DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 78 <-- 78 --> PDF |
O OBILJEZBI I DOZNACI (KONSIGNACIJI) STABALA ZA SJEČU U ovom napisu obradit će se obilježba i doznaka stabala za sječu kako je to zakonskim propisima određeno i praksa danas vrši, te na kraju dati konkretan prijedlog za praktičnu primjenu obilježbe i doznake stabala za sječu, a u cilju povećanja produktivnosti, kvalitete doznake i smanjenja troškova. Svakoj sječi stabala prethodi izbor i obilježba stabala, te doznaka stabala (konsignacija), a ova opet ovisi o načinu sječe, (čista, oplodna, postupicna i preborna sječa), o uzgojnim zahvatima (čišćenje, proreda, konverzija) i o načinu prodaje (prodaja na panju, uz naknadnu premjerbu ili gotovih izrađenih sortimenata), te o zakonskim propisima, koji su tu materiju tokom niza godina propisivali. / Prema zakonskim propisima svakoj obilježbi odnosno doznaci stabala za sječu putem njege, čišćenja, proreda i sječa (čista, oplodna, postupicna i preborna sječa) treba prethoditi izbor stabala odnosno odabiranje stabala za sječu. Odabiranje stabala za sječu jest (najvažniji stručni posao, koji prethodi svakoj sječi, a ovisi o cilju gospodarenja, propisanim uzgojnim zahvatima gospodarskih osnova, a katkada i o potrebi tržišta. Prema tome odabiranje stabala za sječu treba da vrši najstručnije šumarsko stručno osoblje — šumarski inžinjeri ili iskusni šumarski tehničari i visokokvalificirani radnici iz uzgoja. Doznaka (konsignacija) odabranih stabala za sječu vrši se u praksi ili odvojeno (samo obilježavanjem, zadiračem, bojom, krečom i si.) ili istovremeno sa doznakom i procjenom stabala (kolobrojem, čekićem i promjerkom). Način obilježbe (doznake, konsignacije) i procjene stabala za sječu ovisi: a) o načinu sječe (čišćenjem, proredom, čistom, oplodnom ili prebornom sječom), b) o načinu prodaje (prodaja u dubećem ili u vlastitoj režiji izrađenih sortimenata). Ad a) Obilježba stabala putem čišćenja — kao prvoj uzgojnoj mjeri njege mladih sastojina — vrši se zadiračem u prsnoj visini stabalca, te čekićem doznačnog čekića u žilištu stabalca i u prsnoj visini ili bojom u prsnoj visini. Jača stabalca promjera od 10 cm na više obavezno se obilježavaju kolobrojem, mjerenjem prsnog promjera i ocjenom visine, a procjena drvne mase utvrđuje se naknadnom premjerbom. Obilježavanje stabala putem proreda — prethodno odabiranje stabala (negativna selekcija) — bojom ili zadiračem, a doznaka uz stablimičnu procjenu kolobrojem v. žilištu i prsnoj visini, doznačnim čekićem u žilištu i prsnoj visini, te premjerom prsnog promjera promjerkom i ocjenom stabalne visine, te ocjenom sortimenata. Obilježba stabala za sječu čistom sječom vrši se već prema cilju gospodarenja i načinu obnove sastojina. Kod čistih sječa, panjača za proizvodnju vinogradskog kolja (kestenovi i bagremovi kolinjaci) te kod sječa kestenovih štapova obilježba se vrši samo prostorno — zatesavanjem graničnih linija površina (pruga), a procjena naknadnom premjerbom. Kod čistih sječa ostalih panjača, koje se obavljaju čistim sječama (grabove, hrastove, johove, bagremove, kestenove, vrbove i druge panjače) jačih dimenzija od 30 cm. prsnog promjera obilježavanje se vrši kolobrojem i doznačnim čekićem u žilištu i prsnoj visini, a procjena stablimičnom procjenom (mjerenjem prsnog promjera, ocjenom stabalne visine i sortimenata). Kod čistih sječa na pruge ili krugove u svrhu prirodne obnove sastojina naletom sjemena ili vještačkom sadnjom sadnica ili kod provedbe konverzije na pruge ili krugove — obilježba stabala za sječu vrši se pojedinačno (kolobrojem i doznačnim čekićem u žilištu ili prsnoj visini), a procjena stabličnom procjenom svakog stabla (mjerenjem prsnih promjera, ocjenom stabalne visine i sortimenata). Kod svih stepena oplodnih sječa (pripravni, progalni, naplodni, naknadni i dovršni si jek), te postupične i preborne sječe obilježba se vrši pojedinačno (kolobrojem i doznačnim čekićem u žilištu i prsnoj visini) a procjena stablimičnom procjenom ^vakog stabla (mjerenjem prsnih promjera promjerkom, ocjenom stabalnih visina i sortimenata). Ad b) Način obilježbe, doznake i procjene ovisi i o načinu prodaje. 1) Prodaja državnih šuma u prošlosti vršila se ili u duibećem na panju u šumi, putem maloprodaje (za lokalne potrebe kućanstva, škola, državnih i samoupravnih organa i ustanova, zemljoradničkih zadruga, javnih društava, te za potrebe seoskih zanatlija do vrijednosti od 2.000 Din godišnje) po šumskoj taksi (Čl. 52. Zakona o šumama) ili putem licitacija (javnim, us |