DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Iz prirasta se vidi da godišnje prirašćuje poprečno 4,62 m3 po ha, a uz
pretpostavku da je pod bjelogoricom 5241 reducirani ha, a pod crnogoricom
1842 reduciranih ha, onda prirast bjelogorice poprečno po ha iznosi 4,54 m3,
a crnogorice 4,85 m3, dakle crnogorica po ha sada više prirašćuje nego bjelogorica
0,31 m3 godišnje.


Šumsko gospodarstvo Zagreb siječe u prebornim šumama 14.415 m3 godišnje
i ako godišnji prirast iznosi 32.712 m3, dakle manje se siječe nego što
prirašćuje za 18.297 m3, a to znači da se drvni fond u prebornim šumama svake
godine povećava za 18.297 m3 ili po ha za 2,58 m3. Da se postigne drvni fond
po ha u iznosu od 350 m3, kada bi se mogao sjeći sav godišnji prirast, potrebno
je još 50 godina, a sve dotle bi se sjeklo manje od polovine drvne mase od jednogodišnjeg
prirasta.


Za 50 godina drvni fond u prebornim šumama Šumskog gospodarstva


Zagreb iznosio bi prosječno po ha 350 m3 ili ukupno 2,479-.050 m3, a od toga
bjelogorice bi bilo 1,834.350 m3, a crnogorice 644.700 m3, jer bi na ovakav način
gospodarenja omjer između crnogorice i bjelogorice ostao isti 26 : 74 u korist
bjelogorice. Budući da bi se drvna masa povisila po ha za 59% sadašnje
drvne mase, pretpostavljamo da bi se i godišnji prirast povisio za barem 50%
sadašnjeg prirasta po ha, pa bi iznosio 6,93 m3, odnosno godišnji prirast bjelogorice
iznosio bi po ha 6,81 m3, a crnogorice 7,28 m3. Ukupni godišnji prirast
iznosio bi 49.085 m3, a od toga 13.410 m3 crnogorice i 35.691 m3 bjelogorice.
Godišnji prirast crnogorice za 50 godina povećao bi se za 4.481 m3, dakle svake
godine bi se prirast crnogorice povećavao za 90 m3 50 godina, a poslije toga bio
bi konstantan u iznosu od 7,28 m3/ha godišnje, jer bi se stalno sjeklo godišnji
prirast.


(Zapravo godišnji prirast u prebornim šumama Šumskog gospodarstva
Zagreb, gdje je drvna masa 350 m3 i veća po ha, iznosi godišnje po ha oko
10 m3. Jela prirašćuje po ha 10 do 12 m3 godišnje, a bukva 8 do 10 m3. U ovome
prikazu držimo se donje granice prirasta koji se pokazuje na zemljištu slabijeg
boniteta.)


Ako pogledamo strukturu naših prebornih šuma, onda vidimo da deblje u
prsnom promjeru od 40 cm drvne mase imamo 763.447 m/, a to je samo za


14.281 m3 manje od polovine cjelokupne drvne mase. Ako svake godine siječemo
32.712 m3, to jest jednogodišnji prirast, drvni fond će ostati konstantan,
a to ne želimo, jer je on od 220 m3 po ha malen, pa prema tome i sa konstantnim
godišnjim prirastom od 4,62 m3 po ha ne možemo biti zadovoljni.
Ako u našim prebornim šumama uzmemo desetgodišnju ophodnjicu, pa svake
ophodnjice siječemo 46,2 m3 po ha, jer je godišnji prirast po ha 4,62 m3, a na 708,3 ha
sjekli bi godišnje 32.723 m3. Između jednogodišnjeg prirasta 32.712 m3 i drugog rezultata
od 32.723 m3 iznosi razlika 11 m3 ili 0,34´°/o. Znači da bi uz deset godišnju ophodnjicu
u našim prebornim šumama sjekli upravo jednogodišnji prirast ili svakih deset
godina sjekli bi po ha 46,2 m3 od kojih je 29 m3 deblje od 60 cm u prsnom promjeru
već sada, odnosno sjekli bi 21l0/o sadašnje cjelokupne drvne mase po ha. Radeći tako
drvni fond bi ostao konstantan, a isto tako i omjer crnogorice i bjelogorice ostao bi
stalan u odnosu 26:74 u korist bjelogorice. Pored toga ostao bi i godišnji prirast od
4,62 m3 po ha stalan, a to ne želimo radi malog prirasta.


Postavljeni plan treba odbaciti radi toga što predviđa da se u našim prebornim
šumama siječe godišnje manje od polovice godišnjeg prirasta, a i zato
što takav način sječe ne mijenja strukturu naših prebornih šuma, odnosno ne
pomažu se četinjari, nego se prepušta prirodi da ona taj odnos sama regulira,
pa se zapravo ranije pogreške ljudskog djelovanja i dalje podržavaju. Tek na


141