DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Na istok dalje bosanska nalazišta povezuju se sa srbijanskim (šumadijskim i sandžačkim). O njima govore vrlo brojni ^odaci koje nalazimo u radovima botaničara, dendrologa i fitocenoioga koji intenzivno proučavaju ove predjele.3 SLADUN U HERCEGOVINI Pojedina nalazišta hrasta sladuna u submetiranskom području zapadnog dijela Balkanskog poluotoka poznata su nam iz literature već odavno. Tako npr., već botaničar G. Beck Mannagetta (1907.) navodi da ova vrsta u Bosni i Hercegovini »tvori šume s drugim hrastovima zajedno, mjestimice, od ravnice do u više brdske krajeve.« U Hercegovini ona je šire rasprostranjena u dolini oko rijeke Neretve između Rame i Mostara, u okolici Ljubinja, a posebno još i u poznatoj šumi Dubravi kod Stoca. I botaničar J. Bornmülle r (1885.) navodi sladun sa ostalim vrstama hrastova u šumi Dubravi, a botaničar K. Mal y (1928.) nalazi ga i mnogo sjevernije »kod Ostrožca, Mrakova, na Bokševici, kod utoka riječice Ljute kod Konjica i blizu Zabrđa.« D. Hir e (1908.) bilježi da hrast sladun raste i »u Gradinićima na tamošnjem groblju i oko Širokog brijega kod Mostara«, gdje ga je našao A. P i c h 1 e r. (Orig.) Posljednjih godina utvrdili smo i mi veći broj nalazišta sladuna u Hercegovini, i to ne samo na usko ograničenom prostoru ili u ograničenom broju primjeraka, kako bi to možda proizilazilo iz nekih naprijed navedenih podataka botaničara, nego u prostranim sastojinama i u vrlo širokoj oblasti oko rijeke Neretve, počev od šire okolice Konjica, na sjeveru, pa sve do Čapljine i Počitelja, na jugu. Isto tako, našli smo ga uz Neretvine pritoke Neretvicu, 3 U ovom referatu postavili smo težište na pitanje zapadne granice u rasprostranjenosti- (areala) hrasta sladuna u našim predjelima, pa se ne upuštamo u razmatranje njegova rasprostranjenja u Srbiji, na Kosmetu i Makedoniji, odakle imamo na raspolaganju veliki broj podataka koje smo dobili od drugova B. Jova n o v i ć - a, M. G a j i ć - a (za Srbiju), H. EM-a i T. Nikolovskog (za Makedoniju), kao ni u razmatranje njegove rasprostranjenosti u Rumuniji, Bugarskoj, Albaniji, Grčkoj, Turskoj i južnoj Italiji, odakle imamo na raspolaganju velik broj podataka literature, a i pismena saopštenja tamošnjih dendrologa i botaničara. 113 I |