječe na većim površinama u svrhu plantažiranja, pretvaranja šumskog zemljišta u drugu vrst kulture na pr. ribnjaci i dr.) zahtijevaju djelomičnu preradu postojećeg elaborata. Ako se prigodom »revizije« ukaže potreba za temeljitom izmjenom glavnih smjernica gospodarenja, te ako se fond površine šuma i drvne mase bitno mijenja, na kojima baziraju dosadanje koncepcije gospodarenja, visina etata i glavne smjernice u budućnosti, tad treba izvršiti »obnovu« šumsko-privredne osnove kojom se treba: — ustanoviti rezultat dosadanjeg godarenja i dati ocjenu — bilans gospodarenja. — provesti ispravke u kartama i u iskazu površina, sastaviti novi opis sastojina, odrediti novi fond površina drvne mase, prirast i etat. — izraditi novu osnovu sječa, pošumljavanja, obnove i njege sastojina. jednom rječju izraditi nov elaborat za idućih daljnjih 20 godina. Pri tom treba: I. Provesti eventualnu arondaciju posjeda (dodane i otpale površine), uskladiti faktično posjedovno stanje sa stanjem katastra (novi premjer, komasacija zemljšita), po mogućnosti zadržati staro gospodarsko razdjeljenje na odjele, izlučiti nove otsjeke prema tipskim sastojinama i cilju gospodarenja. Time u vezi izraditi nove karte u hektarskom mjerilu, utvrditi nove površine po otsjecima — odjelima i za cijelu jedinicu i ove izravnati sa stanjem katastra, te sastaviti novi iskaz površina. II. Utvrditi novi šumski fond drvne mase prema novom gospodarskom razdjeljenju, utvrditi prirast, intenzitet proreda i visinu etata prema sječnoj zrelosti svake sastojine i postavljnom cilju gospodarenja, a to znači: sastativi novi opis sastojina, prorednu osnovu i osnovu sjeća po uređajnim razredima za tipske sastojine i odgovarajuće ophodnje (sječna zrelost). III. Ustanoviti rezultate dosadanjeg gospodarenja na osnovu materijalne evidencije iskorištenih drvnih masa, te dati ocjenu dosadanjeg gospodarenja i uspjeha poslovanja. IV. Ocijeniti i kritički prosuditi umjesnost dosadanjih propisa elaborata i odstupanja od njih. Obzirom na dosadanju praksu i obim radova kod t. zv. prvih revizija šumskoprivrednih osnova trebalo je izvršiti: Ad I. djelomičnu izm´jeru vanjskih međa radi arondacije posjeda (prikupljeni, zamijenjeni, dodani ili drugom organu ustupljen posjed). Prema naprijed citiranom ova Sekcija je izvršila prve »revizije « osnova u ovim gosp. jedinicama: »Apatovački Kalnik« površine 2.270 ha šumarije Križevci u kojoj je snimljeno 37 km vanjskih međa, »Kosturač« površine 1460 ha šumarije Zabno 7 km, »Jasenačka Kosa« površine 2527 ha šumarije Jasenak — 21 km, »Mesarica — Plavo« površine 2720 ha šumarije Sokolovac — 27 km, »Šljakovačka Dubrava« površine 4690 ha šumarije Velika Gorica — 43 km, »Kolačka « površine 1200 ha šumarije Križevci — 19 km, »Jazmak-Novakuša — Šikava« površine 2930 ha šumarije Zabno-Vrbovec — 4 km ili sveukupno na površini od 21.400 ha sa izmjerenih 182 km vanjskih međa i utrošenih 52 struč. dana ili na 1000 ha površine oca 9 km vanj. međa i 2,5 struč. dana. Izmjera unutarnjeg gosp. razdjeljenja — granice odjela i otsjeka radi ili formiranja novih odjela ili ispravaka među postojećih odjela i novog izlučenja sastojina — granice otsjeka u istim gosp. jedinicama na površini od 21.400 ha izmjereno je 969 km unutarnjih granica i utrošeno 243 stručna dana ili na 1000 ha površine 45 km unutarnjih granica i 11 struč. dana. Pored toga trebalo je u katastru kopirati katastarsko stanje ili u cijelosti (tamo, gdje to nije izvršeno prigodom izrade prve osnove) ili samo nastale promjene u posjedovnom stanju. Isto tako gdje je izvršen novi premjer katastra ili komasacija, trebalo je izvršiti kopiranje katastralnog stanja, a novi premjer uklopiti u katastarsko stanje, površine posjedovnog stanja sravniti sa katastrom, te utvrditi uzurpacije, dodane ili otpale površine. Kod nekih elaborata nije bila izrađena osnovna karta sa katastralnim i posje 153 |