DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 21 <-- 21 --> PDF |
na padinama Papuka kod Velike. »Na Krndiji ne prelazi vododelnicu spram Papuka, a silazi do blizu Đakova.« Ima ga nešto i na Dilj-gori, ali tu raste samo na laporcima. SLADUN U SREMU I VOJVODINI U Sremu je sladun vrlo česta i obična vrsta, koja tu raste na tlu gajnjača, dok je, navodno, nema na tlu černozjoma. Prve podatke o sladunu u sremskim šumama imamo već iz druge polovine prošlog stoljeća. Tako »madžarski hrast« navodi L. Zorkocz i (1896.) »prema Rumy-u u Sremu. Borbä s ga je našao u čibskoj šumi«, Cib, odnosno Čelarevo nalazi se u Bačkoj. Šumar T. Blattny (1913.), prema Slavnić-u (1953), navodi ga »još i za Vrdnik i Ilok u Sremu i za prostor između Moriša, Begeja i Tamiša u Banatu.« 2. Slavni ć (1953.) proširuje ova nalazišta u bačkom Podunavlju i u sremskoj Posavini i dopunjuje njihov spisak slijedećim podacima: »Karakuša I i II naročito kod mjesta zvanog*»Turska Bara«; šuma Vučkovac, šumska uprava Kupinovo; šuma Spomenik, šuma Revir i šuma Matijevica I i II«. To se odnosi na Srem, dok u Bačkoj raste na mjestima: »Čelarevo i Bukinjska šuma u šumskoj upravi Bačka Palanka; šuma Kozara u šumskoj upravi Bezdan«. Iako sladun nosi i naziv »madžarski hrast«, njega od prirode nema u današnjoj Madžarskoj, izuzev jednog jedinog »vjerovatnog« nalazišta u području |