DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 62 <-- 62 --> PDF |
QfHale Steuerte teme DA LI REVIZIJA ILI OBNOVA Šume društvenog sektora uređivane su u poslijeratnom periodu prema postojećim zakonskim propisima zakona o šumama iz 1947. god., te novog osnovnog Zakona u šumama iz 1961. god. (SI. list br. 16/61.) i na osnovu izdatih općih uputstava za uređivanje šuma iz 1931. god.. 1937. i 1948. god. (broj 3437/48.), kao i zaključaka konferencija taksatora za područje SRH i rješenja republičkih organa za šumarstvo. Na području SR Hrvatske uređene su društvene šume do sada sa cea 95*Vo ,te su za njih izrađeni elaborati šumskoprivrednih osnova I. i II´ klase (toč. 3. Općih uputstava za uređivanje šuma broj 3437/48. god.). U god. 1947. izvršeno je inventarisanje svih šuma u SR Hrvatskoj po Uredu za uređivanje šuma kod biv. Ministarstva šumarstva u Zagrebu. Godine 1948. prelazi služba uređivanja šuma u novo osnovana šumska gospodarstva, ukidanjem ovih 1954. god. prelazi u novo osnovane šumarske inspektorate. Ukidanjem šumarskih inspektorata 1956. god. služba uređivanja šuma se osamostaljuje u posebnim Sekcijama za uređivanje šuma kao organi Sekretarijata za šumarstvo. Osnivanjem novih šumskih gospodarstava 1960. god. služba uređivanja šuma bila je djelomično u sastavu Sekretarijata (Sekcije Osijek, Nova Gradiška, Bjelovar. Zagreb, Rijeka i Split), a djelomično pri novo osnovanim gospodarstvima kao poseban sektor (Gospić, Ogulin, Karlovac. Bjelovar i Vinkovci). Koncem 1962. godine prestaju sa radom republičke sekcije kao organi Sekretarijata, te ulaze u sastav Poslovnog udruženja šumsko- privrednih organizacija kao terenske jedinice. Unatoč ovakovoj čestoj reorganizaciji i rascjepkanosti službe uređivanja šuma, ta je služba vršila obiman i pionirski rad iza rata, te dala šumarstvu osnovno: šumski fond (drvna zaliha), prirast i etat i zacrtala smjernice gospodarenja u budućnosti. Za ilustraciju navodimo: u periodu 1948. god. do 1953. god. na području SR Hrvatske uređeno je 92.799 ha šuma ili godišnje 13.257 ha u sastavu šumskih gospodarstava. U periodu 1954. do 1956. uređeno je 191.403 ha ili godišnje 95.701 ha u sastavu šumarskih inspektorata. U pe 152 ŠUMSKO-PRIVREDNIH OSNOVA riodu od 1956. do 1962 utvrđeno je 795 102 ha ili godišnje 159 020 ha u sastavu Sekretarijata za šumarstvo. U godini 1963. ureeđno je 57 990 ha u sastavu Poslovnog udruženja šumsko-privrednih organizacija. Sekcija za uređivanje šuma u Zagrebu u tom periodu izradila je uređaj ne elaborate za 86 gosp. jedinica u površini od 177.648 ha od toga otpada na »reviziju« šumsko-privrednih osnova 8 gosp. jedinica sa 21.397 ha površine. Kako su prvi uređaj ni elaborati izrađeni 1948. godine, to se prema postojećim općim uputstvima iz 1931. godine trebalo izvršiti (malu) reviziju šumsko-privrednih osnova počam od 1958. god. Obzirom da je dovršavanje pojedinih elaborata zaostajalo iza dovršenih terenskih radova (česte reorganizacije, pomanjkanje kadrova i opreme, te sredstva) a odobravanje elaborata uslijedilo često i nakon nekoliko godina od dovršenja i predaje elaborata šumarstvu — a u međuvremenu su se u šumarstvu odigrali živi dinamični procesi i mijenjale osnovne koncepcije gospodarenja šumama (konverzije, introdukcije četinjača, plantažiranja i intenzivne kulture), to su prvi uređajni elaborati izrađeni, na koncepcijama još iz Općih uputstava iz 1931. godine morali doživjeti bitne izmjene. Dodamo li k tome, da su se i posjedovni odnosi (fond površina šuma često mijenjali otkupom, zamje nom, osvajanjem pašnjačkih i degradiranih površina itd.), te preuzimanjem u društvenu svojinu agrarnih i konfisciranih šuma s jedne strane, a izmjenom osnovnih koncepcija gospodarenja šumskim fondom mijenjalo osnovne koncepcije o sječnoj zrelosti (visina ophodnje), o visini etata, o odnosima prirasta i etata, o potrajnosti prihoda, o načinu sječa u svrhu obnove sastojina, (čiste, postupične, oplodne i preborne sječe), te o namjeni šuma (šume za rekreaciju, turizam, nacionalni parkovi i dr.) s druge strane — to se revizija prvih osnova nakon isteka prvog desetgodišta ne može samo svesti u uske granice propisa § 58. Općih uputstava za uređivanje šuma iz 1931. god., po kojima se još i danas u nas uglavnom vrše uređajni radovi. Prema § 58. Općih uputstava iz 1931. godine revizije mogu biti redovne ili vanređne. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Zadatak redovnih revizija jest: — da se sastavi bilansa proteklog desetgodišnjeg gospodarenja, — da se izrade nove osnove sječa, osnova pošumljavanja i njege šuma za idućih 10 godina . U osnovi sječa mogu se po potrebi provesti samo manji ispravci ili nadopune ne dirajući međutim u osnovne postavke i smjernice redovne osnove. Prigodom redovne revizije privađaju se radovi u šumi u opsegu, koji je potreban da se ispita dosadanje gospodarenje i izrade nove osnove sječa i pošumljavanja, dakle u znatno manjem obimu. Vanređna revizija proizvodi se samo u onim slučajevima, gdje izmjenjene prilike (požar, kalamiteti, izgradnja novih komunikacija, čiste sječe na većim površinama u svrhu plantažiranja, pretvaranja šumskog zemljišta u drugu vrst kulture na pr. ribnjaci i dr.) zahtijevaju djelomičnu preradu postojećeg elaborata. Ako se prigodom »revizije« ukaže potreba za temeljitom izmjenom glavnih smjernica gospodarenja, te ako se fond površine šuma i drvne mase bitno mijenja, na kojima baziraju dosadanje koncepcije gospodarenja, visina etata i glavne smjernice u budućnosti, tad treba izvršiti »obnovu« šumsko-privredne osnove kojom se treba: — ustanoviti rezultat dosadanjeg godarenja i dati ocjenu — bilans gospodarenja. — provesti ispravke u kartama i u iskazu površina, sastaviti novi opis sastojina, odrediti novi fond površina drvne mase, prirast i etat. — izraditi novu osnovu sječa, pošumljavanja, obnove i njege sastojina. jednom rječju izraditi nov elaborat za idućih daljnjih 20 godina. Pri tom treba: I. Provesti eventualnu arondaciju posjeda (dodane i otpale površine), uskladiti faktično posjedovno stanje sa stanjem katastra (novi premjer, komasacija zemljšita), po mogućnosti zadržati staro gospodarsko razdjeljenje na odjele, izlučiti nove otsjeke prema tipskim sastojinama i cilju gospodarenja. Time u vezi izraditi nove karte u hektarskom mjerilu, utvrditi nove površine po otsjecima — odjelima i za cijelu jedinicu i ove izravnati sa stanjem katastra, te sastaviti novi iskaz površina. II. Utvrditi novi šumski fond drvne mase prema novom gospodarskom razdjeljenju, utvrditi prirast, intenzitet proreda i visinu etata prema sječnoj zrelosti svake sastojine i postavljnom cilju gospodarenja, a to znači: sastativi novi opis sastojina, prorednu osnovu i osnovu sjeća po uređajnim razredima za tipske sastojine i odgovarajuće ophodnje (sječna zrelost). III. Ustanoviti rezultate dosadanjeg gospodarenja na osnovu materijalne evidencije iskorištenih drvnih masa, te dati ocjenu dosadanjeg gospodarenja i uspjeha poslovanja. IV. Ocijeniti i kritički prosuditi umjesnost dosadanjih propisa elaborata i odstupanja od njih. Obzirom na dosadanju praksu i obim radova kod t. zv. prvih revizija šumskoprivrednih osnova trebalo je izvršiti: Ad I. djelomičnu izm´jeru vanjskih međa radi arondacije posjeda (prikupljeni, zamijenjeni, dodani ili drugom organu ustupljen posjed). Prema naprijed citiranom ova Sekcija je izvršila prve »revizije « osnova u ovim gosp. jedinicama: »Apatovački Kalnik« površine 2.270 ha šumarije Križevci u kojoj je snimljeno 37 km vanjskih međa, »Kosturač« površine 1460 ha šumarije Zabno 7 km, »Jasenačka Kosa« površine 2527 ha šumarije Jasenak — 21 km, »Mesarica — Plavo« površine 2720 ha šumarije Sokolovac — 27 km, »Šljakovačka Dubrava« površine 4690 ha šumarije Velika Gorica — 43 km, »Kolačka « površine 1200 ha šumarije Križevci — 19 km, »Jazmak-Novakuša — Šikava« površine 2930 ha šumarije Zabno-Vrbovec — 4 km ili sveukupno na površini od 21.400 ha sa izmjerenih 182 km vanjskih međa i utrošenih 52 struč. dana ili na 1000 ha površine oca 9 km vanj. međa i 2,5 struč. dana. Izmjera unutarnjeg gosp. razdjeljenja — granice odjela i otsjeka radi ili formiranja novih odjela ili ispravaka među postojećih odjela i novog izlučenja sastojina — granice otsjeka u istim gosp. jedinicama na površini od 21.400 ha izmjereno je 969 km unutarnjih granica i utrošeno 243 stručna dana ili na 1000 ha površine 45 km unutarnjih granica i 11 struč. dana. Pored toga trebalo je u katastru kopirati katastarsko stanje ili u cijelosti (tamo, gdje to nije izvršeno prigodom izrade prve osnove) ili samo nastale promjene u posjedovnom stanju. Isto tako gdje je izvršen novi premjer katastra ili komasacija, trebalo je izvršiti kopiranje katastralnog stanja, a novi premjer uklopiti u katastarsko stanje, površine posjedovnog stanja sravniti sa katastrom, te utvrditi uzurpacije, dodane ili otpale površine. Kod nekih elaborata nije bila izrađena osnovna karta sa katastralnim i posje 153 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 64 <-- 64 --> PDF |
dovnim stanjem, već su matrice izrađene kopiranjem starih kopija na ozalitu, što je uzrokovalo netačnost u površinama radi usuha i metode rada (kopija kopije). U pravilu nije se diralo u gosp. podjelu na odjele radi kontinuiteta evidencije, no svuda tamo gdje se posjed arondacijom ili otkupom ili udstupanjem drugom organu upravljanja u većoj mjeri mijenjao prišlo se formiranju ili novog odjela ili se ta površina pripojila jednom od najbližih odjela kao poseban otsjek. Unutarnje izručenje sastojinama na otsjeke doživjelo je svuda veće promjene — ili radi konzekventnijeg i detaljnijeg izručenja tipskih sastojina (na pr. veće grupe čistih grabovih panjača u mješovitim sastojinama) ili radi potrebe konverzija ili čistih sječa u svrhu plantažiranja ili opet radi pravilnije primjene sječne zrelosti odnosno ophodnje ,za dotičnu vrstu drveta (na pr. bukove sastojine na gredama unutar mješovitih sastojina hrasta, bukve, graba iz sjemena), ili opet izdvajanje mekih lišćara (topole, johe, vrbe) unutar tvrdih lišćara ili neizdvojene makar i manje sastojine četinjača unutar listača. Tako je već u spomenutim gosp. jedinicama utrošeno na formiranje odjela i izručenje sastojina i obilježbu novih granica odjela i otsjeka 215 stručnjaka ili 10 stručnjaka na 1000 ha. ŠUMSKI FOND U pravilu šumski fond morao se utvrditi ponovno, jer se nije mogao utvrditi čistom računskom metodom (drvna masa na kraju periode = drvnoj masi na početku + prirast — iskorišteno) iz razloga: — što su se detaljnim izručenjem sas tojina formirali novi otsjeci unutar istog odjela s novom površinom i drvnom masom. — što se iz evidencije šumarija, koja ili nije savjesno vođena dakle nepouzdana ili je vođena samo po odjelima, a ne i otsjecima (sve do 1961. god.) ili je vođena na osnovu iskorištene drvne mase (drvna masa nakon sječe naknadnom premjerbom) a ne po doznačenoj brutto drvnoj masi — nije se moglo utvrditi iskorištena brutto drvna masa za protekli period. —i što se »revizija« ne vrši posljednje godine važnosti osnove za I. desetgodište, već po isteku nekoliko godina, a time se uz već unaprijed rečeno jedva može doći do uporabivih pouzdanih podataka na početku II. desetgodišta. — što iskorištene drvne mase putem čišćenja, koje u pravilu ne terete etat prethodnog prihoda ili nisu uopće evidentirane ili su evidentirane kao prethodni prihod. — što iskorištene drvne maše putem šteta po čovjeku redovno nisu evidentirane. — što je drvna masa zaostalih sjemenjaka ili pričuvate u mladim sastojinama redovnp evidentirana kao prethodni prihod. — što se kod doznake i obračuna dvrnih masa nisu rabile iste drvnogromadne tabele (tarife) i isti način obračuna kao kod izradbe osnove radi čega dolazi do znatnijih otstupanja između doznačene mase i one po osnovi. — što je negdje evidencija vođena čas na osnovu drve mase utvrđene naknadnom premjerbom po realizaciji grane 313, čas po doznaci u stojećem, a tehnička drvna masa iskazana bez kore (netto drvna masa) i dr. U spomenutim gosp. jedinicama na radove utvrđivanja šumskog fonda utrošeno je: pomoću primjernih pruga — 1043 km pruga sa 472.440 m3 drvne mase i utrošeno 458 stručnjaka pomoću totalne klupaže: na površini od 4/50 ha sa 1,052.833 stabala utrošeno je 411 stručnjaka ili za oba načina rada 41 stručnjak/dan na 1000 ha površine. PRIRA´ST U starijim osnovama utvrđen je- prirast ili pomoću odgovarajućih prirasnoprihodnih tablica uglavnom njemačkog izdanja, a koje se za naše prilike jedva mogu primjeniti, a tek posljednjih nekoliko godina utvrđivan je mjerenjem metodom izvrtaka prof. Klepca (u svim sastojinama iznad 80 god. starosti). Radi toga prigodom »revizija« u pravilu vrši se ponovno utvrđivanje prirasta metodom izvrtaka prof. Klepca, koja nam daje zadovoljavajuće rezultate za praksu, U spomenutim gosp. jedinicama prirast je utvrđivan na 14.559 izvrtaka na površini od 3.852 ha sa utrošenih 62 struč./dana ili 680 izvrtaka i 3 struč. dana na 100 ha površine. PROREDE Visina proreda odnosno intenzitet proreda u dosadanjim osnovama utvrđivan je na razne načine: po tabelama prirasno- prihodnim, po lokalnim iskustvenim podacima, a najčešće ocjenom taksatora ili u procentualnom iznosu drvne zalihe. Na visinu proreda odnosno intenzitet proreda bilo je do sada najviše prigovora — jednima su prorede previsoke, drugima preniske, no svakako bilo je i opravdanih |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 65 <-- 65 --> PDF |
prigovora i izvjesnih rezervi na etatu proreda, a i često krivih predodžbi o načinu proređivanja t. zv. visokom proredom po izvađaču osnova. Etat proreda bio je opterećen kod nekih gosp. jedinica i drvnom masom preostalih stabala iz prethodne sastojine (pojedinačni zaostali sjemenjaci ili pričuvci odnosno stara stabla u mladim sastojinama), a u nekim gosp. jedinicama znatne drvne mase dobivene čišćenjem mladih još nenjegovanih sastojina nisu teretile etat proreda, jer kao takove nisu bile evidentirane. Radi takvog stanja i prigovora na intenzitet proređivanja prišlo se posljednjih nekoliko godina t. zv. »pokusnim doznakama « ili na primjernim prugama ili pokusnim plohama uz suradnju predstav nika šumarija (gospodarstva) dakle neposrednih izvršioca proreda, kako bi se dobio što realniji intenzitet proreda. U spomenutim gosp. jedinicama izvršena je pokusna doznaka proreda na površini od 230 ha sa utroškom 79/struč. dana ili 4 struč. dana na 1000 ha. Radi provjeravanja bonitiranja tla odnosno sastojina izvršena su mjerenja stabalnih visina, te je u spomenutjm gosp. jedinicama izmjereno: 42.403 stab, visina na površini od 13.963 ha sa utrošenih 216 struč. dana ili 1981. stab, visina sa 10 struč. dana na 1.000 ha. Iz navedenih konkretnih primjera nužno se nameće zaključak: da se po obimu i kvaliteti izvedenih uređajnih radova u tim gosp. jedinicama ne može govoriti o »reviziji« šumsko-privrednih osnova u smislu čl. 58. Općih uputstava iz 1931. god., već se prve revizije izrađenih poslijeratnih osnova imade smatrati »obnovom « šumsko-privrednih osnova u smislu § 57. cit. Uputstava. Prema tome ti troškovi ovakovih »revizija « šumsko-privrednih osnova ne mogu biti mnogo niži od troškova izrade novih redovnih osnova. Tako primjerice troškovi usluga sekcije za izradu revizija spomenutih gosp. jedinica u god. 1962. iznosili su prosječno 1400 Din/ha, a u godini 1963. 1416 Din/ha — dakle troškovi su praktično neznatno porasli unatoč prelaza rada sekcija sa statusa ustanove Se kretarijata na status privredne organizacije poslovnog udruženja. Osim navedenog treba još istaći problem, kojeg važeća postojeća uputstva iz 1931. god. nisu riješila. Naime »revizije« imadu se izvršiti posljednje godine prije isteka I. desetgodišta perioda. U praksi je to jedva moguće, jer služba uređivanja u sadanjoj organizaciji radeći na dva kolosjeka nije bila u stanju istovremeno dovršiti uređivanje još neuređenih šuma (još cea 5´%> od ukupne površine) i na vrijeme započeti i dovršiti sve dospjele osnove za reviziju. Iz tih razloga revizije zakašnjavaju nekoliko godina, a ima osnova koje do isteka važnosti još nisu bile ni odobrene od nadležnih organa, a već su dospjele za reviziju. Ovakovo stanje zadaje službi uređivanja gotovo nepremostive teškoće, jer kod revizije treba utvrditi ponovno šumski fond (drvnu zalihu) na početku poluperiode I/II dakle prve godine II. desetgodišta, a sama revizija se vrši nakon nekoliko godina po isteku I/I. Obzirom na nepouzdanu evidenciju izvršenih sječa i kulturnih radova kod šumarija rekonstruirati stanje fonda drvne zalihe izvršenih radova na prvu godinu 1/2 poluperiode jedva je moguće a to će biti sve teže i gotovo nezivedivo što se duže budu odgađale´ prve revizije prvih poslijeratnih osnova. Radi toga kao i naprijed navedenih dokumentiranih, činjenica smatram da bi trebalo. 1. da se prve revizije prvih proslijeratnih izrađenih redovnih osnova imadu smatrati »obnovom« gosp. osnova u smislu čl. 57. cit. uputstava, te kao takve i u praksi izrađivati. 2. Da se početak važnosti ovako revidiranih osnova ima smatrati ona godina, kad je revizija (obnova) izvršena, a ne prva godina 1/2 poluperiode do kad je osnova trebala biti revidirana. 3. Da se izrade makar i privremena nova upustva za uređivanje šuma sa važnošću za SR Hrvatsku naročito osvrtom na reviziju osnova, koje će u budućnosti biti glavni uredajni radovi, koja bi ovu materiju obuhvatila sa espekta sadanjih dostignuća nauke i prakse, te tako mogućila jedinstven stav, a službi uređivanja dala osnovne smjernice i direktive za budući rad. 4. Da se zaoštrj. vođenje evidencije pri šumarijama, te poveća odgovornost organa upravljanja, jer se ovi radovi kao i bilansa poslovanja ne mogu oslanjati na neurednu i nepouzdanu evidenciju izvršenih sječa i kulturnih radova. 5. Da se novim uputstvima riješi pitanje obima i kvaliteta elaborata, te obim svede na potreban minimum, a izostavljanjem svega onoga što nije neophodno potrebno izvršiocu osnove ili se ponavlja (vidi prijedlog potpisanog od 14. I. 1964. god.) smanji obim elaborata, poveća njegova preglednost, kvalitet i praktična primjena. 155 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 66 <-- 66 --> PDF |
6. Da bi se vrlo obimni radovi na revizijama postojećih osnova u- najbližoj budućnosti mogli savjesno i na vrijeme izvršiti potrebno i hitno razmotriti mjesto, ulogu i potrebu službe uređivanja u šumarstvu i primjeniti takovu organizacionu formu, koja bi tu službu afirmirala, organizaciono uklopila u (3i&m.aći Stcučni ca&&pL6i I litecatuca W r a b e r, M. :__Gozdna družba smreke in gozdne bekice v Slovenskih ishodnih Alpah. Razprave (Luzulo silvaticae — Piceetum Wraber, 1963), VII., pp. 79-145. Slov. akademija znan. in umetnosti. Ljubljana, 1963. Smrča je vrlo značajno drvo u slovenskom šumarstvu, koje zauzima 46*/o ukupne drvne mase od slovenskih šuma. Ovo drvo pokazuje primjeran varijabilitet. Podaci palinoloških analiza pokazuju, da je smrča u Sloveniji bila zastupana već u kasnom glacijalu (Šercelj). Šumske zajednice na bazi smrče u Sloveniji se dijele na klimatogene šume smrče i sublimatogene. Klimatogene su slabije zastupane, a to su: 1) Adenostylo glabrae — Piceetum Wrab. 1958/1960 — na staništima sa krečnjakom, odnosno dolomitskom geološkom podlogom, a u pojasu 1250/1300 — 1550/1650 m nadmorske visine. U području ove šume je dosta oborina. Reljef nije suviše strm i 2) Luzulo silvaticae-Peceetum Wrab. 1960 je ograničena na staništu sa silikatnom geološkom podlogom. U pojasu 300—600 m, pa i do 1400 m dolaze slijedeće subklimatogene šume smrče: 1/Piceetum subalpinum Br. — BI. 1938, 2) Piceetum subalpinum Br. BI. 1938 dinaricum Wrab. 1960; 3) Piceetum croaticum montanum Horvat (1938. 1950; 4) Abieti-Piceetum Wrab, (1959, 1960; 5) Calamagrostidi — Piceetum Wrab. (1959, 1960; 6) Sorbo aucupariae — Piceetum Wrab. (1953, 1960; 7) Piceetum praelapinum Wrab. (1954, 1960; 8) Mastigobryo — Piceetum (Schmid, et Gaisb. 1963) Br. — BI. et Siss. 1939; 9) Asplenio — Piceetum (Br. — BI. et Vlieg.) Kuoch 1953; 10) Dechampsia flexuosae — Piceetum Wrab. (1953, 1960. Šuma Luzulo silvaticae — Piceetum ima karakteristične vrste Luzula silvatica subsp. silvatica (silikati), Homogyne alpina (subalpski pojas), Calamagrostis villosa (nordijsko-kontinentalni florni element) i Lycopodium annotinum (karak jedinstvenu organizaciju i perspektivno osigurala kadrove i sredstva na duži rok, za koji i radi. O tom postoje već iskristilizirana mišljenja, i prijedlozi pak se apelira da nadležne državne organe da u tom smislu donesu u najskorije vrijeme odgovarajuću odluku. Ing. Drago Maj er teristična vrsta zajednice smrče). Vrlo su brojno zastupane u ovoj šumi neke vrste reda i sveze. Rhytidiadelphus loreus, Plagiothecium undulatum i Vaccinium myrtillis, V. vitis — idaea. U ovoj šumi osim edifikatora smrče dolazi i slijedeće značajnije drveće: jela, bor, bukva, javor, breza jjtđ. Niži sloj zauzimaju grmovi (Rubus idaeus, Sambucus racemosa, S. nigra, Alnus viridis, A. incana, Lonicera nigra, Salix appendiculata, C. caprea, Rosa pendulina, Corylus avellana). Sloj grmlja je slabo razvijen. Bolje je razvijeni sloj zeljanica (Calamagrostis villosa, C. arundinacea, C. epigeios, Carex brizoides, Deschampsia caespitosa, Luzula albida, Luzula silvatica subsp. silvatica). Naročito je dobro razvijen sloj mahovina (osobito na vlažnijim staništima: Rhytidiadephus loreus, Rh, triquetrus, Sphagnum acutifolium, Hylocomium splendens. Polytrichum formosum, Pleurozium schreberi i dr). Tla pod ovom šumom su »mull« — rendzine na vlažnijim staništima ,te smeđa šumska tla na sušnim staništima. Šuma smrče i bekice (Luzulo silvaticae — Piceetum) je zastupana s 8 subasocijacija, i u svakoj aubasocijaciji je još po koja varijanta. Iznijet ćemo pregled subasocijacija od najvlažnijeg do najsušeg staništa: a) Sphagnetosum Wrab. 1953. Siromašna je vrstama. Biljke ove subasocijacije su higrofilne i acidofilne. Pokrovnost iznosi 50—100%. Neke su vrste obilnije zastupane (Deschampsia caespitosa, Carex brizoides, Sphagnum acutifilium). Česti pratioci smrče su Homogyne alpina, Lycopodium annotinum, Blechnum spicant. Luzula silvatica subsp. silvatica je rijetka, a subtermofilne vrste izostaju. Ovdje smrča naraste 15—20 m visine s pokrovnošću krošnje cea 50—70°/o. b) Loreetosum — je vezana za ekstremno podzolirana kisela tla blagog reljefa. Karakteristične su vrste Homogyne |