DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Prvi su rezultati pokazail podjednak uspjeh što se tiče sadnje u obje serije: — sadnja u polietilenskim kesicama dala je oko 95% primljenih sadnica u prvoj godini poslije sadnje, — sadnja bez polietilenskih kesica 56—69% primljenih biljaka u prvoj godini poslije sadnje. Što se tiče dubine i širine oranja, može se zaključiti slijedeće: — na vapnenom tlu s raspoloživim strojevima nemoguće je ići na dubinu veću od 50—60 cm, — razmak između dva prolaza rotero m ne smije biti veći od 0,50 do 0,60 m, jer tlo između prolaza ne bi bilo razrahljeno. Troškovi po ha Vrsta radova 1957/53. 1959/60. Mehanička priprema tla (podrivanje, raščišćavanje, protivpožarni pojasevi, putovi itd.) 400 F (60.000 d) 300 F (45.000 d) Sadnja (radna snaga, sadnice, transport itd.) 360 F (54.000 d) 400 F (60.000 d) Ukupni troškovi po 1 ha 760 F (114.000 d) 700 F (105.000 d) Troškovi za mehaničku obradu u radovima izvedenim 1957/58. godine bili su 73 F na sat, dok su kod radova izvedenih 1959/60. godinu iznosili 64 F na sat. Interesantni su podaci koji pokazuju efekt sadnje kod različitih načina obrade tla: Broj rupa na dan Način sadnje po radniku Sadnja u jame na obrađenom teernu s biljkama u polietilenskim kesicama 135 Sadnja u jame s biljkama bez busena na terenu gdje je izvršena mehanička priprema tla 250 Sadnja sadnica s posebnim sadiljem na terenu gdje je izvršena mehanička priprema tla 250 Sadnja sadnica bez busena u jame iskopane krampom na terenu gdje nije izvršena mehanička priprema tla 30 Uspoređenje iznesenih podataka svjedoči nam o financijskim prednostima mehaničke obrade tla. Veći troškovi pri mehaničkoj pripremi tla nadoknade se obilatog prilikom sadnje jer — kao što vidimo — brzina pripreme rupa i sadnja na površini gdje je izvršena mehanička priprema tla veća je za 4,5—8 puta od one na nepripravljenom tlu. 4. OBRADA U PRUGAMA OKOMITO NA SLOJNICE Ovaj način obrade tla predstavlja izvjesnu novost u pošumljivanju mediteranskog područja. Primjenjuje se u prvom redu na terenima s većim nagibom gdje je pravljenje terasa veoma otežano ili nemoguće. Obrada u prugama okomito na slojnice sastoji se u tome da se na terenu rotero m ili ripero m izvrši podrivanje (duboko oranje) u paralelnim prugama okomito na slojnice. Pruge su obično na udaljenosti od oko 3 m. No. |