DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 78 <-- 78 --> PDF |
O OBILJEZBI I DOZNACI (KONSIGNACIJI) STABALA ZA SJEČU U ovom napisu obradit će se obilježba i doznaka stabala za sječu kako je to zakonskim propisima određeno i praksa danas vrši, te na kraju dati konkretan prijedlog za praktičnu primjenu obilježbe i doznake stabala za sječu, a u cilju povećanja produktivnosti, kvalitete doznake i smanjenja troškova. Svakoj sječi stabala prethodi izbor i obilježba stabala, te doznaka stabala (konsignacija), a ova opet ovisi o načinu sječe, (čista, oplodna, postupicna i preborna sječa), o uzgojnim zahvatima (čišćenje, proreda, konverzija) i o načinu prodaje (prodaja na panju, uz naknadnu premjerbu ili gotovih izrađenih sortimenata), te o zakonskim propisima, koji su tu materiju tokom niza godina propisivali. / Prema zakonskim propisima svakoj obilježbi odnosno doznaci stabala za sječu putem njege, čišćenja, proreda i sječa (čista, oplodna, postupicna i preborna sječa) treba prethoditi izbor stabala odnosno odabiranje stabala za sječu. Odabiranje stabala za sječu jest (najvažniji stručni posao, koji prethodi svakoj sječi, a ovisi o cilju gospodarenja, propisanim uzgojnim zahvatima gospodarskih osnova, a katkada i o potrebi tržišta. Prema tome odabiranje stabala za sječu treba da vrši najstručnije šumarsko stručno osoblje — šumarski inžinjeri ili iskusni šumarski tehničari i visokokvalificirani radnici iz uzgoja. Doznaka (konsignacija) odabranih stabala za sječu vrši se u praksi ili odvojeno (samo obilježavanjem, zadiračem, bojom, krečom i si.) ili istovremeno sa doznakom i procjenom stabala (kolobrojem, čekićem i promjerkom). Način obilježbe (doznake, konsignacije) i procjene stabala za sječu ovisi: a) o načinu sječe (čišćenjem, proredom, čistom, oplodnom ili prebornom sječom), b) o načinu prodaje (prodaja u dubećem ili u vlastitoj režiji izrađenih sortimenata). Ad a) Obilježba stabala putem čišćenja — kao prvoj uzgojnoj mjeri njege mladih sastojina — vrši se zadiračem u prsnoj visini stabalca, te čekićem doznačnog čekića u žilištu stabalca i u prsnoj visini ili bojom u prsnoj visini. Jača stabalca promjera od 10 cm na više obavezno se obilježavaju kolobrojem, mjerenjem prsnog promjera i ocjenom visine, a procjena drvne mase utvrđuje se naknadnom premjerbom. Obilježavanje stabala putem proreda — prethodno odabiranje stabala (negativna selekcija) — bojom ili zadiračem, a doznaka uz stablimičnu procjenu kolobrojem v. žilištu i prsnoj visini, doznačnim čekićem u žilištu i prsnoj visini, te premjerom prsnog promjera promjerkom i ocjenom stabalne visine, te ocjenom sortimenata. Obilježba stabala za sječu čistom sječom vrši se već prema cilju gospodarenja i načinu obnove sastojina. Kod čistih sječa, panjača za proizvodnju vinogradskog kolja (kestenovi i bagremovi kolinjaci) te kod sječa kestenovih štapova obilježba se vrši samo prostorno — zatesavanjem graničnih linija površina (pruga), a procjena naknadnom premjerbom. Kod čistih sječa ostalih panjača, koje se obavljaju čistim sječama (grabove, hrastove, johove, bagremove, kestenove, vrbove i druge panjače) jačih dimenzija od 30 cm. prsnog promjera obilježavanje se vrši kolobrojem i doznačnim čekićem u žilištu i prsnoj visini, a procjena stablimičnom procjenom (mjerenjem prsnog promjera, ocjenom stabalne visine i sortimenata). Kod čistih sječa na pruge ili krugove u svrhu prirodne obnove sastojina naletom sjemena ili vještačkom sadnjom sadnica ili kod provedbe konverzije na pruge ili krugove — obilježba stabala za sječu vrši se pojedinačno (kolobrojem i doznačnim čekićem u žilištu ili prsnoj visini), a procjena stabličnom procjenom svakog stabla (mjerenjem prsnih promjera, ocjenom stabalne visine i sortimenata). Kod svih stepena oplodnih sječa (pripravni, progalni, naplodni, naknadni i dovršni si jek), te postupične i preborne sječe obilježba se vrši pojedinačno (kolobrojem i doznačnim čekićem u žilištu i prsnoj visini) a procjena stablimičnom procjenom ^vakog stabla (mjerenjem prsnih promjera promjerkom, ocjenom stabalnih visina i sortimenata). Ad b) Način obilježbe, doznake i procjene ovisi i o načinu prodaje. 1) Prodaja državnih šuma u prošlosti vršila se ili u duibećem na panju u šumi, putem maloprodaje (za lokalne potrebe kućanstva, škola, državnih i samoupravnih organa i ustanova, zemljoradničkih zadruga, javnih društava, te za potrebe seoskih zanatlija do vrijednosti od 2.000 Din godišnje) po šumskoj taksi (Čl. 52. Zakona o šumama) ili putem licitacija (javnim, us |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 79 <-- 79 --> PDF |
menim ili pismenim) za potrebe trgovine i industrije ili -putem dugoročnih ugovora, a na osnovu kalkulacije (analize cijena) prema Uputstvima za sastav kalkulacije šumske takse iz 1929. godine (čl. 50. Z.o.š.). 2) Prodajom gotovih proizvoda izrađenih u vlastitoj režiji u maloprodaji (do određenog iznosa) ili putem javnih licitacija uz naknadnu premjerbu (čl. 5. Z.o.š.). Kod prodaje u dubećem, u šumi na panju, prethodno je trebalo izvršiti stabIrmičnu obilježbu, doznaku i procjenu (kvantitativnu, kvalitativnu i procjenu vrijednosti), te utvrditi šumsku taksu (prodajnu, cijenu na panju) deduktivnim putem od prodajne cijene tržišta umanjeno za troškove proizvodnje. Kod prodaje gotovih šumskih proizvoda (kod panja, na pomoćnom ili glavnom stovarištu ili fcö vagon, šlep ili brod) — prije i sječe trebalo je izvršiti stablimičnu uobičajenu obilježbu, doznaku i procjenu stabala, a prodajnu cijenu utvrditi kalkulacijom induktivnim putem od cijene šumske takse do cijene prodajnog mjesta. U poslijeratnom periodu prodaja šumskih proizvoda vršila se neposredno po-, slije rata ili u šumi na panju, u dubećem, po šumskoj taksi, za lokalne potrebe široke potrošnje, državne i samoupravne organe, ustanove, društvene organizacije i dr. ili gotovih proizvoda izrađenih u vlastitoj režiji po tehničkom cijeniku fco vagon, šlep, luka ili kod panja na pomoćnom ili glavnom stovarištu ili putem jeftimba sječina na panju u šumi, po iskalkuliranoj cijeni, (šumskoj taksi) za potrebe prerađivačke industrije. U posljednje vrijeme prodaja se uglavnom vrši putem, šumskih gospodarstava i to gotovih šumskih proizvoda izrađenih u vlastitoj režiji po tehničkom cjeniku ili iskalkuliranoj cijeni. U jednom ili drugom slučaju svakoj prodaji odnosno sječi prethodila je obilježba, doznaka i procjena pojedinačnih stabala odabranih za sječu, a način obilježbe, doznake i procjene prema vrsti i načinu sječe kako je to opisano pod a). Troškovi obilježbe, doznake i procjene cea 3,500.000 m3 brutto drvne mase, koliko iznosi etat glavnog i prethodnog prihoda SR Hrvatske iznose cea 130,000.000 dinara godišnje ili po 1 m;! brutto drvne mase cea 37 Din/m3. Ovi troškovi obračunati su na bazi slijedećih elemenata: a) Glavni prihod = 2,500.000 m3 prs. promj. sred. stab, uzet je sa 40 cm ili drvna masa jednog stabla sa 1,5 m3. 2,500.000 m3 : 1,5 trfVstab. = 1,666.000 stabala uz normu od 250 stab./dan sa stablimičnom procjenom treba: 1,666.000 stab. : 250 stab. = 6.666 inžinjera, tehničara, uz prosječnu plaću od 2.400 Din brutto i terensku dnevnicu od 2.000 ili ukupno 4.400 Din/dan tad bi troškovi inžinjera i tehničara iznosili: 6.666 dana X 4.400 Din/dan = = 29,000.000 Din´god. Troškovi radnika: Ekipa od tri radnika: 6.666 dana X 3 radnika = 20.000 rad. X 1.500 Din/dan = 30,000.000 Din/god. Troškovi glavnog prihoda Ukupno: 59,000.000 Din/god. b) Prethodni prihod = cea 1,000.000 m3 sred. prs. promj. stab, uzet je sa 20 cm, ili drvna masa jednog stabla sa 0,25 m3 1,000.000 : 0,25 m3 = 4,000.000 stabala/god. uz normu od 500 stabala na dan sa stablimičnom procjenom treba: 4,000.000 stab. : 500 stab. = 8.000 inži-´ njera i tehničara troškom od: 8.000 X 4.400 Din/dan = 35,200.000 Din/god. i troškom radnika: 8.000 dana X 3 rad. = 24.000 X 1.500 Din/dan = 36,000.000 Din/god. Troškovi prethođ. prihoda Ukupno: 71,000.000 Din/gođ. ili sveukupni troškovi etata tad iznose 130,000.000 Din/god. ili po 1 ni3 brutto drvne mase: 130,000.000 Din : 3,500.000 m3 = 37 Din/m3 U ovim troškovima nisu uračunati troškovi doznake drvne putem čišćenja, jer ta masa ne ulazi u etat, kao ni upravno-pogonska režija, društvene obaveze, amortizacija i dr. koji povisuju trošak za cea 50 Din/m3. Pored iskazanih troškova treba podvući, da za etat od 3,500.000 m3 treba cea 15.000 stručnih dana inžinjera i tehničara, koji bi se mogli dijelom osloboditi za druge stručne radove, a troškovi doznake sniziti na polovicu, ako bi se usvojio ovaj Prijedlog o obilježbi, doznaci i procjeni stabala za sječu etata glavnog i prethodnog prihoda: a) izbor i obilježbu stabala za sječu odvojiti od doznake i procjene stabala, te izbor stabala za sječu povjeriti najstručni jem šumarskom aparatu (šumarski inžinje ri i tehničari), a obilježbu odabranih sta bala izvršiti jednostavnim, brzim i vidlji vim uočljivim sredstvom — bojom (prste novanje stabala, oznaka točke ili kruga) ili zadiračem. Na taj način bi odabiranje i obilježba stabala bila vremenski odvojena od same doznake i procjene stabala. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 80 <-- 80 --> PDF |
b) procjenu brutto drvne mase stabala utvrditi mjerenjem prsnog promjera uz uobičajeno obilježavanje kolobrojem svih stabala od 10 cm prsnog promjera na više samo u žilištu, te čekićanjem doznačnim čekićem u žilištu i prsnoj visini. Drvnu masu stabala utvrditi na osnovu izmjere nih prsnih promjera razvrstanih po vrsti drveta i debljinskim stepenima širine 5 cm, te očitanih boniteta (na osnovu sred nje sastojinske visine) i tarifa iz »Opisa sastojina« šumsko-privredne osnove dotič nog otsjeka pomoću odgovarajućih drvno gromadnih tabela za dotičnu vrstu drveta tj. istih drvno-gromadnih jednoulaznih ta bela, po kojima je utvrđena masa sasto jine kod sastava šumsko-privredne osnove. Otpada dakle »ocjena« stabalnih visina stabla po procjenitelju prigovodom doznake, a brutto drvne mase se utvrđuju po jednoulaznim tabelama na isti način kao što je to izvršeno u šumsko-privrednoj osnovi prigodom sastava osnove. c) Učešće sortimenata po vrsti drveta utvrdit će se, u svrhu planiranja (Šp-2) na osnovu iskustva upoređenjem sa sličnim sastojinama, u kojima se zna točno napadanje sortimenata prema evidenciji izrađenih sortimenata grane 313. Otpada dakle, stablimična procjena sortimenata svakog pojedinog stabla jer se učešće sortimenata može dovoljnom točnošću utvrditi na osnovu iskustava i postotka učešća sortimenata za cijelu sastojinu. Osim toga, debljinska je struktura sastojkie, o kojoj´ ovise prihodi iz tog Sortimente za razne debljine — vidljiva iz brutto drvne mase svakog debljinskog stepena. Prednosti ovog prijedloga su očite i sastoje se u slijedećem: 1) Odvajanjem odabiranja i obilježbe stabala za doznake i procjene stabala, te izvršenjem odabiranja stabala po najstručnijem šumarskom osoblju — šumarskim inžinjerima i šumarskim tehničarima — povisila bi se produktivnost rada (cea 100—500/dan na 300—1000 stab./dan) za cea 50a/o, te znatno smanjili troškovi doznake za cea 50l0/o, a kvalitetnim odabiranjem osigurale smjernice gospodarenja zacrtane šumsko-privrednom osnovom. 2) Doznaka i procjena stabala prema ovom prijedlogu — dakle druga faza konsignacije može se povjeriti manje stručnom osoblju (lugari, kvalificirani radnici), jer se kolobrojisanjem i žigosanjem unaprijed obilježenih stabala izvršava samo fizičkotehnički posao, za koji se ne traži veća stručna sprema, a time se povisuje znatno produktivnost doznake (od 100 do 500 stab/ dan na 300—1500 stab./dan) i znatno smanjuju troškovi ove faze doznake, povećava kvalitet tehnike izvršenja (zatesj na mrtvu koru, tačnost -mjerenja promjera), jer se voditelj doznake stabala ne mora koncentrirati na stablimičnu procjenu sortimenata, već svu svoju pažnju posvetiti kvaliteti rada, a time znatno skratiti vrlo obimne radove oko doznake, koji se u praksi uglavnom vrše kampanjski i sezonski. 3) Utvrđivanjem brutto drvne mase na isti način i primjenom istih metoda i tablica kao kod sastava šumsko-privredne osnove dobivaju se podaci, koji se jedino i isključivo mogu upoređivati sa drvnom masom osnove, te se tako osigurava sigurna evidencija izvršenja osnova, a izbjegavaju prigovori i nesporazumi, koji izviru iz upoređenja drvnih masa propisanih osnovom i onih dobivenih realizacijom po doznaci. 4) Poznata je činjenica, da upoređeniem drvnih masa utvrđenih doznakom i stablimičnom procjenom po´nedovoljno stručnom i iskusnom šumarskom kadru — sa drvnom masom i učešćem sortimenata realizirane izrađene drvne mase po grani 313 dolazimo do pozitivnih odnosno negativnih razlika i to 50°/o, što nije adekvatno utrošenom radnom vremenu i troškovima, a suvišno angažira stručni kadar koji bi se mogao posvetiti drugom stručnom poslu (uzgoj, zaštita). 5) Radi obimnih stabliimičnih procjena sve tanjih dimenzija stabala na sve većim površinama redovno stablimična procjena počinja usko grlo planiranja (Šp-2), te se obavlja na brzinu, kampanjski, sa nedovoljno stručnim kadrom, a na uštrb kvalitete rada (naročito ne posvećuje se dovoljna pažnja odabiranju stabala kao najvažnijem dijelu doznake), a na osnovu ovako utvrđenih drvnih masa planiranje je nerealno, što ima za posljedicu i nerealno planiranje prihoda, fondova i osobnih dohodaka kao i radova uzgojnih i zaštitnih mjera, te Investicija. 6) Radi premalog broja inspekcijskih kadrova (općinskih i kotarskih) doznačene sječine ne mogu se prethodno prije sječe stručno pregledati i otkloniti veće propuste kod provedbe kako sječina tako i za sječu doznačenih stabala prema propisima osnove. Radi toga dolazi sigurno do neocijenjenih, ali sigurno većih šteta po zajednicu i šumarstvo radi loše provedbe iako dobrih smjernica šumsko-privrednih osnova. 7) Budući da šumarske organizacije u cijelosti predviđeni etat kako glavnog, tako |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 81 <-- 81 --> PDF |
i prethodnog prihoda izrađuju u vlastitoj režiji (osim možda samo manje drvne mase izvala i vjetroloma), te prodaju vrše isključivo gotovih šumskih proizvoda, nema više nikakvog opravdanja, da se skupi, neekonomični i nekvalitetan način stablimične procjene etata zadrži i u buduć cbomača &tcucna Htecatuca Dr Ivan Soljanik: Ekspozicija kao faktor pri pošumljavanju goleti Uspjeh vještačkog podizanja sastojina (pošumljavanja) koja su vršena tokom prošlih decenija bio je vrlo različit, a u prosjeku ispod 50a/o. Neuspjeh, a prvenstveno ugibanje biljaka tokom ljeta, opravdavao se gotovo isključivo nepovoljnim vremenskim prilikama — pomanjkanju oborina u ljetnom dijelu godine, jer, kako navodi Kamenski, za uspijevanje šuma potrebno je u ljetnom periodu najmanje 200 mm oborina. Prema tome bi i za održavanje ponika i mladih, tek posađenih, biljaka, koje su svakako osjetljivije od odraslijih stabala, bila potrebna najmanje tolika količina (200 mm) oborina. Ali to je tačno samo u toliko u koliko´ nisu poduzete mjere, da se vlaga koja se nalazi u tlu na početku ljeta zadrži u tlu što dulje. Da u prilog ovoj tezi navedem samo dva primjera iz Dalmacije i to za teške uslove krša: Ljeto 1961. godine bilo je izrazito suho1, (jer je ukupna količina oborina tokom četiri mjeseca (od VI do IX) iznosila u Splitu 103 mm, a u Kunu (na Pelješcu) 135 mm od čega oko 60"Vo u VI mj. dok tokom VIII i IX mj. bilo ih je malo (u Splitu 17. VIII 7 mm) ili ništa (na području Pelješca). Uza sve to sušenja biljaka alpskog bora, crnog bora i čempresa, pa i ponika iz sjemena česmine, iz radova prethodne zime nije bilo (od 60.000 komada i Vidi i Šumarski list br. 3—4/1962 str. 124. 2 Radovi učenika Šumarske škole za krš u Splitu. a Radnju je izdala Poljoprivredno-šumarska komora AKMO-i u Prištini 1.960. god., a sadrži sljedeću materiju (dijelove): Uvod — Uticaj ekspozicija na raspored autoh tonih šumskih fitocenoza u različitim klimat skim područjima Srbije — Prikaz uspeha ve štačkog pošumljavanja na antipodnim ekspo zicijama (severnoj i južnoj) u operativnoi služ bi — vlastiti ogledi — Zaključak — Literatura — Rezime (na šiptarskom, na francuskom i na ruskom). nosti, jer on: smanjuje produktivnost, povišu je troškove, angažira veći broj stručnog kadra, koji nije adekvatan kvalitetu rada, omogućava kampanjski rad, ne daje adekvatnu tačnost potrebnu planiranju, te koči i ostale radove u domeni uzgoja i zaštite šuma. Ing. Drago Majer crnog bora početkom X mj. utvrđeno je če vrlo slabe biljke). Održavanje biljaka samo oko l°/o uginulih, a i to su bile inana životu i uz navedene nepovoljne oborinske uvjete posljedica su tehnike rada jer je obrada tla (sadnja) vršena gotovo isključivo na veća ili manja gnijezda, a obrađena ie površina poslije sadnje pošljunčena tj. pokrita slojem kamenja (sitnijeg ili krupnijeg kakav se našao pri ruci). Da uspjeh pošumljavanja ovisi i o tehnici rada pokazuju i rezultati egzaktnih istraživanja I. Soljanika, a koja su objavljena u radnji pod naslovom »Ekspozicija kao faktor pri pošumljavanju goleti3. Dr Soljanik je zapravo, kako kazuje i sam naslov objavljenog rada inače doiktorske dizertacije, ispitivao utjecaj ekspozicije na uspjeh vještačkog pošumljavanja, ali je ujedno njegov rad i prilog proučavanju utjecaja tehnike rada za taj uspjeh Za svoja ispitivanja Soljanik se koristio već izvršenim radovima, pošumljavanja operative, i vlastitim, samostalno osnovanim pokusnim poljima. Utvrđivanje uspjeha pošumljavanja operativne službe izvršeno je na šest odvojenih mjesta (na Zlatiboru, u Rugovskoj klisuri, u Grdeličkoj klisuri, u okolini Vranja, u slivu Trgoviškog Timoka i u slivu Belog Timoka), a vlastitih pokusa na četiri također odvojena mjesta (u okolini Beograda, u Grdeličkoj klisuri, u okolini Peći i na Zlatiboru). Analize pošumljavanja operative pokazale su, da je uspjeh na sjev. ekspozicijama (od SZ do SI) i do četiri puta veći nego na južnim i jugozapadnim, a do dva puta nego zapadnim, jugoistočnim i na platou, pa na osojnim stranama dosiže i do 80,0/o (dakako ne uvijek), a na prisojnim pada i na 25B/o (npr. za crni bor na Zlatiboru). Razlike su nadalje manje odnosno uspjeh je gotovo izjednačen, u slučaju primjene jače obrade tla. Vlastita istraživanja dra Soljanika u potpunosti su potvrdila |