DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 89 <-- 89 --> PDF |
ma sječe i izrade u stvari podvostručila. Međutim se predviđa, da će se proizvodnja nakon nekih usavršavanja povećati na trostruko (1,7—-2 ms). Velika je -prednost ovog stroja u njegovoi maloj težini, koja se kreće oko 5 tona. Stroj se može prema ´tome jednako kao i drugi mehanizmi bez velike muke prenositi iz jedne sječine na drugu. Čitava pak sječna baza nakon dopreme na odredište treba svega 90 minuta da započne radom u svim jedinicama. Nekoje stockholmske novine predstavljaju novu metodu sječe kao revoluciju u šumskom gospodarstvu. Svakako je ovakova radikalna ocjena preuranjena ali je ipak neosporno, da su švedski inženjeri našli interesantno rješenje problema mehaniziranja sječe, a taj je. danas aktuelan u svim zemljama. S: naše strane moramo držati u vidu, da su švedske šume različite od naših i da se tamošnje metode ne mogu jednostavno [prenijeti na naše tlo. Ali bi ipak opisano rješenje moglo biti za naše stručnjake važan podstrek za analogne ali prikladnije kombinacije u našim uvjetima. (Obrađeno po informacijama: »Mechanized logging system, development of mobile debranching machine by Swedish com-oany« Wood, London 1/64; »Rationalisierung der Forstwirtschaft in Schweden durch Einsatz von Eintästungsmaschinen« Holz-Zentralblatt, Stuttgart 8/64). Dr. Stjepan Frančišković SEKCIJA ZA HISTORIJU ŠUMA U MEĐUNARODNOM SAVEZU ŠUMSKOISTRAZIVACKm USTANOVA Sve veća važnost historijskih istraživanja u oblasti šumarstva ponukala je stručnjake raznih zemalja, da na zadnjem, kongresu Međunarodnog Saveza šumsko-istraživačkih ustanova (»IUFRO«) u Beču postave prijedlog za osnivanje specijalne sekcije za historiju šuma i šumarstva. Prijedlog je prihvaćen, pa je za pročelnika nove sekcije inmenovan prof. Mante l iz univerziteta u Freiburgu. Pod njegovim je predsjedanjem održano i prvo zasjedanje odn. konstituiranja sekcije u Freiburgu dne 30—31. oktobra 1963. god. Prisustvovali su delegati Belgije, Finske, Francuske, Holandije, Italije, Norveške, Švedske, Spanije, Švicarske i Savezne Republike Njemačke. Od izvanevropskih su zemalja bili prisutni delegati Indije, Iraka, Turske i Sjedinjenih Američkih Država. Međutim je veliki broj drugih država u nemoguć nosti da izašalju specijalne .delegate uputio konferenciji pozdravne adrese izjavljujući svoje interesovanje za rad sekcije. Svrha prvog zasjedanja sekcije povrh konstituiranja bila je s jedne strane utvrđivanje područja stalnih članova a s druge strane radnog programa. Za zamjenika je prof. Mantela izabran prof S i 1 v y — L e1 i g o i s iz visoke škole za šumarstvo u Nancy-u. Pročelnik, prof. Mantel je u ´posebnom referatu iznio zadatke međunarodne historije šuma i šumarstva. Polazeći od raznih temata kao što su povijest eksploatacije, pošumljavanja, uređivanja, zakonodavstva i naročito mijenjanja šume utjecajem čovjeka te nadalje "biografska i bibliografska istraživanja prof. Mantel postavlja sekciji slijedeće -zadatke: 1. Šumarsko-historijska dokumentacija odn. utvrđivanje materijala napose literature, arhivalija, biografija, isprava i drugih dokumenata te ukazivanje pomoći kod osnivanja nacionalnih zbirki iste vrste. 2. Utvrđivanje i koordinacija radnih sistema i metoda u historijskom istraživanju tj. postavljanje sistematike i nomenklature (definicija), nadalje izrada instrukcra za postupke istraživanja i objavljivanje radova. 3. Prijedlozi za korišćenje historijskih radova u šumskogospodarskoj praksi. U vezi s navedenim referatom nakon dulje diskusije zasjedanje je donijelo slijedeće zaključke: a) Ustanovljenje djelokruga sekcije, b) Preporuka institutima — članovima IUFRO za promicanje rada u oblasti historiografije, c) Za područje je klasifikacije i terminologije osnovan -poseban pododbor, koji će raditi u najužoj .suradnji sa sekcijom za terminologiju i bibliografiju IUFRO. d) Sekcija osniva centralnu šumarskohistorijsku dokumentaciju. Kao internacionalni centar za historiju šuma predviđen je institut za povijest šuma na univerzitetu u Freiburgu. e) Za regionalne je historijske studije predviđena izrada i izdavanje glavnih smjernica, po kojima bi se vršila istraživanja, upotreba dokumenata- provjeravanje i objavljivanje rezultata. I za ovaj je zadatak izabran posebni pododbor. (Holz- Zentralblatt, Stuttgart, br. 9/64). S. F. SUMAKOV, V. S.: TTPI LESNffl KULTUR I PLODORODD3 POČV Moskva, 1963. Knjiga profesora V. S. Šumakova obuhvata veoma dragocjene podatke istraživa |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 90 <-- 90 --> PDF |
nja utjecaja šumskih kultura raznog sastava na svojstva tla. Istraživanja je autor vršio četiri godine. Veliki broj raznolikih podataka istraživanja dokumentirao je brojnim tablicama, crtežima i fotografijama. U uvodu svoje knjige ističe autor da je za poboljšanje i intenziviranje šumskog gospodarenja kao i za dopunsko ulaganje sredstava u tu svrhu, dužnost šumarskih stručnjaka da najprije temeljito i svestrano ispitaju tlo, kao glavno sredstvo šumske proizvodnje. Osim toga planski razvitak šumskog gospodarenja, po mišl:enju autora, treba da se zasniva na naučnim preporukama. Osnovu tih istraživanja i preporuka treba opet da čini, kako je još i G. F. Morozov ukazivao, objašnjenje zakonitosti života šumskog tla u vezi sa životom šume kao biogeocenoze. Pored uvoda, knjiga profesora Sumakova sadrži šest dijelova. U prvo m dijelu govori autor o utjecaju hrasta lužnjaka i njegovih osnovnih pratilaca na šumsko uzgojna svojstva tamno sivog slabo opodzoljenog krupnozrnatog suglinastog tla. Šume hrasta lužnjaka (Querous robur L.) su, po autoru, u mnogim područjima složene zajednice visoke produktivnosti. Pared na´češće, tipičnih pratilaca lužnjaka, u ov´m šumama rastu lipa malolisna, klen oštrolisni, jasen obični, brest i na zapadu grab. U tako građenim sastojinama lužnjaka ispitivao je autor njihov utjecaj na tlo. Poglavlje o utjecaju hrasta, i vrsta drveća ko;e uspijevaju u zajednici hrasta, na vodna i fizikalna svojstva tamnosivog krupnoernatog suglinastog slabo opodzoljenog tla, obrađeno je sa mnogo korisnih podataka i rezultata. Donijeti su podaci koji se odnose na pronrene mehaničkog sastava, propusnosti tla, strukture, sadržaja humusa i drugog. U posebnom poglavlju obradio je autor svojstva 1 i s t i n c a hrasta, zatim klena, jasena, lipe, itd. Listinac ima veliki značaj u šumskoj biogeocenozi. Stoga u ovom poglavlju ima mnogo važnih podataka o morfološkim karakteristikama listinca pojedinih vrsta drveća i mješovitih kultura, o količini opada u raznim uslovima, sadržaju vode i propusnosti za vodu, odnosu osnovnih biogenih elemenata u njemu, itd. Također je i grafički prikazana dinamika zaliha listinca pod zastorom hrasta i drugih vrsta drveća. U poglavlju o efektivnoj plodnosti tamno sivog tla pod zastorom hrasta i sastojina i kultura različitog drugog sastava, dao je autor vrijedne rezultate u pogledu obogaćen a tla humusnim tvarima, sadržaju i rasporedu azota, aktivnosti procesa amonifikacije i nitrifikacije u tlu, količinama i rasporedu pokretnih oblika fosfora, dinamici kalcija, itd. Drug i dio knjige obuhvata rezultate istraživanja mješovitih kultura smreke i hrasta u šumostepi i njihov utjecaj na svojstva tla. Treć i dio obrađuje utjecaj topola na svojstva tla. Naročito je važno proučavanje ovih utjecaja i odnosa u posljednje vrijeme, kada podizanje plantaža i kultura drveća brzog rasta ,posebno topola, ima važno mjesto u povećanju produktivnosti šuma. Veoma dragocjeni podaci taksacionih odnosa i karakteristika topolovih kultura i utjecaja tih kultura na fizi-´ kalna i druga svojstva tala, obrađeni su s mnogo vlastitih podataka i rezultata istraživanja. Utjecaj topolovih kultura na biokemijsku aktivnost i kretanje hranjivih elemenata u tlu, podaci o biljci pristupačnom obliku azota u tlu gdje uspijevaju topole, kao i drugi podaci čine opsežan analitički materijal iz područja odnosa topola -- tlo. U četvrtom dijelu knjige govori se o utjecaju breze na plodnost livadsko podzoliranog tla u sastavu kulture bora i breze. Podaci istraživanja koje iznosi autor i upoređenja fizikalnih svojstava livadskog jako opodzoljenog lako suglinastog tla, zatim podaci sadržaja azota i drugih kemijskih svojstava tla, aktivnosti procesa amonifikacije i nitrifikacije, biokemijske aktivnosti, dinamike humusnih kiselina, pokretnih oblika azota, fosfora, kalija i mnogi drugi podaci ispod kultura bora i mješovitih kultura bora i breze, opširno su obrađeni i veoma vrijedni. Utjecaj ariša i smreke u čistim i mješovitim kulturama na plodnost ledinsko podzolastih tala obrađen je u peto m dijelu knjige. Kako kaže autor, šume ariša privlače u posljednje vrijeme sve više pažnje prilikom, uzgajanja šuma. V. N. Sukačev C1934) nazvao je ariš vrstom budućnosti. Iako šume ariša rastu u SSSR-u na velikim površinama, svake se godine proširuju površine pod ovim kulturama. Na ledinsko podzolastim tlima mnogih područja SSSR-a pored čistih sastojina ariša, uspjevaju i veoma su značajne mješovite kulture ariša i smreke. Ove kulture mogu se razvijati na sivim šumsko stepskim tlima, kao i ispranim černozemima. Proučavajući ekološke odnose kultura ariša, zatim kultura smreke i mješovitih kul |