DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 75     <-- 75 -->        PDF

jati da se uklapaju, a da ne narušavaju
sredinu u kojoj se nalaze.


Dosad smo govorili o koristima koje
ima turizam od šumarstva, a da se upitamo,
ima li šumarstvo koristi od turizma.
Sigurno je da ima. iako možda ne toliko
izravnih koliko neizravnih. Šumarstvo je
odavno prešlo stanje kad je ljepote svojih
pejsaža moglo držati nepristupačnima za
široki krug posjetilaca. Istina je da od nesvjesnih
izletnika i turista znade biti i
velikih šteta, a naročito od šumskih požara,
ali ih mogu prouzrokovati i drugi nesvjesni
članovi društva (prolaznici, pastiri,
djeca, sakupljači ljekovitog bilja, šumski
radnici itd.) i mi naprosto ne možemo
spriječiti ulaz u šume, baš da to i želimo.
Zato treba poći putem podizanja svijesti o
važnosti šuma, a to možemo postići samo,
ako osvojimo posjetioce ljepotama naših
šuma, njihovim bogatstvom i šumarskim
objektima. Široke mase posjetilaca će postati
naši vjerni saveznici, a koristi koje
će dobiti šumarstvo daleko će nadmašiti
eventualne štete.


U lovnom turizmu može šumarstvo imati
veliku ulogu. Cjelokupna lovna površina
u Hrvatskoj bila je 1955. god. razdijeljena
na lovišta lovačkih društava (780/o
površine) i na uzgojna lovišta (22°/o površine
ili oko 880.000 ha). Vjerojatno se odonda
površina uzgojnih lovišta nešto povećala.
Lovišta lovačkih društava namijenjena
su u prvom redu za rekreaciju radnih
ljudi — lovaca, a uzgojna lovišta za
uzgoj kvalitetne divljači, kojom bi se na


pučivala cjelokupna lovna površina. S vremenom
su i lovišta lovačkih društavauzgojna lovišta postala uz prvobitnu namjenu
i objekt lovnog turizma. Lovni turizam
interesantan je za nas iz više razloga.
Prije svega ovdje dolazi u obzir manji
broj turista — lovaca pa je njihov


smještaj lakši. Glavna sezona lova tj. lov


na nisku divljač — fazane, trčke i zečeve


— te na divlje svinje traje od 1. X do 15.
I tj. jeseni i zimi, kad je ostala turistička
sezona mrtva, što opet olakšava posao oko
smještaja. Poznato je da je lov skup sport
i da se lovnim turizmom mogu baviti samo
najimućniji. Iako nemamo tačnih podataka,
ocjenjuje se da prosječni turist —lovac
troši (sa svim taksama za odstrel
itd.) oko 90 dolara dnevno tj.10 puta više
nego obični turist. Mogućnosti koje pružaju
naša lovišta su velike i šumarstvo
koje uglavnom drži uzgojna lovišta u svojim
rukama treba da iskoristi šanse koje
se pružaju.
Naročito su veliki izgledi za pernatu
divljač (fazani i trčke), pa bi fond te divljači
trebalo mnogo povećati, da bi se dobila
i veća količina za odstrel. Dopunski
prihodi od lovstva a i devizna sredstva
šumskim gospodarstvima dobro bi došli.


Sigurno je da ovim prikazom nisu obuhvaćene
sve dodirne tačke šumarstva, lovstva
i turizma, ali se već iz ovog vidi da
se šumarstvu nameću novi zadaci pa im
struka treba što bolje zadovoljiti.


Ing. Ivica Žukina


POJEDNOSTAVNJENJE I SMANJENJE OBIMA UREBAJNOG ELABORATA
ŠUMSKO-PRIVREDNIH OSNOVA


Uređajni elaborat šumsko-privrednih
osnova za jednodobne šume sadrži prema
čl. 45. Uputstava za uređivanje šuma iz
1931. godine ove sastavne dijelove:


I. Tekstovni dio — tzv. uređajni zapisnik
II. Tabelarni dio — iskaz površina, o-
pis sastojina, tabela dobnih i debljinskih
(samo za klupirane sastojine) razreda, opća
osnova sječa za I. i II. gospodarsko razdoblje,
osnova prethodnih prihoda (proredna
osnova), te osnova obnove i njege sastojina
(osnova pošumljavanja) i
III. Karte´ — osnovne, sastojinske, pregledne
i grafikone — (dinamika razvoja
dobnih razreda i dr.)
Prema Općim uputstvima za uređivanje
šuma broj 3437/48. — Opći elaborat obu


hvaća šumsko-privrednu osnovu cijelog
šumskog područja, a posebni elaborat šumsko-
privrednu osnovu gospodarskih (uređajnih)
jedinica.


Uređenju šumsko privrednih područja
još se nije pristupilo. U izradi su još elaborati
šumsko-privrednih osnova za gosp.
jedinice — dakle posebni elaborati.


Prema tipu uređajnog elaborata (elaborat
I, II. klase, te za melioracije) bili
su propisani odgovarajući sastavni dijelovi
elaborata, no uglavnom održali su se
sve do danas oni glavni dijelovi koji su
bili propisani cit. uputstvima iz 1931. i
1948. godine.


Kasniji zaključci konferencija taksatora
unijeli su samo neke manje izmjene ili do




ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 76     <-- 76 -->        PDF

pune u cilju smanjenja obima elaborata i


bolje preglednosti i tačnosti. (Na pr. kon


ferencija taksatora iz god. 1954. i I960.).


Očekujući donošenje novih uputstava
za uređivanje šuma, koja su u pripremi
već nekoliko godina, a do danas nisu još
donesena, praksa je zadržala uglavnom (sa
manjim izmjenama) one sastavne dijelove
uređajnog elaborata, koji su bili propisani
još uputstvima iz 1931. god., a to su: uređajni
zapisnik (obrazac UT-XV-24 ´NRH),
iskaz površina (UT-XV-11), opis sastojina
(UT-XV-12), tabela dobnih razreda (UTXV-
13), tabela debljinskih razreda (UTXV-
14), opća osnova sječa (UT-XV-15),
proredna osnova (UT-XV-17) i osnova pošumijavanja
(UT-XV-18).


Ovako opremljen uređajni elaborat još
je uvijek vrlo obiman i glomazan, nepregledan,
a u nekim dijelovima podaci se
dupliraju ili ponavljaju kao na pr. u opisu
sastojina i prorednoj osnovi podaci o proredama,
a neki nisu neophodno potrebni
kao prilog osnovi (tabela debljinskih razreda),
a neki su potrebni samo u konačnoj
rekapitulaciji (tabela dobnih razreda) itd.


Da bi se´ uređajni elaborat šumsko-privrednih
osnova gospodarskih jedinica ipak
po obimu smanjio, povećala mu preglednost
i praktičnost, ne čekajući na donošenje
najavljenih novih uputstava za uređivanje
šuma s jedne strane, a primjenilo
nove koncepcije uređivanja šuma, koje je
praksa već usvojila (određivanje etata prema
sječnoj zrelosti i optimalnoj debljini
odgovarajućeg sortimenta, cilju gospodarenja
dotične vrste drveta razvrstavanjem
sastojina na odnosne uređajne razrede) i
dr. predlažem slijedeće: .


a) da se u uređajnom zapisniku — tekstovni
dio elaborata — obradi pored uobičajenih
poglavlja opširnije:



analiza strukture sastojina po uređajnim
razredima u odnosu na normalno
stanje i sječne zahvate (dinamika razvoja
dobnih razreda) samo za I. i II.
gosp. razdoblje, jer je daljnje razmatranje
samo teoretskog značaja, te za
praksu nema naročite važnosti.

da se u poglavlju »o iznošenju šumskih
proizvoda« detaljnije obradi perspektivni
plan izgradnje komunikacija po
po vrsti komunikacija, dužini relacija i
predvidivim investicionim troškovima
uz račun rentabiliteta (idejni projekt
komunikacija s općim krupnim pokazateljima).

da se visina etata utvrđena na osnovu
kombinovane metode sastojinskog gospodarenja
s metodom razmjera dobnih
razreda za jednodobne sa stoj ine utvrdi
analizom odnosa etata s izmjerenim tečajnim
prirastom svih sastojina i hitnosti
za sječu imajući kod toga u vidu
mogućnost vještačke obnove sastojina i
konverzije degradiranih sastojina većim
ulaganjima, a u cilju skraćivanja vremena
proizvodnje (predugo pomladno
doba prirodne obnove sastojina oplodnom
sječom),


b) da se obrazac »Opisa sastojina« dopuni:


Kolona 6. — »Kod klupiranih sastojina
da se unese ili procentualno učešće stabala
po debljinskim razredima ili srednji prsni
promjer po vrsti drveta radi izostavljanja
priloga elaborata »tabele debljinskih razreda
«.


Kolona 11. — »Da se pored unošenja
srednje visine stabala po vrsti drveta unese
i broj tarife, po kojoj je dotična vrsta
drveta kubicirana. Time će se omogućiti
primjena istih tarifa kod doznake etata po
izvađaču osnove kao i kod sastava osnove.


Kolona 22. — Da se uz kolonu 21. doda
kolona 22 a za oznaku »uređajnog razreda«
(kao na pr. A — sjemenjače, B — panjače,
C — četinjače itd.).


— Rekapitulaciju »Opisa sastojina« treba
vršiti po uređajnim razredima i slivovima,
jer tabela dobnih razreda otpada.
c) Da se »Tabela dobnih razreda« sastavlja
samo u Jionceptu, a rekapitulacija
po uređajnim razredima, slivovima i vrsti
drveta unosi u odgovarajuće poglavlje uređajnog
zapisnika u obliku tabela uz potrebne
analize. Time bi se elaborat smanjio
na cea 15—20"Vo po obimu.


d) Da se »Tabela debljinskih razreda«
sastavlja samo u konceptu, a rekapitulacija
po vrsti drveta (debljinska struktura
sastojine) iskaže u odgovarajućem poglavlju
uređajnog zapisnika, a u »opis sastojina
« u kolonu 6. unese ili srednji prsni
promjer po vrsti drva, ili stuktura po debljinskim
razredima u procentualnom iznosu.
Time bi se elaborat daljnje smanjio
za cea 8—10°/o.


e) Da se umjesto »Osnove sječa, proreda
i pošumljav´anja« sastavlja samo jedna
tiskanica prema priloženom obrascu za
period od prvih 10 idućih godina.


Time bi se:



smanjio broj priloga za obrasce proredna
osnova i osnova pošumljavanja, dakle
za daljnjih cea 10—15,0/o.
— omogućila veća preglednost svih zahva´
ta (sječom, proredama, čišćenjem, pošumljavanjem
i njegom sastojina, jer
su svi uzgojni zahvati obuhvaćeni u
jednoj tiskanici.


Za svaki odsjek kao osnovne površinske
uređajne (evidentne) jedinice iskazani




ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 77     <-- 77 -->        PDF

su svi osnovni taksacioni pokazatelji, kao kao i do sada na osnovu privremenog proi
propis i način izvedbe svih uzgojnih zagrama
sječa raspravljenog na zajedničkom
hvata u tom odsjeku ´kroz iprvih idućih 10 sastanku sa predstavnicima šumarstvagodina. taksacije.


Za dugoročnije planiranje kao i even


Prema tome — usvajanjem ovog prijed


tualne izmjene u sječnom redu sastojina


loga već za 1964. god. smanjio bi se obim


trebalo bi zadržati i razraditi i nadalje


opću osnovu sječa za I. i II. gospodarsko elaborata za cea 33—45´3/o ili prosječno za
razdoblje, a prvo gosp. razdoblje podijejednu
trećinu, a srazmjerno i troškovi izliti
u dva polurazdoblja od 10 godina odrade
elaborata. Nadalje povećala bi se
nosno pet gdflina (kod panjača) l/I i 1/2. preglednost i upotreba elaborata te podiOva
opća osnova sječa sastavljala bi se gao znatno kvalitet elaborata.


OSNOVA


sječa, obnove i njege sastojina za razdoblje: god.


Lijeva strana


m jest Drv. masa


Tečajni


a prirast


ej


I


ro


D o Ml OJ M ca


5-1 u


> J3 to


nj


ci T3 a~


0) U


CS >


o +j (U a


a


9 fc L ni 03 tfl > 3 to


a a
S c s


t, metod
ačin
vedbe


>


.-a





3 3


CQ


0


ha god.


0


0


0 m


m


Desna strana


Iskoristit će se u razdoblju Obnova i njega sastoiin a
Sječom Proredom Čišćenjem Pošumlj av. Popunj. Njega
u;


L > 3


n m CtJ > 03 > Äfe c C L 3 M 3 «S)


OJD


a


o OJ o Cl) ´SS cu to
o OJ u > cd > ca 6 > TJ 0) G 3 3 CO
CO


N IB ft U3 3 3


a.
3 3 3 O


mha mha mha ha ha


Ing. D. Majer