DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Hellrig l je pošao i dalje i konstruirao specijalnu automatsku promjerku
koja je prikazana na si. 2. Ta promjerka ima iste one skale koje su
prikazane shematski na si. 1, no pored toga ima dva brojača sa dugmetima —
jedan na nepomičnom, drugi na pomičnom kraku promjerke tako da mjerač
može lijevim i desnim palcem pritisnuti o svako dugme poslije svakog mjerenja.
Lijevi brojač pokazuje broj izmjerenih stabala (N) a desni ukupnu konvencionalnu
temeljnicu izmjerenih stabala.


CENTIMETARSKA SKALA


0 5 to 1 5 20 2|5 3´0 3|5 «|5 slo 5


i


,,

r 2 3 i IS :8 9 iio r™


v^r


SKALA ZA TEMELJNICU


SI. 1. Ravnalo Hellriglove promjerke


Jedan mjerač može na sat izmjeriti prosječno oko 250 stabala. On znade
u svakom času koliko je stabala izmjerio i kolika im je konvencionalna temeljnica.
Ako konvencionalnu temeljnicu pomnožimo sa 0,02 ili razdijelimo
sa 50 dobit ćemo pravu temeljnicu izmjerenih stabala.


Pomoću temeljnice može se utvrditi drvna masa sastojine (M) pö formuli:


M = G h f


U toj formuli (G) je temeljnica, (h) je srednja sastojinska visina, (f) je sastojinska
oblični broj. Srednja sastojinska visina mjeri se u svakom pojedinom
slučaju pomoću nekog visinomjera. Sastojinski oblični broj se kreće po prilici
oko 0,5 tako da se drvna masa sastojine može utvrditi ovom aproksimativnom
formulom:


G h


M =


2


No svakako je pouzdanije da se za svaku pojedinu sastojinu, u kojoj se
utvrđuje drvna masa, izabere odgovarajući oblični broj (f), jer on zavisi od


SI. 2. Hellriglova promjerka


različitih faktora a ponajviše od vrste´drveća i starosti sastojine. Prirasno-prihodne
tablice iskazuju sastojinske oblične brojeve za pojedine vrste drveća,
starosti i bonitete pa se mogu u praksi ti oblični brojevi koristiti.