DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 34 <-- 34 --> PDF |
PRIMJENA MEHANIČKE OBRADE TLA PRI PODIZANJU ŠUMA U PODRUČJU MEDITERANA Ing. ŠIME MEŠTEOVIC UVOD Važnost mehanizacije šumarskih radova na području Mediterana u projektu o unapređenju Mediterana posebno je naglašena, te o primjeni mehanizacije u podizanju šuma pored ostalog stoji: »Mehanizacija omogućuje izvedbu radova koji su manuelnom radnom snagom praktički neizvedivi. To je osnovna prednost mehanizacije. Snaga jednog traktora pruža mogućnosti koje manuelni rad ne može dati, naročito u pogledu duboke obrade tla koja stvara nove horizonte u restauraciji prirodne sredine. Cijena koštanja izvršenih radova pomoću strojeva uglavnom je manja od cijene koštanja tih istih radova kada se izvode manuelnom radnom snagom. Ipak u slučajevima gdje su nadnice jako niske i gdje manuelne radne snage ima u izobilju razlika između navedenih cijena koštanja bit će neznatna, pa može biti čak i negativna. Daljnja prednost mehanizacije sastoji se u tome što se pomoću nje ubrzava izvrešnje radova, a to omogućuje da se iskoriste povoljne klimatske prilike. To naročito dolazi u obzir u Mediteranu za vrijeme jednog perioda koji je uvijek ograničen.« Među prve radove na mehaničkoj obradi tla kod podizanja šuma u području Mediterana spadaju radovi vršeni u Alžiru (Sidi Medjahed) 1947. godine i to u poluaridnim područjima. Takav način obrade tla vrlo se brzo proširio u zemljama Sjeverne Afrike, posebno u Alžiru i Maroku, a zatim i u Evropi. Uvidjevši prednosti pripreme tla za pošumljivanje mehaničkim putem, većina mediteranskih zemalja slijedila je iskustva naprijed navedenih. To se u prvom redu odnosi na Italiju, Španjolsku te Francusku kdfa je dobro iskoristila velika iskustva svijih stručnjaka koji su radili u Alžiru i Maroku te tamo vršili istraživanja. Danas se kod preko 80% radova na pošumljivanju u francuskom Mediteranu primjenjuje mehanička obrada tla. Kod nas se na području Mediterana dosada primjenjivala mehanička obrada tla jedino kod podizanja plantažnih voćnjaka. No, kako se svi više osjeća oskudica na radnoj snazi, a sve se veći zadaci postavljaju pred nas u obnovi šuma na području Mediterana i Submediterana, ukazuje se sve veća potreba k preorijentaciji na brži i bolji način, tj. na uvođenje mehanizacije kod obrade tla namijenjenog za pošumljivanje. Stoga ću ovdje iznijeti neka zapažanja i iskustva drugih zemalja kako bi se mogla iskoristiti u našoj praksi. 124 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Sredstva za mehaničku obradu tla Strojevi koji se primjenjuju u radovima na obradi tla u području Mediterana slični su ili isti kakvi se upotrebljavaju i u drugim oblastima samo su nešto pojačani i prilagođeni radovima na teškim skeletnim i skeletoidnim tima. Jasno je da su kroz 16 godina razvoja metode rada i strojevi doživjeli izvjesne promjene i modifikacije. U najnovijim se radovima kod obrade tla uglavnom primjenjuju slijedeća sredstva: Rote r i i riper i su podrivači, razrivači ili općenito kultivatori za šumska i kamenita tla. Različitih su težina, a za radove u području Mediterana dolaze u obzir takovi strojevi težine 3—7 tona. Pomoću posebnih priključaka prikapčaju se na traktore odgovarajuće snage (45—300 KS). Izbor težine stroja ovisi o dubini do koje želimo izvršiti obradu tla i terenu. Konstruirani su tako da se pomoću njih može izvršiti duboko oranje i razrahljivanje zemlje čak i na veoma teškim vapnenim terenima na kojim temeljna podloga izbija mjestimično na površinu. Buldožeri (angldozeri) mogu imati mehanički ili hidraulički prijenos što ovisi o načinu upravljanja s traktora na koji su pričvršćeni. Veoma su dobro poznati u radovima na kopanju kanala i reguliranju vodotoka te kod obavljanja zemljanih radova na trasama za putove i željeznice. Primjenjuju se za radove na mehaničkoj obradi tla pri podizanju šuma u području Mediterana kod izvođenja terasa kao i općenito kod ravnanja i planiranja zemljišta. Rase t je stroj koji je konstruiran tako da je na zupce spomenutog r oter a postavljen nož, okrenut prema naprijed. Veliku primjenu nalazi kod uklanjanja visoke trave (u stepskim prilikama), zatim kod raščišćavanja terena, rahljenja i rastresanja površinskih slojeva kod predhodne obrade r o t e- r o m, za čupanje i vađenje panjeva manjih dimenzija, a na lakšim tlima može se pomoću r a s e t a izvršiti i kompletna obrada tla do dubine od 50 cm. Vidovi mehaničke pripreme tla za pošumljivanje Radi lakšeg prikaza razvrstat ćemo ih u nekoliko grupa: 1. Terasiranje 2. Kombinacija terasa i obrade u prugama 3. Obrada u prugama u nivou terena 4. Obrada u prugama okomito na slojnice. 1. TERASIRANJE Na nagnutim terenima izloženim eroziji prave se terase sa ciljem da se spriječi erozija i zadrži što više oborinska voda, te da se ujedno obradi što veća površina pa tako omogući biljkama bolji rast i razvoj. Terase se izvode paralelno sa slojnicama. Radi omogućavanja laganog otjecanja vode daje se terasama po dužini nagib od oko 0,5%. Ukoliko su pak terase jako dugačke, treba ih na pogodnim mjestima prekinuti poprečnim jarcima da bi se zaustavilo uzdužno veliko nagomilavanje i otjecanje vode za vrijeme naglih pljuskova. Poprečni jarci su širine 2—3 metra, a nabacani su kamenjem do nivoa terase da mogu odvoditi suvišnu vodu kod naglih kiša. Terase se kopaju u određenim razmacima koji u mnogome ovise o nagibu terena, postojećoj vegetaciji i sastavu tla. No ,općenito se može uzeti da je vertikalni razmak veći a horizontalni među osima manji, što je teren strmiji. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Primjenom strojeva terase se izvode tako da se najprije s angldoze ro m na grubo otvori trasa buduće terase duž´slojnice. Zatim se po potrebi prolazi r o t e r o m jedan ili dva puta već prema tome kolike je terasa širine Poslije toga angldozero m se rastresena zemlja prebaci u stranu i nizbrdoi tako se formira terasa. Pri tome je poželjno da se od prebačene zemlje formira hrbat, tj. nadvišenje. Ovakvo formiranje terasa može se izvesti na terenima s nagibom i do 50°, ali za radove na većim nagibima strojevi moraju biti teži radi stabilnosti. Terasa se može formirati ili samim angldozerom ili pomoću angldozera i rotora. Sve ovisi o kakvom se terenu radi, da li o teškom ili lakom, zatim kakav je nagib i kako želimo izvršiti detaljnu obradu. Kod radova u Francuskom Mediteranu uzima se takav razmak terasa da bude obrađeno oko 50% površine. Širina terasa kreće se od 2—5 m, pa je tolika i širina neobrađenog dijela terena (si. 1). SI. 1. Područje »Maisons« (Aude) — Francuska Obrada u terasama izvršena pomoću buldožera (1961/62) Orig. Sadnja se vrši s unutarnje strane hrpta i to na razmake od oko 2 metra No, ako je stepenica terase šira od 3 m, onda se sadnja vrši i na dijelu uz novi nagib, tj. prema brijegu. Ovakav način obrade i sadnje imao je vrlo dobre rezultate. Poseban sistem terasa su prekinute izolirane terase (»methode du talus«) koje se formiraju tako da se na manjim uzdužnim prugama nagomilava sva upotrebljiva zemlja do visine od oko 1,2 m. Metoda talus a ima mnogo prednosti i do sada je pokazala najbolje rezultate. Njezina prednost se sastoji u tome što je masa razrahljene zemlje velika pa omogućuje brzi razvoj korijena, naročito u prvim godinama. U talusu se stvaraju povoljni uslovi za razvoj mikroflore i mikrofaune uslijed |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 37 <-- 37 --> PDF |
povoljne aeracije. Pored toga talu s i svojim oblikom pruža vegetaciji povoljnu zaštitu od sunca i vjetrova. 2. KOMBINACIJA TERASA I OBRADE U PRUGAMA Razmak između terasa se smanjuje što je nagib terena manji, ali i na terenu s relativno malim nagibom moraju se barem povremeno formirati terase na većim udaljenostima i tako teren osigurati od erozije. Kod toga se vrši između terasa obrada u paralelnim prugama u nivou terena. Tako je nastala ta kombinirana metoda. Lijep primjer takve obrade nalazi se u Francuskoj u predjelu Feumes Minervois (područje Herault) gdje je na napuštenim poljoprivrednim i pašnjačkim površinama vršena mehanička priprema tla za sadnju i sjetvu na površini od 100 ha kombinacijom terasa i obrade u prugama. Ovo područje pripada biljnoj zajednici crnike, a nalazi se na oko 250 m nadmorske visine. Budući da se radi o rastresitom tlu na starim škriljevcima, ono je veoma izloženo eroziji. Radovi su izvedeni na slijedeći način: najprije je buldožero m od 60 KS skinut gornji sloj i oskudna vegetacija, a onda je buldožero m od 100 KS izvršeno formiranje terasa. Između dvije susjedne terase orano je u brazdama (jedna ili više brazdi, već prema udaljenosit terasa). Na terasama je izvršena sadnja ili sjetva u razmacima od 2 do 2,5 m i to s unutrašnje strane hrpta, bankine. Na brazdama je također izvršena sadnja ili sjetva na istim razmacima. Da bi se mogao pratiti uspjeh pojedinih vrsta drveća, cijela je površina podijeljena na 4 dijela i na svakom od njih sijana je ili sađena druga vrsta. Tako je izvršena sjetva primorskog bora (Pinus maritima Dur.) te sadnja atlaskog cedra (Cedrus atlantica Man.), korzičkoga crnog bora (Pinus nigra ssp. Laricio Poir.) i pirenejskoga crnog bora (P. n. var. cebennensis Rehd.). Na čitavoj je površini sađena jedino grčka jela (Abies cephalonica Loud.) koja je svakoj od gore navedenih vrsta primiješana u omjeru od 10%. 3. OBRADA U PARALELNIM PRUGAMA U NIVOU TERENA Na ravnom ili više manje ravnom terenu gdje nema opasnosti od erozije priprema tla se vrši obradom u prugama koje su više ili manje paralelne i na udaljenosti od 3 m os od osi. Izbor strojeva za obradu vrši se u zavisnosti o raspoloživim sredstvima i konkretnim prilikama terena. Na lakšim i dubljim tlima možemo obradu izvršiti i r a s e t o m, ali na težim tima — napose vapnenim — dolazi gotovo isključivo u obzir roter ili riper, a rjeđe buldožer. Da bih lakše objasnio neke od mogućih načina obrade u paralelnim prugama u nivou terena iznosim jedan konkretan primjer iz Francuske. Opis objekta Pokusne plohe za pošumljivanje u predjelu »Belvezet« (Šumarija Nimes) postavljene su 1957/58. i 1959/60. godine, a pripadaju Centru za šumarska istraživanja u Avignonu. Pošto područje pripada komuni, to je na njemu stalnom ispašom i požarima gotovo potpuno uništena šumska vegetacija. Ono vegeta |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 38 <-- 38 --> PDF |
^^^— cijski pripada biljnoj zajednici crnike. Tanak sloj jako skeletnog tla nalazi se na podlozi kretskih vapnenaca koji mjestimično izbijaju na površinu. Nadmorska visina je oko 300 metara. Cilj istraživanja Pokusne plohe su podignute u dva navrata s ciljem: — u prvoj seriji (1957/58.) ispitati različite metode obrade tla na tako teškom terenu; — u drugoj seriji (1959/60.) izvršiti obradu na većim površinama metodom koja u konkretnim uvjetima izgleda najpovoljnijom s obzirom na uložena sredstva i mogući uspjeh. Pored toga radovi u ovoj seriji trebali su dati odgovor na pitanje kako utječe dubina i širina oranja na uspjeh (uzete su u obzir dubine 0,4—0,6 metara i širine prolaza rotero m 0,5—1,0 m). Priprema tla U prvoj seriji (1957/58.) izvršeni su radovi pomoću traktora gusjeničara od 80 KS koji je sprijeda bio opremljen buldožerom, a otraga riperom. Obrada je vršena u prugama udaljenim 3—3,5 m (os od osi) i to na dubinu od 40 do 50 cm. Razgrtanje površinskog sloja izvršeno je na širini od 2,5 m s koje se površine uklonio u stranu sav vegetacijski pokrov, listinac i ostalo do dubine od oko 5 cm. Cijela površina od 60 ha podijeljena je na 9 parcela na kojima su primijenjene slijedeće metode obrade: — podrivanje s razgrtanjem (skidanje gornejg sloja) si. 2., — razgrtanje s podrivanjem, — samo podrivanje, rr— podrivanje s pravljenjem nasipa (hrpta) nad izoranom brazdom (si. 3). SI. 2. Područje »Belvezet« Pošumljivanje izvršeno na terenu obrađenom po metodi »podrivanje s razgrtanjem« Orig. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 39 <-- 39 --> PDF |
U drugoj seriji radova (1959/60.) primijejena je samo metoda podrivanja u prugama kojih su osi međusobno udaljene 3,5 m. Svaka je pruga orana 2 puta u raznim pravcima. Radovi su izvršeni na površini od 50 ha s traktorom gusjeničarom od 120 KS koji je vukao rote r od 3 tone. Način sadnje Sadnja je izvršena sadnicama atlaskog cedra, ilirskoga crnog bora, pirenejskoga crnog bora te rjeđe alepskoga i brucijskoga bora starosti 1 + 0 ili 1 + 1. Sadilo se u jame posebno kopane na obrađenom terenu u međusobnom razmaku 1,65 m. Primijenjena je i sadnja u polietilenskim kesicama. Dobiveni rezultati Iako je evidentno da su najrazvijenije i najljepšeg izgleda biljke na površini koja je obrađena najprije podrivanjem, a zatim je sa strane na izoranu brazdu nabačena zemlja u obliku nasipa (grede), ipak se prema prirastu još ne može definitivno utvrditi redoslijed metoda. To će pokazati naknadna mjerenja.. A A :., SI. 3. Područje »Belvezet« Posumljivanje izvršeno na terenu obrađenom po metodi »podrivanje s pravljenjem nasipa nad izoranom brazdom« Orig. Na temelju rezultata dobivenih mjerenjem vlažnosti tla pomoću pedohigrometra »Gely« može se zaključiti o relativnoj vrijednosti različitih metoda pripreme tla koje su ovdje primjenjivane. Redoslijed bi bio slijedeći; 1. podrivanje s pravljenjem nasipa nad izoranom brazdom, 2. podrivanje s razgrtanjem, 3. samo podrivanje. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Prvi su rezultati pokazail podjednak uspjeh što se tiče sadnje u obje serije: — sadnja u polietilenskim kesicama dala je oko 95% primljenih sadnica u prvoj godini poslije sadnje, — sadnja bez polietilenskih kesica 56—69% primljenih biljaka u prvoj godini poslije sadnje. Što se tiče dubine i širine oranja, može se zaključiti slijedeće: — na vapnenom tlu s raspoloživim strojevima nemoguće je ići na dubinu veću od 50—60 cm, — razmak između dva prolaza rotero m ne smije biti veći od 0,50 do 0,60 m, jer tlo između prolaza ne bi bilo razrahljeno. Troškovi po ha Vrsta radova 1957/53. 1959/60. Mehanička priprema tla (podrivanje, raščišćavanje, protivpožarni pojasevi, putovi itd.) 400 F (60.000 d) 300 F (45.000 d) Sadnja (radna snaga, sadnice, transport itd.) 360 F (54.000 d) 400 F (60.000 d) Ukupni troškovi po 1 ha 760 F (114.000 d) 700 F (105.000 d) Troškovi za mehaničku obradu u radovima izvedenim 1957/58. godine bili su 73 F na sat, dok su kod radova izvedenih 1959/60. godinu iznosili 64 F na sat. Interesantni su podaci koji pokazuju efekt sadnje kod različitih načina obrade tla: Broj rupa na dan Način sadnje po radniku Sadnja u jame na obrađenom teernu s biljkama u polietilenskim kesicama 135 Sadnja u jame s biljkama bez busena na terenu gdje je izvršena mehanička priprema tla 250 Sadnja sadnica s posebnim sadiljem na terenu gdje je izvršena mehanička priprema tla 250 Sadnja sadnica bez busena u jame iskopane krampom na terenu gdje nije izvršena mehanička priprema tla 30 Uspoređenje iznesenih podataka svjedoči nam o financijskim prednostima mehaničke obrade tla. Veći troškovi pri mehaničkoj pripremi tla nadoknade se obilatog prilikom sadnje jer — kao što vidimo — brzina pripreme rupa i sadnja na površini gdje je izvršena mehanička priprema tla veća je za 4,5—8 puta od one na nepripravljenom tlu. 4. OBRADA U PRUGAMA OKOMITO NA SLOJNICE Ovaj način obrade tla predstavlja izvjesnu novost u pošumljivanju mediteranskog područja. Primjenjuje se u prvom redu na terenima s većim nagibom gdje je pravljenje terasa veoma otežano ili nemoguće. Obrada u prugama okomito na slojnice sastoji se u tome da se na terenu rotero m ili ripero m izvrši podrivanje (duboko oranje) u paralelnim prugama okomito na slojnice. Pruge su obično na udaljenosti od oko 3 m. No. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 41 <-- 41 --> PDF |
ukoliko radimo s riperom ili roterom koji ima dva zuba, onda su dvije pruge na međusobnoj udaljenosti zubaca (obično 0,90—1,0 m) dok je slijedeći par pruga na udaljenosti oko 3 m (si. 4). O uspjehu ove metode nema još dovoljno podataka, no sasvim je sigurno da će se pokazati veoma dobrom i efikasnom upravo na teškim i strmim terenima gdje drugi način ni ne može doći u obzir. Ovaj se vid obrade može uspješno primijeniti i na terenima s manjim nagibom gdje nema opasnosti od erozije. SI. 4. Područje »St. Etienne« — Francuska Pokusne plohe Centra za šumarska istraživanja u Avignonu. Obrada tla u prugama okomito na slojnice izvršena 1963. Orig. ZAKLJUČAK Na temelju dosadašnjih radova te uspjeha i rezultata postignutih u tim radovima može se konstatirati slijedeće: 1. da se i pored poteškoća koje u području Mediterana predstavljaju nepovoljni klimatski uvjeti i težak teren veoma uspješno primjenjuje mehanička priprema tla za sadnju i sjetvu u mnogim mediteranskim zemljama; 2. da je problem mehaničke pripreme tla u Mediteranu — posebno na lakšim terenima — tehnički riješen; 3. da se pitanje metode rada na različitim terenima nalazi u stadiju izučavanja i da se u tom smislu u skoroj budućnosti mogu očekivati značajni rezultati. Naprijed opisane metode nisu jedine ali se u praksi najviše primjenjuju; 4. obradom tla mehaničkim puetm obuhvaća se oko 50% određene površine i duboko se zadire u tlo, te se time stvaraju povoljni biološki uvjeti za razvoj biljaka a to se ne može postići klasičnim metodama; 5. upotrebom mehanizacije u pripremi tla ubrzavamo radove; 6. troškovi po jedinici površine pokazali su se u većini slučajeva daleko nižima nego kod klasičnih metoda; |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 42 <-- 42 --> PDF |
7. primjenom mehanizacije nadoknađujemo manjak na radnoj snazi koji se već osjeća u mnogim područjima. Svakako da se uvođenjem mehanizacije javljaju i određeni problemi koji stvaranju poteškoće. Najveće poteškoće zadaje nabavka, a zatim i održavanje strojeva. Nadalje, bez guste mreže dobrih cesta ne da se ni zamisliti uvođenje mehanizacije ni u jednom području a posebno ne u području Mediterana, gdje konfiguracija i sastav tla ne dozvoljavaju gotovo nikakvo skretanje vozila s putova i cesta. Uz primjenu selekcioniranog materijala za sadnju i sjetvu, zatim pravilan izbor vrsta ne samo za određeno široko područje nego i za svaku manju površinu, na kojoj vladaju posebni mikroklimatski i mikropedološki uvjeti, te uz primjenu mehaničke obrade tla mogu se očekivati novi značajni rezultati na podizanju šuma u području Mediterana. LITERATURA 1. CLAUZURE: Visite du chantier experimental de reboisement de Belvezet. Tournee dans le departement du Gard des eleves de l´Ecole Nationale des Eaux et Forets en 1961. (Posjet pokusnim plohama za pošumljaavnje Belvezeta. Putovanje studenata visoke šumarske škole 1961. godine u okrug Gard). 2. DUGELAY A.: Le röle des terrasses dans les contrees mediterraneennes. (Uloga terasa u mediteranskim krajevima). Rev. for. frang., 7—8, 1953. 3. FAO: Voyage d´etudes en France dans le Sud du Massif Central. Compte rendu general. (Studijsko putovanje u Francuskoj u južnom dijelu Centralnog masiva. Opći prikaz). Ed. Dir. gen Eaux For. Nancy 1956. 4. KLEPAC D.: Projekt o unapređenju mediterana. (Šum. program). Polj.-šum. Komora Jugoslavije, Beograd 1958. 5 MONJAUZE A.: Le reboisement sur rootage en plein et sur bourrelets. (Pošumljivanje potpunim podrivanjem i sadnjom na humke). Rev. for. franc., 1, 1960. APPLICATION OF MECHANICAL PREPARATION OF THE SOIL IN THE ESTABLISHMENT OF FORESTS IN THE MEDITTERRANEAN AREA Summary The mechanical preparation of the soil for the afforestation in the Mediterranean area was subdivided by the author into the following forms: 1) Terracing; 2) Combination of terracing and the soil preparation in strips; 3) Soil preparation in contour lines of terrain; 4) Soil preparation in strips at right angles to contour lines. Each of these works was dealth with and concrete examples from the French Mediterranean area are given.. Finally the author states: — that in spite of the difficulties presented in the Mediterranean area by the climatic and soil conditions the mechanical preparation of the soil is applied very successfully in many Mediterranean countries; —´ that the problem of the mechanical soil preparation in the Mediterranean area — especially yon easier terrains — is technicalli settled; — that the question of the working method in various sites is in a stage of investigation and that in this field in the near future significant results are to be expected; 132 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— that through the mechanical soil preparation one covers about 50% of the definite surface, and one penetrates deeply into the soil, thus creating favourable conditions for plant development, which is not attainable by the classical methods; — that using the mechanization in the soil preparation we are speeding up the works; — that the costs per one unit of area proved to be in most cases by far lower than with the classical methods; — that using mechanizationn we compensate for the shortage of labour which is felt in many areas. We san ecpect significant resuts in the establishement of forests in the Mediterranean area when using selected material for planting and seeding, a proper choice of species not only for a definite wide area but also for every small plot — in which special microclimatic and micropedologic conditions rule — and applying mechanical preparation of the soil. r |