DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 47 <-- 47 --> PDF |
PRVA ISKUSTVA DUBOKE SADNJE TOPOLE NA PIJESCIMA Ing. ZVONKO LNENICEK U proljeće 1962. god. osnovano je »Eksperimentalno polje na pesku« na području Lovno-šumske uprave Tikveš — Baranja. Po idejnom projektu Zavoda za topole iz Novog Sada osnivanje je izveo Uzgojni centar »Košutnjak« Lovno-šumskog gospodarstva »Jelen« u ciJju ispitivanja mogućnosti uzgajanja intenzivnih kultura topola na pješčanim terenima s dubokom podzemnom vodom. SUŠTINA PROBLEMA Velika akcija osnivanja intenzivnih kultura kultivarima topola brzog rasta, koja se ostvaruje u našoj zemlji već par godina, zahvatila je mnoge tipove poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Najdulje su ostali izvan pošumljavanja mlađi aluvijalni nanosi u donjim tokovima naših velikih rijeka. Iako po sadržaju hranjivih materija uglavnom zadovoljavaju zahtjeve topola, ovi tereni se pokazuju nepodesni zbog nepovoljnog vodnog režima. Oborinska voda brzo otiče ne zadržavajući se u dohvatu korijenja. Tako su biljke zavisne najvećim dijelom o podzemnoj vodi. A podzemna voda je ovisna o vodostaju rijeka uz koje se prostiru pješčani nanosi. Za vrijeme niskih vodostaja nivo podzemne vode padne 2—5 m ispod površine terena pa je, s obzirom na malu kapilarnu provodljivost pijeska i podzemna vlaga nedostupna biljci. U Italiji na pješčanim nanosima rijeke Po, gdje vladaju slični uslovi kao na našim aluvijima, postignuti su dobri rezultati sadnjom topola do nivoa podzemnih voda. Bilo je potrebno potvrditi primjenljivost talijanske metode u našim uslovima, pa je radi toga i osnovano »Eksperimentalno polje na pesku«. METOD ISPITIVANJA Na površini od 2,5 ha izbušene su rupe specijalnim ručnim svrdlom za trouglu sadnju na razmaku 6,5 X 6,5 m. Za sadnju su upotrebljene sadnice cv. 1-214, P. robuste i CBD starosti 2/3. Prije sadnje sadnicama su odsječeni korijeni kosim udarcem sjekire radi lakšeg prodiranja u tlo. Radi sveobuhvatnih ispitivanja, koja trebaju odgovoriti na pitanja o potrebnoj dubini sadnje, najpovoljnijem kultivaru topola i rentabilnosti đubrenja, ogled je podijeljen na parcele. Svaka parcela je drugačije tretirana đubrivima ,a topole su sađene na tri, dva i rubni pojasevi na 0,80 m. Sistem sadnje omogućava obradu podataka u četiri varijante s tri ponavljanja. Uslovi sredine odgovaraju tipičnim uslovima na pješčanim nanosima. Profil tla pokazuje da se na površini nalazi sloj crnice od 20—40 cm, a ispod njega |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 48 <-- 48 --> PDF |
čisti pijesak do dubine od više metara. Vazdušni kapacitet je povoljan a sadržaj hranjivih materija zadovoljavajući. Nivo podzemne vode je mjeren svakih \0 dana u sondi postavljenoj na samom terenu i kretao se u godini opažanja (1962.) kako je prikazano na grafikonu (si. 1). Lako je uočljivo, da je nivo u kritičnim ljetnim mjesecima pao ispod 1,5 m od površine. &»« w v vi vii vm iy w„ O´S 10 1 S Za U´5) . lS ^ SI. 1. SI. 2. PRVI REZULTATI Već tokom prve vegetacijske periode bilo je jasno da je sadnja uspjela. Sadnice su dobro prolistale, list je bio velik i taman. Do jeseni na sadnicama su se oformile grančice prosječne dužine 50—60 cm. Prosječni visinski prirast se kretao od 60—85 cm (zavisno od parcela) a debljinski od 8—10 mm. Uspjeh je bio još očitiji, kada se ogled usporedio s kulturom P. serotine koja raste na istom terenu već 19 god. Za razliku od vitalnih sadnica ogleda stabalca P. serotine su kržljavog izgleda, slabog prirasta i malenih krošanja. Sađene na 40 cm dubine sadnice P. serotine nisu nikada uspjele pružiti žilje duboko pod zemlju i osigurati si potrebnu podzemnu vlagu. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Podaci o prirastu na raznim parcelama zavisno od dubine sadnje i đubrenja kroz par godina će pokazati, koji su uvjeti sadnje najpogodniji na aluvijalnim pijescima u našim uslovima. Međutim, već i sada se može primijetiti da su sadnice sađene na 0,80 m znatno slabije od istih sadnica duboko sađenih. To nas je i ponukalo da izvadimo par sadnica plitko i duboko sađenih i usporedimo razvoj korijena. Razlika je očigledna. Dok je korijenov sistem duboko sađene sadnice bujan- i proteže se do 1,5 m u dubinu, korijenje plitko sađene sadnice je oskudno razvito i to uglavnom u jednom sloju na dubini od 0,80—1,0 m. Veoma je instruktivno usporediti zoniranje korijenovog sistema duboko sađene sadnice i kretanje podzemne vode (si. 2). Odmah se primjećuje da se osim korijenja koje se razvilo u površinskom sloju i služi uglavnom za crpljenje hrane iz plodnog gornjeg dijela zemljišta, razvilo i posebno korijenje koje je tako reći »pratilo« nivo podzemne vode u njegovom opadanju. To korijenje je tanko i gusto s loptastim završecima. Prema talijanskim iskustvima i proučavanjima takvo korijenje ima skoro isključivo funkciju opskrbljivanja biljke vodom. Razvito je od 0,85 do 1,5 m dubine, što odgovara kretanju podzemne vode do konca mjeseca augusta (si. 1). Ispod 1,5 m pa do 1,7 m vide se na sadnici brazgotine — vjerojatno počeci rasta žilja, koje više nije stiglo, a nije imalo ni potrebe, da se razvije. Ispod 1,7 m nema nikakvih znakova aktivnosti. Što više, kora je slabije prirasla uz sadnicu i u pojasu od 1,7 do 2,0 m vide se počeci odumiranja i truleži. ZAKLJUČAK c 1. Na pješčanim nanosima s dubokim nivoom podzemne vode moguće je i u našim uvjetima uzgojiti kulture topola brzog rasta talijanskom metodom sadnje u duboke jame. 2. Dubina sadnje treba biti dovoljna da dosegne nivo podzemne vode sredinom augusta. Dublje saditi ne treba, čak je i štetno, jer donji dijelovi sadnice trunu. 3. Praćenje prirasta i razvoja korijenovog sistema kroz naredne godine dat će nove podatke o utjecaju različitih kretanja podzemne vode tokom više godina, a i drugih faktora, na uspijevanje i prirast sadnica. KORIŠTENA LITERATURA 1. Ing. D. BURA: Plantaže topola s poljoprivrednim međukulturama. 2. Ing. ZUFA LAJOŠ: Iskustva o podizanju topolovih kultura i rasadnika u Italiji i Sjevernoj Francuskoj. |