DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 57     <-- 57 -->        PDF

vrlo malo, morat će se izvršiti pošumljavanje sadnjom dobro razvijenih sadnica četinjara.
Amortizacija za uzgojne radove iznosi 5,788.500 dinara godišnje ili po ha


463.080 dinara. Ostat će još dosta novaca nakon pošumljavanja za njegu mladika, pa
je s time osigurana buduća daleko kvalitetnija sastojina, jer imamo mogućnosti da
je dobro i stručno uzgojimo. Nema sumnje da će i u tim šumama grana iskorištavanja
uz ovakvu sječu mnogo bolje proći nego uz predloženu. Od 1970. do 1980. god.
sjeći ćemo svake godine 7,5 ha. Amortizacija za uzgojne radove tada će iznositi u tim
šumama 5,086.400 dinara ili po ha 678.176 dinara. Dakako da se od te dobivene amortizacije
mora osigurati i potrebna svota za njegu i uzgoj mlađih dobnih razreda ovih
šuma.
b) Jednodobne visoke bukove sastojine. Ove šume se nalaze
po prigorju, a ima ih osobito vrlo dobrih i u planinskom području Zagrebačke
gore i Žumberka. Cesto su se izmiješale sa prebornim bukovim i prebornim
bukovim i jelovim šumama. One zauzimaju površinu na 8.518 ha sa drvnom
masom od 1,359.619 m3. Ukupni godišnji -tečajni prirast iznosi 35.972 m3,
a poprečni godišnji ukupni prirast iznosi 22.724 m3 ili po ha 2,67 yn3. Poprečna
drvna masa po ha iznosi 160 m3. Prema planu se u tim šumama siječe 34.652 m3
godišnje.


I tu gospodarske osnove predviđaju više ili manje obnovu ovih šuma opreznom
sječom kroz dugi niz godina, dakle više prirodnim putem nego jačim
stručnim zahvatima. Starijih sastojina od 80 godina (čak i do 120 godina) ima
na 3.006 sa 757.913 m3. Poprečna drvna masa po ha iznosi 252 m3. Smatramo da
nema baš nikakvog razloga da se ovakve sastojine dalje podržavaju. Ako u
tim sastojinama nema dovoljno podmlatka, onda- je situacija još povoljnija za
unošenje četinjara. Bez obzira na buduće etate treba odmah zatražiti za ove
sastojine izmjenu gospodarske osnove, pa ih po mogućnosti čim prije posjeći,
a najkasnije za 10 godina. Ako bi se to prihvatilo, onda bi godišnje u tim sastojinama
sjekli 75.791 m3 dovršnom sječom na 300 ha. Amortizacija za uzgoj
šuma iznosi 128,844.700 dinara godišnje ili po posječenom ha 428.208 dinara.
Polovina te površine je podmlađena sa bukovim podmlatkom, a drugu polovinu
trebali bi pošumiti sa crnogoricom sa troškom za 150 ha od 15,000.000 dinara ili
po ha 100.000 dinara u neto iznosu. Ostaje još dovoljno novca za njegu mladika
i prorede u mlađim dobnim razredima kao i za osiguravanje pravilnog razvitka
posađenih četinjara. Na taj način do 1975. godine dobili bi novih šumskih kultura
četinjara 1.503 ha. Smatramo da uz dobru njegu šuma četinjara za 50 godina
možemo postići poprečni dobni prirast od 7,28 m3/ha ,jer je to prirast u
našim crnogoričnim šumama koje nisu bile dovoljno stručno njegovane u mladosti.


Kod ovakve sječe treba osobito voditi računa o podmlatku. Svakako da
treba paziti na prirodni podmladak gdje ga ima, a gdje ga nema, treba unositi
četinjare. Na ovome zemljištu u prvom redu dolazi u obzir sjetva jelovog sjemena
na nekih 800 ha koji će se sjeći posljednjih godina, a na ostalih 700 ha
treba odmah izvršiti pošumljavanje poslije sječe sa sadnicama smrče, borovca,
ariša, Lavsonovog pačempresa, na slabijim tlima sa običnim i crnim borom, a
u uvalama i svježim tlima sa japanskom kriptomerijom i golemom tujom.
Svake godine bezuvjetno se mora ustanoviti koncem kolovoza postotak uspjelog
pošumljivanja i u slučaju neuspjelog pošumljavanja treba praznine popuniti
u jesen ili u proljeću slijedeće godine. U slučaju neuspjelog pošumljavanja
jedne godine, treba ga obnoviti, a daljnju sječu zabraniti gdje nema prirodnog
podmlatka sve dotle dok ne uspije pošumljavanje na posječenoj površini. U


147