DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 83 <-- 83 --> PDF |
5. Treba preduzeti sve napore i mere da se u okviru predloženog obima seča cea 25 miliona m3 ostvari i seča od cea 6 miliona m3 četinarskog drveta, čime bi se, pored podmirenja domaće potrošnje, obezbedio izvoz od cea 500.000 m3 rezane građe, kao i sirovina za planirani obim proizvodnje celuloze i hartije. 6. Treba još detaljnije proučiti pitanje strukture proizvodnje rezane građe, ploča, celuloze, poluceluloze i viskozne celuloze, odnosa oblovine za rezanje i celuloznog drveta — sve s obzirom na očekivanu unutrašnju potrošnju i potrebe izvoza. Ova proučavanja treba da doprinesu eventualnoj korekciji postavljenih proporcija u sedmogodišnjem planu. 7. Treba detaljno proučiti pitanje obima sredstava, koja će se formirati kod šumsko privrednih organizacija i organizacija u industriji prerade drveta na bazi sadašnjih cena i instrumenata raspodele, u smislu da Li ova sredstva obezbeđuju finansiranje proste i proširene reprodukcije na nivou koji je potreban s obzirom na predviđeni nivo seča. Ukoliko bi se pokazalo da sredstva neće biti dovoljna, bilo bi potrebno ili nastojati na daljoj korekciji cena šumskih i drvno industrijskih proizvoda ili obezbediti učešće zajednice u finansiraniu tih radova. Naročito je potrebno obezbediti učešće zajednice u dugoročnim ulaganji ma. . . 8. Bez adekvatnog formiranja sredstava, neće biti moguće povećati produktivnost rada u proizvodnji i preradi drveta, a time ni poboljšati uslove za život i rad šumskih radnika i radnika u industriji prerade drveta. Povećanje ličnog dohotka i poboljšanje životnog i radnog standarda je problem bez čijeg rešenja može biti dovedeno u pitanje izvršenje svih proizvodnih zadataka. 9. Da bi se obezbedila što ekonomičnija proizvodnja i prerada predviđenih količina ´šumskih i drvnog đustrijskih proizvoda, kao i realizacija programa šumsko uzgojnih, radova, potrebno je, pored izgradnje komunikacija posvetiti najveću pažnju tehničkom opremanju proizvodnje i boljoj organizaciji rada. 10. Predviđeni obim izvoza proizvoda mehaničke i hemijske prerade drveta, pri sadašnjim uslovima i odnosima u svetu, realan je, ali zahteva stalno proučavanje tržišta s obzirom na položaj naše zemlje u vezi sa integracionim kretanjima, kako na Zapadu, tako i na Istoku. 11. Nastojati da se do maksimuma primene u praksu naučna rešenja i tehnološka dostignuća u preradi bukve i drveta malih dimenzija, naročito u proizvodnji celuloze i hartije. Proučiti mogućnost korišćenja drveta bukve i drugog lišćarskog drveta malih dimenzija putem hidrolize. 12. Uključivanja naučnoistraživačke službe u rešavanju zadataka sedmogodišnjeg plana, poboljšanje kv.alifikacione strukture d podizanje stručnosti radnika zaposlenih u šumarstvu i preradi drveta, predstavlja neophodan uslov da se ti zadaci rese pravilno, kako sa biološko-tehničkog, tako i sa društveno-ekonomskog gledišta. 13. Nastojati da se već u nrvoj fazi sedmogodišnjeg plana sprovede nacionalna inventarizacija šuma po jedinstvenom me-) todu u cilju utvrđivanja elemenata šumskog fonda, naročito prirasta, za potrebe pouzdanog planiranja. 14. Treba hitno prisupiti proučavanju organizacionih i drugih mera potrebnih za ekonomsko snaiž.enje šumsko privrednih organizacija i organizacija za preradu drveta i njihovo osposobljavanje za samostalno finansiranje proste i proširene reprodukcije. Pri ovome treba naročito voditi računa o ekonomskim celinama fbazenskom principu), te poslovnom i drugom povezivanju šumsko privrednih organizacija sa preduzećima za preradu drveta, bez obzira na teritorijalno političke granice. iPlenum preporuča republičkim savezima, podružnicama i klubovima inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije da organizuju savetovanja o sedmogodišnjem planu šumarstva i privrednih organizacija. Učešće organizacija DTT-a u neposrednom razmatranju problema i mogućnosti razvoja ovih grana u narednom sedmogodišnjem periodu, treba da doprinose kako postavljanju što realnijih i naprednijih koncepcija toga razvoja, tako i mobiliza ciji inženjera i tehničara na njihovom spro vođen ju u život. Naš gost iz SSSR-a Sredinom prosinca prošle godine boravio je u Zagrebu M. S. Gil ja rov šef laboratorija Instituta za .morfologiju životinja u Moskvi. Pored predavanja na Poljoprivrednom fakultetu, održao je i u Savezu ŠD Hrvatske (17. II 1963.) jedno zanimljivo izlaganje svog dugogodišnjeg rada na proučavanju izmjene sastava stepske faune pod utjecajem |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 84 <-- 84 --> PDF |
pošumljavanja, jer ono uvjetuje promjene hidrotermičkog režima u tlu. Predavač je rekao: Prošlih vjekova poljoprivredna se djelatnost čovjeka u stepi i šumostepi ruske ravnice temeljila na uništavanju šume, a to je vodilo kserotermizaciji klime. Uslijed toga mnoge su stepske vrste biljaka i životinja krenule na sjever i nastanile se na kultiviranom tlu. (Giljarov, 1.959). Za svo vrijeme tatarske okupacije (1224—1480) dva i pol stoljeća, šuma se čuvala na čitavom jugu Rusije, da bi pružala narodu utočište od sječe i pljačke zulumćara. Ali čim su Tatari razbijeni i prognani šume su se počele naglo krčiti. Pošumljavanje stepa i stvaranje poljozaštitnih pojaseva, koje je počeo već V. V. Dokučajev, danas se nastavlja na širokoj fronti, a to će uroditi drukčijim plodovima, nego su oni, koje je donosilo stihijsko uništavanje šuma. Prema tome, kako su se izmijenile biocenoze stepe pod utjecajem pošumljavanje, može se suditi i o promjeni hiđrotermičkog režima u tlu. Znajući ekološke osobine i areale pojedinih vrsta beskičmenjaka u tlu i poređujući njihove komplekse na stepi i polju i pod pošumljenim površinama, može se zaključiti o promjeni hidrotermičkog režima tla, jer stanovnici tla osjetljivo reagiraju na te promjene (Giljarov, 1949, 1956). Naročito su očite one promjene faune u tlu, koje nastaju pod utjecajem pošumljenja gole stepske ledine, a osobito tamo, gdje su pošumljene površine neposredno priljubljene uz gole stepske ledine. Od 1950—1955. g. vršena su kompleksna istraživanja na Derkuljskoj naučno-istraživač koj stani-ci Instituta za šume Akademije nauka pod vodstvom akad. V. N. Su k ač e v a. Na tom je području bilo moguće sravnjivati faunu u tlu na kom je pred 50 g. pošumljena stepa, sa faunom: stepe obraštene raznim travama (Štipa pennata kovi- Ije), Festuca ovina (vlasulja), idr.), onom jaraka, jama, plićih udolica pokrivenih korovom stepskog grmlja (trn, bojanka (Lycium barbanum), patuljasti badem,. stepska patuljasta višnja i dr.) i konačno» faunom šuma u uvalama, koje se prirodno obnavljaju i mogu služiti kao obrazac ekoloških uvjeta na sjeveru stepske zone, a kampleks beskičmenjaka u njihovu tlu — indikatorom šumskih uvjeta u toj zoni (Giljarov, 1953). Da bi se problem riješio, valja objasniti´ ukoliko se razlikuje fauna tla dubodolina od faune stepe pokrite golom ledinom i one plitkih udolica. Osobito je signifikantno upoređivanje grupa beskičmenjaka, koje su predstavljene velikim brojem vrsta u odnosnim uvjetima. Na primjer, pri našim radovima na golim ledinama stepe, našli smo 23 vrste Carabusa (trčaka), a u duibodoli:nslkim šumama 36, ali nijedna vrsta nije bila ista u obim biogeocenozama. To je korjenita razlika tih staništa, mikroklime i hidrotermičkog režima tla. Korov stepskog grmlja zauzima u tom smislu srednji položaj: od 28 vrsta ko^e smo tu našli, veli autor, 15 ih je istih kao i na goloj ledini stepe, a 8" kao i u šumi dubodolina. To je srž predavanja sovjetskog biologa M. S. Giljarova. Ing. Đuro KneževiS |