DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Podaci o prirastu na raznim parcelama zavisno od dubine sadnje i đubrenja
kroz par godina će pokazati, koji su uvjeti sadnje najpogodniji na aluvijalnim
pijescima u našim uslovima. Međutim, već i sada se može primijetiti da
su sadnice sađene na 0,80 m znatno slabije od istih sadnica duboko sađenih.
To nas je i ponukalo da izvadimo par sadnica plitko i duboko sađenih i usporedimo
razvoj korijena.


Razlika je očigledna. Dok je korijenov sistem duboko sađene sadnice bujan-
i proteže se do 1,5 m u dubinu, korijenje plitko sađene sadnice je oskudno
razvito i to uglavnom u jednom sloju na dubini od 0,80—1,0 m. Veoma je instruktivno
usporediti zoniranje korijenovog sistema duboko sađene sadnice i
kretanje podzemne vode (si. 2).


Odmah se primjećuje da se osim korijenja koje se razvilo u površinskom
sloju i služi uglavnom za crpljenje hrane iz plodnog gornjeg dijela zemljišta,
razvilo i posebno korijenje koje je tako reći »pratilo« nivo podzemne vode u
njegovom opadanju. To korijenje je tanko i gusto s loptastim završecima. Prema
talijanskim iskustvima i proučavanjima takvo korijenje ima skoro isključivo
funkciju opskrbljivanja biljke vodom. Razvito je od 0,85 do 1,5 m dubine,
što odgovara kretanju podzemne vode do konca mjeseca augusta (si. 1). Ispod
1,5 m pa do 1,7 m vide se na sadnici brazgotine — vjerojatno počeci rasta
žilja, koje više nije stiglo, a nije imalo ni potrebe, da se razvije. Ispod 1,7 m
nema nikakvih znakova aktivnosti. Što više, kora je slabije prirasla uz sadnicu
i u pojasu od 1,7 do 2,0 m vide se počeci odumiranja i truleži.


ZAKLJUČAK


c


1. Na pješčanim nanosima s dubokim nivoom podzemne vode moguće je
i u našim uvjetima uzgojiti kulture topola brzog rasta talijanskom metodom
sadnje u duboke jame.
2. Dubina sadnje treba biti dovoljna da dosegne nivo podzemne vode sredinom
augusta. Dublje saditi ne treba, čak je i štetno, jer donji dijelovi sadnice
trunu.
3. Praćenje prirasta i razvoja korijenovog sistema kroz naredne godine dat
će nove podatke o utjecaju različitih kretanja podzemne vode tokom više godina,
a i drugih faktora, na uspijevanje i prirast sadnica.
KORIŠTENA LITERATURA


1. Ing. D. BURA: Plantaže topola s poljoprivrednim međukulturama.
2. Ing. ZUFA LAJOŠ: Iskustva o podizanju topolovih kultura i rasadnika u Italiji i
Sjevernoj Francuskoj.