DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Llbwanja u medunacodriom &umac6tpu SA XII. ZASJEDANJA EVROPSKE KOMISIJE ZA SUME FAO Evropska komisija za šume FAO Ujedinjenih Nacija održala je svoje dvanaesto zasjedanje u vremenu od 30. septembra do 5. oktobra 1963. godine u Palači Ujedinjenih Nacija u Zenevi (v. si. 1.) i Visokoj Tehničkoj školi u Zürichu. (v. si. 3) Na zasjedanju prisustvovali su delegati iz 22 zemlje: Austrije, Belgije, Cipra, Danske, Fed. Republike Njemačke, Finske, Irske, Francuske, Grčke, Izraela, Italije, Holandije, Norveške, Poljske, Portugala, Rumunjske, Spanije, Švedske, Švicarske, Turske, Vel. Britanije i Jugoslavije. m * tim , v, pomoćnik direktora Šumarskog Odjelata.nik M. L. Gimenez-Quintana. Između različitih pitanja i problema koji su tretirani na ovom zasjedanju najvažnije i najkorisnije su bile studije o potrošnji i perspektivi potrošnje drva u Evropi. Materijali i podaci takvih studija, koje je izradila Ekonomska komisija za Evropu u suradnji sa organizacijom FAO bile su predmet diskusije za vrijeme XII. zasjedanja Evropske komisije za šume na, zajedničkom sastanku FAO/ECE u Zenevi 1963. godine. mmmm SI. 1. Palača Ujedinjenih Nacija u Ženevi Jugoslaviju su zastupali: ing R. Dekić, đr D. Oreščanin i dr D. Klepac. Zasjedanjem je rukovodio predsjednik Evropske komisije za šume M. Wilhelm Plym Forshell (Švedska). Organizaciju FAO zastupali su Dr. E. Glesinger, pomoćnik generalnog direktora, Dr. N. Osara, direktor Šumarskog Odjela FAO, J. C. Westoby Na tom sastanku izneseni su podaci o potrošnji drva u Evropi (ne računajući SSSR) od 1913—1960. godine Ti se podaci nalaze u tabeli 1. Pored toga tabela 1 sadrži u zadnjoj koloni podatke o drvnim masama, predviđenim za potrošniu u 1975. godini. Brojke u tabeli 1. iskazuju milione kubičnih metara drvne mase bez kore. 83 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Godine 1913 1925/29 Građevno i industrijsko drvo 138 153 Ogrjev 136 144 Ukupno: 274 297 Ako se ograničimo samo na periodu od 1913´—1950 nećemo dobiti pravi uvid o potrošnji drva u Evropi. U stvari trend potrošnje drva u vremenu od 19131—1950 je iskrivljen zbog dvaju ratova. U vremenu od 10 godina, tj. od 1950—1960 potrošnja na građevnom i industrijskom drvu porasla je za neko 30io/o ili u apsolutnom iznosu za 64 miliona kubnim metara, što predstavlja dva puta veće povećanje od onoga između 1913. i 1950. godine. Potrošnja ogrjevncg drva je pala, ali ne mnogo, no cjelokupna potrošnja drva se povećala od 1950 do 1960. godine za 17,(1/o i dostigla lili! SI. 2. Školska šuma Visoke iznos od 340 miliona kubnih metara. To znači da je naglo premašen nivo potrošnje drva, koji je skoro pola stoljeća (1913-1950) stagnirao. Pored toga naglo je promijenjena struktura potrošnje: u 1950. godini na celulozno drvo i drvo za proizvodnju ploča otpada oko 22´9/o a deset godina kasnije, tj. u 1960. godini, na te Sortimente otpada 32:°/o na štetu pilanskog drva, stupova za vodove, pilote itd. Predviđa se, da će potrošnja drva i dalje rasti d da će Evropa trebati u 1975. godini oko 340 miliona kubnih metara građevnog i industrijskog drva s time da će polovica te količne biti po- Tabela 1. 1935/38 1950 1960 1975 173 169 233 340 129 118 107 90 302 287 340 430 trošena u obliku celuloznog drva i drva za preradu ploča. Očekuje se, da će u Evropi između 1960. i 1975. godine nacionalni bruto produkt biti podvostručen, dok bi potrošnja na industrijskom i građevnom drvu u istom vremenskom, intervalu porasla za 45,9/o. Ako to bude ostvareno —r što uostalom pokazuje potrošnja drva zadnjih 10 godina — onda će Evropa u 1975. godini trošiti dva puta veću količinu industrijskog i građevnog drva nego 1950. godine, što znači značajan kontrast u potrošnji drva u usporedbi sa neznatnim porastom potrošnje u vremenskom raz Tehničke škole u Ziirichu donlju od 1913—1950., kad je potrošnja drva u Evropi neznatno oscilirala. Posebno se naglašava da potrošnja drva u 1975. godini može biti veća ili eventual no nešto manja od predviđenog iznosa, no sigurno je, da će porast potrošnje između 1960. i 1975. biti znatan. Što to znači? Na što nas upućuju ti podaci o potrošnji drva u Evropi? Oni nam jasno govore da će se od evropskih šuma u narednoj periodi tražiti veća proizvodnja nego dosad. To je od neobične važnosti kako za Evropu kao cjelinu tako i za pojedine evropske zemlje. Zato je Evrop |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 87 <-- 87 --> PDF |
ska komisija za šume Ujedinjenih Nacija uzela u pretres taj problem kao najprioritetniji te je u vezi s time stavila na dnevni red svoga zasjedanja »Uređivanje šuma« sa ciljem da bi se evropske šume uredile tako kako bi mogle zadovoljiti povećane potrebe na drvu. U toku diskusije staro je uređivanje šuma dozi vilo određenu kritiku, u toliko više, što su stare koncepcije principa trajnosti u okviru gospodarskih jedinica već u nekim zemljama napuštene (SFRJ) i što se mjesto principa trajnosti nameće potreba za sve većom i većom proizvodnjom. Diskutiralo se i na terenu, u školskoj šumi Visoke Tehničke Škole u Zürichu (v. si. 2.) i u šumi grada Züricha uređivanjem i uzgajanjem šuma na terenu. Sve u svemu može se reći da se danas općenito osjeća tendencija da uređivanju šuma treba dati novi smisao s osnovnim zadatkom da se šume urede tako, kako bi mogle podmiriti sve veće i veće potrebe imajući pred očima trend potrošnje drva i promjenu strukture soij imenata u potrošnji. Zato će Šumarski Odjel Organiza cije FAO problem modernog uređivanja šuma uvrstiti u program svog rada za narednu periodu. XII. zasjedanje Evropske komisije za šume završeno je na Visokoj Tehničkoj školi u Zürichu (vidi si. 3.) gdje je izabran za novog predsjednika Evropske komisiSI. 3. Visoka Tehnička škola (Šumarski odsjek) u Zürichu (»Sihlwald«) gdje su delegati Švicarske Jungo i Keller sa prof. Leibunđgrutom organizirali studijsko putovanje. Na taj način članovi Evropske komisije za šume upoznali su se sa švicarskim tradicionalnim je za šume Otto Ecmiillner (Austrija) dok su za potpredsjednike izabrani Hakon Frölund (Danska), Adrianus Stoffels (Holandija) i Dušan Klepac (Jugoslavija). Prof. dr Dušan Klepac |