DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Hellrig l je pošao i dalje i konstruirao specijalnu automatsku promjerku koja je prikazana na si. 2. Ta promjerka ima iste one skale koje su prikazane shematski na si. 1, no pored toga ima dva brojača sa dugmetima — jedan na nepomičnom, drugi na pomičnom kraku promjerke tako da mjerač može lijevim i desnim palcem pritisnuti o svako dugme poslije svakog mjerenja. Lijevi brojač pokazuje broj izmjerenih stabala (N) a desni ukupnu konvencionalnu temeljnicu izmjerenih stabala. CENTIMETARSKA SKALA 0 5 to 1 5 20 2|5 3´0 3|5 «|5 slo 5 i ,, r 2 3 i IS :8 9 iio r™ v^r SKALA ZA TEMELJNICU SI. 1. Ravnalo Hellriglove promjerke Jedan mjerač može na sat izmjeriti prosječno oko 250 stabala. On znade u svakom času koliko je stabala izmjerio i kolika im je konvencionalna temeljnica. Ako konvencionalnu temeljnicu pomnožimo sa 0,02 ili razdijelimo sa 50 dobit ćemo pravu temeljnicu izmjerenih stabala. Pomoću temeljnice može se utvrditi drvna masa sastojine (M) pö formuli: M = G h f U toj formuli (G) je temeljnica, (h) je srednja sastojinska visina, (f) je sastojinska oblični broj. Srednja sastojinska visina mjeri se u svakom pojedinom slučaju pomoću nekog visinomjera. Sastojinski oblični broj se kreće po prilici oko 0,5 tako da se drvna masa sastojine može utvrditi ovom aproksimativnom formulom: G h M = 2 No svakako je pouzdanije da se za svaku pojedinu sastojinu, u kojoj se utvrđuje drvna masa, izabere odgovarajući oblični broj (f), jer on zavisi od SI. 2. Hellriglova promjerka različitih faktora a ponajviše od vrste´drveća i starosti sastojine. Prirasno-prihodne tablice iskazuju sastojinske oblične brojeve za pojedine vrste drveća, starosti i bonitete pa se mogu u praksi ti oblični brojevi koristiti. |