DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 89 <-- 89 --> PDF |
ma sječe i izrade u stvari podvostručila. Međutim se predviđa, da će se proizvodnja nakon nekih usavršavanja povećati na trostruko (1,7—-2 ms). Velika je -prednost ovog stroja u njegovoi maloj težini, koja se kreće oko 5 tona. Stroj se može prema ´tome jednako kao i drugi mehanizmi bez velike muke prenositi iz jedne sječine na drugu. Čitava pak sječna baza nakon dopreme na odredište treba svega 90 minuta da započne radom u svim jedinicama. Nekoje stockholmske novine predstavljaju novu metodu sječe kao revoluciju u šumskom gospodarstvu. Svakako je ovakova radikalna ocjena preuranjena ali je ipak neosporno, da su švedski inženjeri našli interesantno rješenje problema mehaniziranja sječe, a taj je. danas aktuelan u svim zemljama. S: naše strane moramo držati u vidu, da su švedske šume različite od naših i da se tamošnje metode ne mogu jednostavno [prenijeti na naše tlo. Ali bi ipak opisano rješenje moglo biti za naše stručnjake važan podstrek za analogne ali prikladnije kombinacije u našim uvjetima. (Obrađeno po informacijama: »Mechanized logging system, development of mobile debranching machine by Swedish com-oany« Wood, London 1/64; »Rationalisierung der Forstwirtschaft in Schweden durch Einsatz von Eintästungsmaschinen« Holz-Zentralblatt, Stuttgart 8/64). Dr. Stjepan Frančišković SEKCIJA ZA HISTORIJU ŠUMA U MEĐUNARODNOM SAVEZU ŠUMSKOISTRAZIVACKm USTANOVA Sve veća važnost historijskih istraživanja u oblasti šumarstva ponukala je stručnjake raznih zemalja, da na zadnjem, kongresu Međunarodnog Saveza šumsko-istraživačkih ustanova (»IUFRO«) u Beču postave prijedlog za osnivanje specijalne sekcije za historiju šuma i šumarstva. Prijedlog je prihvaćen, pa je za pročelnika nove sekcije inmenovan prof. Mante l iz univerziteta u Freiburgu. Pod njegovim je predsjedanjem održano i prvo zasjedanje odn. konstituiranja sekcije u Freiburgu dne 30—31. oktobra 1963. god. Prisustvovali su delegati Belgije, Finske, Francuske, Holandije, Italije, Norveške, Švedske, Spanije, Švicarske i Savezne Republike Njemačke. Od izvanevropskih su zemalja bili prisutni delegati Indije, Iraka, Turske i Sjedinjenih Američkih Država. Međutim je veliki broj drugih država u nemoguć nosti da izašalju specijalne .delegate uputio konferenciji pozdravne adrese izjavljujući svoje interesovanje za rad sekcije. Svrha prvog zasjedanja sekcije povrh konstituiranja bila je s jedne strane utvrđivanje područja stalnih članova a s druge strane radnog programa. Za zamjenika je prof. Mantela izabran prof S i 1 v y — L e1 i g o i s iz visoke škole za šumarstvo u Nancy-u. Pročelnik, prof. Mantel je u ´posebnom referatu iznio zadatke međunarodne historije šuma i šumarstva. Polazeći od raznih temata kao što su povijest eksploatacije, pošumljavanja, uređivanja, zakonodavstva i naročito mijenjanja šume utjecajem čovjeka te nadalje "biografska i bibliografska istraživanja prof. Mantel postavlja sekciji slijedeće -zadatke: 1. Šumarsko-historijska dokumentacija odn. utvrđivanje materijala napose literature, arhivalija, biografija, isprava i drugih dokumenata te ukazivanje pomoći kod osnivanja nacionalnih zbirki iste vrste. 2. Utvrđivanje i koordinacija radnih sistema i metoda u historijskom istraživanju tj. postavljanje sistematike i nomenklature (definicija), nadalje izrada instrukcra za postupke istraživanja i objavljivanje radova. 3. Prijedlozi za korišćenje historijskih radova u šumskogospodarskoj praksi. U vezi s navedenim referatom nakon dulje diskusije zasjedanje je donijelo slijedeće zaključke: a) Ustanovljenje djelokruga sekcije, b) Preporuka institutima — članovima IUFRO za promicanje rada u oblasti historiografije, c) Za područje je klasifikacije i terminologije osnovan -poseban pododbor, koji će raditi u najužoj .suradnji sa sekcijom za terminologiju i bibliografiju IUFRO. d) Sekcija osniva centralnu šumarskohistorijsku dokumentaciju. Kao internacionalni centar za historiju šuma predviđen je institut za povijest šuma na univerzitetu u Freiburgu. e) Za regionalne je historijske studije predviđena izrada i izdavanje glavnih smjernica, po kojima bi se vršila istraživanja, upotreba dokumenata- provjeravanje i objavljivanje rezultata. I za ovaj je zadatak izabran posebni pododbor. (Holz- Zentralblatt, Stuttgart, br. 9/64). S. F. SUMAKOV, V. S.: TTPI LESNffl KULTUR I PLODORODD3 POČV Moskva, 1963. Knjiga profesora V. S. Šumakova obuhvata veoma dragocjene podatke istraživa |