DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 91 <-- 91 --> PDF |
tura ariša i smreke, došao je autor do značajnih podataka u pogledu temperaturnih odnosa tla pod svim ovim Ikulturama, sadržaju mineralnih elemenata tla, biokemijskoj aktivnosti stelje, rasporedu humusa i drugim fizikalnim i kemijskim svojstvima tla. Posljednjem dijelu knjige »Umjesto zaključka « prethode dva citata. ProfesorŠumakov citirao je G. F. Morozova i L. I. Prasolova kao moto sadržaja i smisla rada obrađenog u svojoj knjizi. »Da bi se postigla maksimalna plodnost tala, neophodno je ovladati procesima promjena i kretanja materija u tlu kao i izmjenom materija između tla i biljaka« po L. I. Praslov- u (1937). Iznoseći važnost i sve veći značaj šumskih kultura kod podizanja i uzgoja šuma, kao i činjenice da je osnivanje šumskih kultura u stalnom porastu, ne samo po apsolutnoj površini, već i geografskim odnosima, autor najzad ponovno naglašava Erwin und Gert Buchoholz: Russland s: Tierwelt und Jagd im Wandel de r Zeit . 1963. Verlag W. Schmitz-Giesen. (Životinjski svijet i lov u Rusiji tokom historije) U 5´6 br. Š. L. 1961. g. ukratko smo prikazali knjigu E. Buchholza Di e Wald wirtschaft und Holzindustrie der S ow jetunion u kojoj je na osnovici temeljnog poznavanja šumarskih ] prilika u Sov. Savezu doneseno mnoštvo podataka, koji i diletantu i stručnjaku daju jasnu sliku o onim granama struke o kojima se raspravlja. Sada je evo autor sa sinom napisao naslovnu knjigu na opsežnom materijalu crpljenom iz 86 monografija i svih godišta četiriju sovjetskih lovačkih časopisa. Kako, to nije suvišan prinos efemernoj stručnojliteraturi, ova će ´knjiga poslužiti lovcima i šumarima ne samo jednog naroda. Rijetke su knjige, koje na ovako malo stranica (218) obuhvataju toliku građu, a po red toga uloženi solidan trud garantirai djelu, trajnu vrijednost. Radi uvida u obrađeno gradivo, navest ćemo poglavlja i odlomke knjige: I) Historijski pregled. Nekadašnje bogatstvo sa divljači. Izvještaji stranaca o lovu >u Moskoviji. Samur i osvajanje Sibirije. Morska vidra i osvajanje Kamčatke. Samur i soko u službi iiruske diplomacije. Lov na ptice-mamce. Moskovska »meka državna blagajna« (tj. važnost izučavanja odnosa šume i tla. U pojedinim dijelovima svoje knjige autor je stoga na konkretnim primjerima prikazao pravac i veličinu promjena koje nastaju u proizvodnoj vrijednosti tla i šumskih kultura ili sastojina, a koje su rezultat te plodnosti. Sve je to učinjeno u cilju praktičnih ,naučnih rješenja i upoznavanja odnosa i vrijednosti tla i šumske vegetacije kao i mogućnosti povišenja efektivne plodnosti šumskog tla. Opsežno obrađeni problemi odnosa plodnosti tla i tipova šumskih kultura, na osnovu mnogobrojnih dragocjenih podataka, najvećim dijelom vlastitih istraživanja, daju knjizi profesora V. S. Sumakova izuzetan značaj i obogaćuju šumarsku literaturu i praksu. Knjiga se stoga preporuča i našim stručnjacima kao neophodan priručnik, posebno kod_rada sa kulturama ili plantažama šumskih vrsta. Ing. Mirjana Kalinić krzna). Osobenost lova u Rusiji. Nadzor nad lovom i zakoni o lovu. Doba revolucije. II) Osnovi lova: Priroda i predjeli: polarne pustinje, tundre, tajga, najvažnije vrste drveća, elementarne snage, šumski požari, štete od insekata, listače, ševar. Životinjski svijet: geograsfko rasprostranjenje, seoba životinja i biološke veze. III) Zaštita prirode. Opći pregled. Rezervati za divljač: Askanija Nova, ptičji rezervat Astrahan. bjalovješka prašuma, Kavkaz, Sihote-Alinj, Pečora-Ilyč, Laplandija, Možginsk, Kyzyl Agač, dabarski rezervat Voronjez, Krim, Prioksko-Terrassnyj, Kandalakša, Gasankuli, Barguzin itd. IV) Divljač. Sistematski pregled. Visoka divljač: bizon i tur u kulturnoj kistoriji Istočne Evrope, prodiranje losa u stepe, jeleni, droge za Kinu, srne, sob: sajga-antilopa, moškavac, moškatni bik, divlje svinje. Krznaši: samur, kuna, tvor, zerdav, vidra, vodena lasica, ondatra, zec, vjeverica, burundukvjeverica, sjeverna lisica, dabar, rakun, dabar močvarski, vyhuholj (Desmana moschata), tekunica, stepski svizac, leming (Myopus schisticolor), morska vidra, morski mačak (Otaria usina), tuljan, morž. Zvijeri: mrki medvjed, sjeverni medvjed, vuk, gorska kuna, ris, tigar, sjeverni leopard. Diskusija o »sniježnom čovjeku«. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 92 <-- 92 --> PDF |
A Mamut. Pernata divljač: kokoške, ptice plivačice, trgovina sa pernatom divljači, masovno prstenovan je ptica. V) Znatne promjene u svijetu životinja: Utjecaj zakona o zaštiti životinja, utjecaj golih siječa i krčenja, aklimatizacija pojedinih vrsta divljači, utjecaji i zahvati u oblikovanje landšafta, pojačanje uzgoja krznaša. VI) Organizacija i uprava 1ovoprivrede: Sjeverni lovački narodi u prošlosti i sadašnjosti, zakoni o lovostaji, uprava, lovne domaći &tcucni ca&api&i NARODNI ŠUMAR — Sarajevo 9/10 — 1963. Gbjmerac M.: Siromaštvo u kvalitetnim šumama. — Jova novi ć S.: Plantaže topola sa poljoprivrednim međukulturama. —Jovančević M.: Selekcija plusstabala. — Trifkovi ć R.: Jedna interesantna novost u rasadničarstvu. — Radovanović Ž. i Vučij ak S.: Neki principi pri formiranju radne organizacije d šumarstvu. — R a_dulovi o S.: O jednom novom nalazištu ´molike u Srbiji. — Mi tr ović C: Aktualni problemi šumarstva Danske. — Jovanče vić M.: Organizacija i rad Šumarskog instituta u Eberswaldu. 11/12 — 1963.: Sol j anik L: O arealu i ekološkim faktorima pod kojima raste šumska vegetacija. — Murk o D.: Kora crnogorice kao sirovina za taninsku industriju. — Curi ć R.: Početna gustoća sadnje pri osnivanju šumskih kultura. — R adovanović Ž. i Dolinšek S.: Motorno vitlo u fazi privlačenja drvnih sortimenata. — Ž i v k o v ić I.: Izračunavanje ekonomičnosti privlačenja drveta traktorskim vitlom. — Sučević M.: Smotra mehanizovanih sredstava za unapređenje radova u šumarstvu. — E i ć N.: Sastav bonitetnih krivulja (klasa) pri uređivanju prebornih šuma. — Višnjevac N.: Mokri ili suhi postupak u proizvodnji lesonitploča. — Jovančević M.: Uzgajanje i selekcija duglazije u SAD. — Mi tr o vi ć C: Aktualni problemi šumarstva Danske. — Berkovi ć M.: Centar za obrazovanje šumskih radnika u Bad-Segesbergu. ŠUMAR — Beograd 8/10 — 1963. — Lujić M.: Deset godina izdavačke delatnosti Društva. — B e 1 inspekcije, obrazovanje sportskih lovaca i stručnig osoblja, vrste lova, zonalna razdioba lovnih areala, društvena kontrola i čuvanje lova, lovačka društva, manjak lovoprivrednika, lovačko oružje, hvatala, streljački sport, lovačke trofeje, uzgoj pasa. VII) Trgovina i industrija krzna. Smatramo da je ova knjiga vrijedan prinos lovačkoj literaturi. Ing. Đuro Knežević tra m V.: Drveni ugalj — odlično sredstvo za raskuživanje i trajno posredno dubrivo. — Radulović S.: Naše dve retke vrste borova — molika i munika i mogućnost njihovog iskorišćavanja u akciji očetinjavanja. — Ljuji ć M.: Planiranje i kolaudacija radova na obnovi šuma. — G 1 i š i ć R.: Problem lugara kod SIK »Slobodan Jović« Kučevo. — Erevi n a c M.: Razvoj turizma zahteva brigu za privlačniji izgled naših predela. — M i j^i ć M.: Lov na divlje svinje. — Milovanović J.: Kratak istorijat lovišta Veliki Jastrebac kod Kruševa. VJESNIK — Zagreb 1/3 — 1963.: M. Butković: Otvorenost šuma u SR Hrvatskoj. — D. Vrga: Mjere za unapređenje šumske proizvodnje. — O. Piškorić: List šumskog drveća i grmlja kao krmivo. — Isti: Naš izvoz drveta u god. 1962. — Isti: Okal-ploče. — D. Vrga : Sistem rada stručno-društvenih organizacija. — I. Podhorski: Uzgoj topola u kulturama i plantažama u SRH od 1945. do 1961. god. — 1283 ha plantaža topola samo za 23 dana. — B. Hruška: Proizvodnja drveta u poljoprivrednim organizacijama. — Stete od leda u Lonjskim šumama. — Žigosanje drva i izdavanje popratnica. — D. Srdić : Kopriva — koristan važan dodatak hrani za divljač. 4/6 — 1963: M. Kodžić: Jelen. — Položaj lugarskog osoblja u novoj organizaciji. — F. Knebl : Stanje i perspektive šumarstva i drvarske industrije. - Kneb l —V a s i ć: Lovstvo u SRH s posebnim osvrtom na lovni turizam. — D. Budimir: O raspodjeli u šum. gospodarstvu Gospić. — D. Dobrinić: Preporuka za njegu plantaža košaračke vrbe. — I. Oštrić : |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Prilog poznavanju otpornosti topole Klon Ern. H.: Borove šume na Korabu i Ru1- 214. Mašinsko skidanje kore s celuloznog doki. — Nikolovsk i T.: Šumsko-vegedrveta. — Naprava za podešavanje oštretacijski odnosi i šaimslko-meliorativni pro nja šumskih pila. — V. Beltram : Sječa blemi na planini Golak kod Delčeva. — bukve krajem ljeta (biološki način sušenja Kos tov M.: Pojava sniježnih lavina udrveta) — Abramović : Značaj školoslivu Radike i njihove karakteristike. — vanja lugara. — D. Srdić : Kemijska Dimitro v T.: Istraživanje pojave sivih sredstva za sprečavanje šteta od divljači. i modrih pjega na orahovim i drugim fur — Kovačić : Suzbijanje gubara i drugih nirima. — Mihajlo v I.: Bitterlichova šumskih štetnika aviometodom u 1963. g. metoda ustanovljenja kružnih (ploha i novi — Perspektive potrošnje rudničkog drveta. šumarski instrumenat »zrcalni relaskop«. 7/9 —´ 1963: Rudić : Osnivanje organi — K o z 1 i č i k I.: Obračun za grupe radzacije Mali Gorani. — Isti: Gospodarenje nika u sječi i izradi drva. — Jelić M.: u šumama SR Slovenije. — Simončić: Upotreba mineralnog gnojiva u šumarstvu. Sakupljanje i promet šumskog sjemena. — Fiziološki način rada u šumarstvu. — Š t e-— Pejosk i B.: Neke karakteristike tertić : Pokrivala u šumskim rasadnicima. — pentinskih ulja borova se. Halepensoides. Beltram : Korisna iskustva i »neukih« — Pejoski B.: Utisci sa puta u Poljljudi. — Lipovšek: Oprema za sakup aku i o njezinoj visokoškolskoj šumarskoj ljanje šum. sjemena i način njezine upotrebe. — Šurić : Problematika perspeknastavi i naučnoj djelatnosti. tivnog plana sječe. — Bura : Ekonomski značaj zaštite šuma od požara. — O š t r ić: GOZDARSKI VESTNIK — Ljubljana Mogućnost rentabilnog uzgajanja topolovog celuloznog drveta u namjenskim plan1/ 2 1964. -Kne z A.: Još nešto o etatu tažama. i opskrbi drvom. — Pipa n R.: Naše šumarstvo i drvarska industrija treba uže ŠUMARSKI PREGLED — Skopje sarađivati. — Tur k Z.: Motorna pila s automatskim brušenjem. — Remic C: 3/4— 1963. Radulović S: Rezultati nekih pokusa u šumama ravnog Srema. — Takmičenje šumskih radnika. ŠUMSKO GOSPODARSTVO GOSPIĆ PODUZEĆE ZA UZGOJ, ZAŠTITU I EKSPLOATACIJU ŠUMA U GOSPIĆU Telefon 42 EKONOMSKE JEDINICE — ŠUMARIJE: Donji Lapac, Gospić, Gračac, Karlobag, Otočac, Penušić, Srb, Titova Korenica, Udbina i Vrhovine. PROIZVODI I PRODAJE ŠUMSKE SORTIMENTE BUKVE, JELE, SMREKE I BORA: Trupce za ljuštenje i rezanje, Tehničku oblovinu, Celulozno drvo, i Ogrjevno drvo. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 94 <-- 94 --> PDF |
POZIV NA PRETPLATU za knjigu J. Safara »Biološki i ekonomski temelji za uzgajanje šuma« (Knjiga je prikazana u Š. L. 11—12 1964. g.) Cijena će knjizi biti: 1. Za organizacije 5000 din 2. Za pojedince 2000 din 3. Za članove na otplatu VISINA PRETPLATE I CIJENE POJEDINIH BROJEVA ŠUMARSKOG LISTA Cijene pojedinih brojeva: Pretplata za Naslov : tek. godinu Izdanja Izdanja Izdanja godišnje: do 1*45. g .1045. - tek. g. tekuće g. Tuzemstvo Dinara Dinara Ustanove i poduzeća 5.000 100 200 500 Pojedinci 1.000 50 80 150 Studenti i đaci 200 30 40 50 Inozemstvo: Ustanove i poduzeća 6.000 150 250 600 Pojedinci 2.000 100 150 200 ŠUMARSKI LIST — glasilo Saveza šumarskih društava Hrvatske. — Izdavač: Savez Šumarskih društava Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mažuranića trg 11. — Ratun kod Narodne banke Zagreb 400-21-608-111 — Tisak: Izdav. tiskarsko poduzeće »A. G. Matoš« Samobor. |