DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKE GODIŠTE 88 OŽUJAK—TRAVANJ GODINA 1964. NALAZIŠTA I RAZMNAŽANJA TOPOLA NA MEDITERANSKOM PODRUČJU Prilog bržem stvaranju turističkih šuma J. ŠAFAR Institut za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu* Topole su pionirske vrste drveća velike ekološke amplitude. Dobro se razvijaju na kontinentalnom području. Inventarizacijom smo utvrdili da razmjerno dobro rastu i na submediteranskom području, dapače i na eumediteranskom. U svojem poznatom djelu »Kras hrvatske Krajine« (1876.) W e s s e 1y preporuča topole radi stvaranja krmne baze. U svojim prijašnjim radovima (1962. i 1963.) upozorili smo na taj rod drveća, osobito u vezi s rješavanjem problema bržeg i jeftinijeg osnivanja šumsko-privrednih i turističko-privrednih nasada. 1. OSNOVNI PROBLEMI Prihodi koji se dobivaju turističkom eksploatacijom mediteranskih šuma već u prvoj godini eksploatacije (camping-naselja) mogu biti veći nego prihodi iz topolovih plantaža kontinentalnog područja. Prihodi se u turističkim šumama ne prekidaju u prvoj godini potpune eksploatacije, kao u plantažama, nego još traju daljnjih barem deset do petnaest godina. Proces stvaranja turističkih šuma mogao bi se na dobro izabranim boljim staništima znatno skratiti kad bi se osnivale kulture topola i borova ubrzanog rasta (brucijski, korzikanski, alepski i primorski bor), ili pretkulture topola i međukulture ili potkulture borova. V. si. br. 1. Troškovi osnivanja i održavanja takve kulture po jedinici površine nisu veći nego osnivanje i održavanje kontinentalne plantaže topola, mogu biti znatno manji kad se planiranje i osnivanje takvih nasada obavlja na dugi rok, tj. sadnjom manjih biljaka umjesto stablašica. Troškovi održavanja i njegovanja mnogo su manji nego u plantažama kontinentalnog područja, troškovi turističke eksploatacije neznatni su u odnosu na troškove sječe, izrade i izvoza u plantažama. Ako se ima u vidu da prosječna novčana ulaganja po jednom krevetu hotela raznih kategorija iznose oko dva do šest milijuna dinara i da na jednom ha šume * Ovaj je rad izvršen zahvaljujući materijalnoj pomoći općine Crikvenica i šumskih gospodarstava Senj i Delnice. |