DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Tab. br. 2 Početna I II Klon visina od tla do 30. VI do kraja vegetacije cm cm cm - Bakar I 86 (80—100) 187 (162—200) 212 (180—248) 218 (214—223) 272 (269—274) 277 (272—280) Bakar II 39 (28—51) 84 (73—100) 120 (93—148) 120 (115—124) 155 (144—174) 164 (150—190) 235 (228—240) 258 (243—285) 283 (263—295) Crikvenica I 43 (40—46) 125 (124—126) 250 (235—266) Jurjevo 29 (28—30) 122 (115—130) 185 (174—216) Klaričevac 41 (40—45) 120 (110—140) 153 (127—167) 60 (54—69) 124 (90—141) 148 (95—197) 101 (96—108) 141 (135—155) 149 (136—158) Visinski prirast vršnih izbojaka iz prutova bio je, prosječno, znatno manji nego visinski prirast izbojaka iz reznica (jedini izuzetak je, uglavnom, klon Crikvenica I). Razlog toj pojavi je taj što, prema opažanju, prutovi razviju više jačih postranih grana i tako stvaraju krošnje. Asimilati su se, k tomu, iskoristili i za debljinski prirast debelaca, vjerojatno i za veći prirast korjenova sistema. Godišnji visinski prirast izbojaka iz reznica je za 10 cm do 2 m veći nego prirast izbojaka iz prutova. Kraći prutovi imaju, prosječno, veći visinski prirast vršnih izbojaka nego dugi prutovi. Prutovi kojima je nadzemni dio visok oko 0,3—0,9 m prirasli su u visinu 80—200 cm, a prutovi visoki 1—2 m prirasli su samo 45—60 cm. Visinski prirast vršnih izbojaka na prutovima mnogo je veći u prvoj polovici vegetacijskog doba nego u drugoj (izuzetak je, uglavnom, klon Crikvenica I). Dok u prvom dijelu te dobe visinski prirasti iznose oko 20—100 cm, prosječno oko 50 cm, u drugom dijelu vegetacijske dobe iznose samo 10—50 cm, prosječno oko 25 cm, tj. za polovicu manje. Na temelju iznesenih podataka može se, sa znatnom sigurnošću, pretpostaviti da će u toku idućih godina vršni izbojci iz prutova prirašćivati manje nego izbojci iz reznica. Razlog takvoj pretpostavci već je naprijed naveden: koncentracija znatnog dijela prirasne energije na debalca i na krošnju. 7. REZULTATI POKUSA U OPATIJSKOM RASADNIKU Tlo opatijskog rasadnika strukturno je loše. Prije sadnje đubrenje nije bilo izvršeno, jer doneseno đubre nije bilo zrelo. Zemljište je bilo na ugaru oko tri. godine. Pedosfera je, fizikalno i kemijski, loša. Pod utjecajem danih okolnosti, zalijevanje se izvršilo možda samo jednom, a plijevljenje zajedno s rahljenjem možda dva puta. Unatoč takvim okolnostima, u proljeće su gotovo sve reznice i prutovi razvili nadzemne organe. Do 30. VI od 325 biljaka crne topole posušilo se 40, tj. samo 12,3%. Može se, dakle, ustvrditi da je početni uspjeh razmnožavanja — unatoč lošim hidropedološkim okolnostima — bio veoma dobar. U toku ljeta zavladala je suša. Posljedica je bila da je lišće na svima biljkama otpalo. (Ova se pojava može razviti i na odraslom drveću.) Novo se lišće |