DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 53     <-- 53 -->        PDF

po ha dobivamo za uzgojne radove 78.540 dinara, a to je potpuno dosta, jer nas ha
pošumljavanja na povoljnom terenu stoji oko 80.000 dinara u neto iznosu, a na ovoj
površini će se vršiti samo tu i tamo popunjavanje većinom sa sadnicama iz prirodnog
podmlatka. Jedino će se morati paziti na potrebni odnos crnogorice i bjelogorice, ali
za 10 godina opet ponovno dobivamo amortizaciju, jer dolazi do druge sječe. Nakon
pet ophodnjica postignut ćemo sigurno ranije postavljeni odnos između bjelogorice i
crngorice. Uzmimo da smo taj odnos planirali i postigli sa 50 : 50 po površini, a kako
crnogorica prirašćuje sada u nenjegovanim prebornim šumama oko 7,28 m3 po ha, a
bjelogorica oko 6,81 m3 po ha na slabijim tlima gdje ima oko 350 m3 drvne mase na
ha, možemo pretpostaviti da ćemo takav i veći prirast za 50 godina dobiti i u našim
dobro uzgajanim prebornim šumama, pa će on iznositi uz postavljeni omjer najmanje


7.04 m3 po ha.
Budući da ćemo svakih 10 godina sjeći dosadašnji desetgodišnji prirast´,
to jest 46,2 m3 po ha, a priliv će za 10 godina iznositi 2,42 m3 po ha radi potsađivanja,
popunjavanja, izabiranja elitnih stabala o kojima treba voditi računa
tokom gospodarenja, dakle vršenja selekcije stabala, mijenjanja odnosa
crnogorice i bjelogorice u korist crnogorice i drugih uzgojnih radova, povećat
će se drvni fond po ha za 10 godina za 24,2 m3 ili godišnje za 2,42 m3. Priliv
smo izračunali tako, da smo od najmanjeg sadašnjeg prirasta u normalnoj šumi
odbili sadašnji poprečni prirast (704 m3 — 4,62 m3 = 2,42 m3). Ako k prilivu
dodamo još i prirast na priliv poslije druge, treće i četvrte ophodnjice u iznosu
od barem 3%, faktično povećanje drvne mase po ha iznosit će 2,6 m3 godišnje
kroz 50 godina. Sadašnja drvna masa po ha iznosi 220 m3, a da postignemo
drvni fond od 350 m3 po ha, kada bez opasnosti za potrajnost gospodarenja
budemo mogli sjeći godišnji prirast, trebat će da prođe vrijeme od 50 godina,
a prema postavljenom planu također je potrebno 50 godina. Jednim i drugim
načinom dobivamo konačno jednak drvni fond po kvantiteti, ali po kvaliteti
i po vrsti drveta različit, jer će prema odobrenom planu omjer između crnogorice
i bjelogorice ostati po površini isti kao i sada u odnosu 26 : 74 u korist
bjelogorice, a na drugi način omjer će biti po površini i pod bjelogoricom i pod
crnogoricom 50 : 50. Nema sumnje da ćemo uzgojnim radovima u šumi dobiti i
kvalitetniji prirast. Ali najvažnije je to, da će se prema odobrenom planu sjeći


9.161 m3 godišnje, a prema predloženom 20.790 m3, a konačna struktura šume,
i ako se više siječe, bit će daleko kvalitetnija prema predloženom planu nego
prema odobrenom.
Predloženom planu se može prigovoriti to, što je cijelu amortizaciju zadržao
samo za uzgojne radove u istim šumama, dok prema odobrenom planu amortizacija
za 9.161 m3 u iznosu od 15,573.000 dinara može se godišnje upotrijebiti za neke druge
radove (fondove) možda korisnije. I za taj prigovor imamo opravdani odgovor, jer
predlažemo da se siječe godišnje više za 11.629 m3 nego što je prema odobrenom
planu, pa je sigurno da će grana iskorištavanja imati veću dobit, više nego dvostruko,
jer na istom mjestu bude sjekla više nego dvostruku drv. masu. Tik na prvi pogled
izgubljenih 15,573.700 dinara sigurno će vratiti grana iskorištavanja fondovima,
jer će na istom mjestu umjesto 9.161 m3 sjeći 20.790 m3, pa će svakako sniziti po
jedinici proizvoda troškove izrade, a pogotovo troškove izvoza.


Postoji mogućnost i ta, da se od ophodnjice do ophodnjice neće po ha potrošiti


78.540 dinara za uzgojne radove, a pogotovo se to neće potrošiti nakon druge, treće i
četvrte ophodnjice u prebornim šumama crnogorice i bjelogorice, ali zato će se vjerojatno
više potrošiti u prebornim šumama bjelogorice, pa će biti potrebno prebacivanje
sredstava iz jednih šuma, a i šumarija, na druge šume, odnosno šumarije.
b) Preborne šume bjelogorice. Na oko 1.983 ha imamo prebornu
šumu bukve sa hrastom kitnjakom, cerom i grabom, i na oko 600 ha prebornu bukovu
šumu. Na ponekim mjestima javlja se kesten, gorski javor i javor mliječ, a u
Samoborskom gorju i javor gluhać. U nižoj etaži pored graba dolazi i klen. U tim
šumama ima i divljih voćaka, a osobito ima dosta divlje trešnje, ponešto breze, uz