DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 52 <-- 52 --> PDF |
kon 50 godina po postavljenom planu mogao bi se trajno sjeći jednogodišnji prirast koji bi po masi zadovoljio, ali ne i po vrsti drveta. Ako pak počnemo već sada sjeći jednogodišnji prirast, onda ćemo stalno imati drvni fond konstantan, a koji je premalen i nezadovoljava, a u vezi s tim ćemo imati i stalno mali jednogodišnji prirast po ha od 4,62 rai s kojim u našim prebornim šumama ne možemo i ne smijemo biti zadovoljni, a pogotovo ne smijemo biti zadovoljni sa omjerom crnogorice i bjelogorice u odnosu 26 : 74. Postavlja se pitanje: Da li mi možemo već sada sjeći jednogodišnji prirast u našim prebornim šumama, a da se nakon izvjesnog vremena dobije po ha željena drvna masa i da se poveća godišnji prirast po ha, a osim toga da se izmjeni i omjer crnogorice i bjelogorice iz odnosa 26 : 74 u odnos 50 : 50 ili još u bolji odnos 60 :40 u korist crnogorice? Odgovor je kratak i jednostavan: Možemo, ali uz izvjesno ulaganje u šumu i sa pravilnim i pravovremenim stručnim uzgojnim zahvatima. a) Preborne šume crnogorice i bjelogorice. Na površini od oko 500 ha, gdje uz jelu dolazi ranije unesena smrča od vrsta crnogorice, a najviše jasen, gorski javor i javor mliječ sa ponešto do sada nepropalog brijesta, a i po koja bukva, porastao je vrlo dobar jelov podmladak. Listače se tu pojavljuju na nekih 300 reduciranih ha. Upravo ispod tih listača vrlo je bujan jelov podmladak od ponika pa sve do 2 m visine. Tu je izvršen jači zahvat 1952. do 1955. godine, kada se po ha sjeklo oko 70 m3 listača. Ne smije se dopustiti da na toj površini odrasla stabla listača uguše bujni jelov podmladak između koga ima nešto podmlatka jasena, javora i vrlo malo bukve. Na toj površini trebat će pomagati podmladak listača, jer će ga jelov podmladak ugušiti, ako mu se dopusti pravilan razvitak sjekući odrasla stabla listača. Tu možemo postići omjer listača i četinjara kakav god želimo, ali svakako takav da će jele u budućoj šumi biti više nego listača. Na ostalih 4000 ha, osim malih izuzetaka, nema također problema, jer je i tu već podmladak jele dobro se raširio, samo će ga na mnogim mjestima trebati pomagati pazeći da ga ne uguši bukov podmladak. Osobito jelov podmladak uspjeva u bukovim prebornim šumama gdje ima malo starih jelovih stabala. Treba samo krošnjatija bukova stabla vaditi, odnosno isprekidati bukov sklop, pa se jela sama prirodno zasije, jer jelova stabla rode gotovo svake druge godine sa dobrim sjemenom. Međutim gdje ima više odraslih jelovih stabala, a manje bukovih, ako želimo jelu raširiti, ne smijemo sjeći bukvu, nego obratno, trebamo baš sjeći jelu, jer jelov podmladak se vrlo slabo javlja ispod jele, a odlično uspjeva pod bukvama, ako ima dovoljno svijetla. Nä svih tih 4500 ha prebornih šuma, gdje god se razvio jelov podmladak, mora se sjeći najamnje jednogodišnji prirast, a na mnogim mjestima morat će se sjeći čak i više da se omogući bolji razvitak jele. Redovitom njegom mladika, čišćenjem i pravovremenim prorednim zahvatima možemo uzgojiti šumu kakovu god želimo i postaviti najpovoljniji omjer četinjara i listača. Možda će na pojedina mjesta morati se podsađivati jela sa busenom iz prirodnog podmlatka, a ponegdje na kamenitim mjestima i slabijim tlima trebat će unijeti obični bor ili na svježim tlima smrču i borovac. Jedino gdje su veće skupine jele, nema jelovog podmlatka, već se ispod jele javlja jasen, ponegdje javor i bukva, a tamo gdje su jele bile napadnute od potkornjaka, a nije posađena smrča, porasla je malina i kupina. Takova mjesta treba čim prije pošumiti sa smrčom, a u nižim predjelima i na svježem tlu sa borovcem. Možda je čudno da se preporuča u prebornim šumama njega mladika, čišćenje, proreda i svi ostali uzgojni radovi čak do progala i otvaranja sklopa, ali ipak su potrebni svi ti uzgojni radovi i u prebornim šumama koje već odavno provađamo i u jednodobnim sastojinama. Svi su ti radovi i u prebornim šumama ne samo potrebni nego i vrlo korisni, jer i u tim šumama treba ĆS» rade stručnjaci i da utječu ne samo na kvalitativni prirast, nego i na kvantitativni izmjenom vrsta drveća i održavanjem najpovoljnije smjese ne samo vrsta drveća, nego i debljinskih razreda. Bolje je na tih 4500 ha sjeći godišnje 20.790 m3 drvne mase i raditi sve potrebne uzgojne radove, nego sjeći 9.161 m3, kako je planom predviđeno, i ne raditi nikakve uzgojne radove. Za 20.790 m3 dobijemo, ako po m3 računamo amortizaciju 1.700 dinara, 35,343.000 dinara, a budući da ćemo uz desetgodišnju ophodnjicu raditi na 450 ha godišnje, to 142 |