DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 75 <-- 75 --> PDF |
jati da se uklapaju, a da ne narušavaju sredinu u kojoj se nalaze. Dosad smo govorili o koristima koje ima turizam od šumarstva, a da se upitamo, ima li šumarstvo koristi od turizma. Sigurno je da ima. iako možda ne toliko izravnih koliko neizravnih. Šumarstvo je odavno prešlo stanje kad je ljepote svojih pejsaža moglo držati nepristupačnima za široki krug posjetilaca. Istina je da od nesvjesnih izletnika i turista znade biti i velikih šteta, a naročito od šumskih požara, ali ih mogu prouzrokovati i drugi nesvjesni članovi društva (prolaznici, pastiri, djeca, sakupljači ljekovitog bilja, šumski radnici itd.) i mi naprosto ne možemo spriječiti ulaz u šume, baš da to i želimo. Zato treba poći putem podizanja svijesti o važnosti šuma, a to možemo postići samo, ako osvojimo posjetioce ljepotama naših šuma, njihovim bogatstvom i šumarskim objektima. Široke mase posjetilaca će postati naši vjerni saveznici, a koristi koje će dobiti šumarstvo daleko će nadmašiti eventualne štete. U lovnom turizmu može šumarstvo imati veliku ulogu. Cjelokupna lovna površina u Hrvatskoj bila je 1955. god. razdijeljena na lovišta lovačkih društava (780/o površine) i na uzgojna lovišta (22°/o površine ili oko 880.000 ha). Vjerojatno se odonda površina uzgojnih lovišta nešto povećala. Lovišta lovačkih društava namijenjena su u prvom redu za rekreaciju radnih ljudi — lovaca, a uzgojna lovišta za uzgoj kvalitetne divljači, kojom bi se na pučivala cjelokupna lovna površina. S vremenom su i lovišta lovačkih društavauzgojna lovišta postala uz prvobitnu namjenu i objekt lovnog turizma. Lovni turizam interesantan je za nas iz više razloga. Prije svega ovdje dolazi u obzir manji broj turista — lovaca pa je njihov smještaj lakši. Glavna sezona lova tj. lov na nisku divljač — fazane, trčke i zečeve — te na divlje svinje traje od 1. X do 15. I tj. jeseni i zimi, kad je ostala turistička sezona mrtva, što opet olakšava posao oko smještaja. Poznato je da je lov skup sport i da se lovnim turizmom mogu baviti samo najimućniji. Iako nemamo tačnih podataka, ocjenjuje se da prosječni turist —lovac troši (sa svim taksama za odstrel itd.) oko 90 dolara dnevno tj.10 puta više nego obični turist. Mogućnosti koje pružaju naša lovišta su velike i šumarstvo koje uglavnom drži uzgojna lovišta u svojim rukama treba da iskoristi šanse koje se pružaju. Naročito su veliki izgledi za pernatu divljač (fazani i trčke), pa bi fond te divljači trebalo mnogo povećati, da bi se dobila i veća količina za odstrel. Dopunski prihodi od lovstva a i devizna sredstva šumskim gospodarstvima dobro bi došli. Sigurno je da ovim prikazom nisu obuhvaćene sve dodirne tačke šumarstva, lovstva i turizma, ali se već iz ovog vidi da se šumarstvu nameću novi zadaci pa im struka treba što bolje zadovoljiti. Ing. Ivica Žukina POJEDNOSTAVNJENJE I SMANJENJE OBIMA UREBAJNOG ELABORATA ŠUMSKO-PRIVREDNIH OSNOVA Uređajni elaborat šumsko-privrednih osnova za jednodobne šume sadrži prema čl. 45. Uputstava za uređivanje šuma iz 1931. godine ove sastavne dijelove: I. Tekstovni dio — tzv. uređajni zapisnik II. Tabelarni dio — iskaz površina, o- pis sastojina, tabela dobnih i debljinskih (samo za klupirane sastojine) razreda, opća osnova sječa za I. i II. gospodarsko razdoblje, osnova prethodnih prihoda (proredna osnova), te osnova obnove i njege sastojina (osnova pošumljavanja) i III. Karte´ — osnovne, sastojinske, pregledne i grafikone — (dinamika razvoja dobnih razreda i dr.) Prema Općim uputstvima za uređivanje šuma broj 3437/48. — Opći elaborat obu hvaća šumsko-privrednu osnovu cijelog šumskog područja, a posebni elaborat šumsko- privrednu osnovu gospodarskih (uređajnih) jedinica. Uređenju šumsko privrednih područja još se nije pristupilo. U izradi su još elaborati šumsko-privrednih osnova za gosp. jedinice — dakle posebni elaborati. Prema tipu uređajnog elaborata (elaborat I, II. klase, te za melioracije) bili su propisani odgovarajući sastavni dijelovi elaborata, no uglavnom održali su se sve do danas oni glavni dijelovi koji su bili propisani cit. uputstvima iz 1931. i 1948. godine. Kasniji zaključci konferencija taksatora unijeli su samo neke manje izmjene ili do |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 76 <-- 76 --> PDF |
pune u cilju smanjenja obima elaborata i bolje preglednosti i tačnosti. (Na pr. kon ferencija taksatora iz god. 1954. i I960.). Očekujući donošenje novih uputstava za uređivanje šuma, koja su u pripremi već nekoliko godina, a do danas nisu još donesena, praksa je zadržala uglavnom (sa manjim izmjenama) one sastavne dijelove uređajnog elaborata, koji su bili propisani još uputstvima iz 1931. god., a to su: uređajni zapisnik (obrazac UT-XV-24 ´NRH), iskaz površina (UT-XV-11), opis sastojina (UT-XV-12), tabela dobnih razreda (UTXV- 13), tabela debljinskih razreda (UTXV- 14), opća osnova sječa (UT-XV-15), proredna osnova (UT-XV-17) i osnova pošumijavanja (UT-XV-18). Ovako opremljen uređajni elaborat još je uvijek vrlo obiman i glomazan, nepregledan, a u nekim dijelovima podaci se dupliraju ili ponavljaju kao na pr. u opisu sastojina i prorednoj osnovi podaci o proredama, a neki nisu neophodno potrebni kao prilog osnovi (tabela debljinskih razreda), a neki su potrebni samo u konačnoj rekapitulaciji (tabela dobnih razreda) itd. Da bi se´ uređajni elaborat šumsko-privrednih osnova gospodarskih jedinica ipak po obimu smanjio, povećala mu preglednost i praktičnost, ne čekajući na donošenje najavljenih novih uputstava za uređivanje šuma s jedne strane, a primjenilo nove koncepcije uređivanja šuma, koje je praksa već usvojila (određivanje etata prema sječnoj zrelosti i optimalnoj debljini odgovarajućeg sortimenta, cilju gospodarenja dotične vrste drveta razvrstavanjem sastojina na odnosne uređajne razrede) i dr. predlažem slijedeće: . a) da se u uređajnom zapisniku — tekstovni dio elaborata — obradi pored uobičajenih poglavlja opširnije: — analiza strukture sastojina po uređajnim razredima u odnosu na normalno stanje i sječne zahvate (dinamika razvoja dobnih razreda) samo za I. i II. gosp. razdoblje, jer je daljnje razmatranje samo teoretskog značaja, te za praksu nema naročite važnosti. — da se u poglavlju »o iznošenju šumskih proizvoda« detaljnije obradi perspektivni plan izgradnje komunikacija po po vrsti komunikacija, dužini relacija i predvidivim investicionim troškovima uz račun rentabiliteta (idejni projekt komunikacija s općim krupnim pokazateljima). — da se visina etata utvrđena na osnovu kombinovane metode sastojinskog gospodarenja s metodom razmjera dobnih razreda za jednodobne sa stoj ine utvrdi analizom odnosa etata s izmjerenim tečajnim prirastom svih sastojina i hitnosti za sječu imajući kod toga u vidu mogućnost vještačke obnove sastojina i konverzije degradiranih sastojina većim ulaganjima, a u cilju skraćivanja vremena proizvodnje (predugo pomladno doba prirodne obnove sastojina oplodnom sječom), b) da se obrazac »Opisa sastojina« dopuni: Kolona 6. — »Kod klupiranih sastojina da se unese ili procentualno učešće stabala po debljinskim razredima ili srednji prsni promjer po vrsti drveta radi izostavljanja priloga elaborata »tabele debljinskih razreda «. Kolona 11. — »Da se pored unošenja srednje visine stabala po vrsti drveta unese i broj tarife, po kojoj je dotična vrsta drveta kubicirana. Time će se omogućiti primjena istih tarifa kod doznake etata po izvađaču osnove kao i kod sastava osnove. Kolona 22. — Da se uz kolonu 21. doda kolona 22 a za oznaku »uređajnog razreda« (kao na pr. A — sjemenjače, B — panjače, C — četinjače itd.). — Rekapitulaciju »Opisa sastojina« treba vršiti po uređajnim razredima i slivovima, jer tabela dobnih razreda otpada. c) Da se »Tabela dobnih razreda« sastavlja samo u Jionceptu, a rekapitulacija po uređajnim razredima, slivovima i vrsti drveta unosi u odgovarajuće poglavlje uređajnog zapisnika u obliku tabela uz potrebne analize. Time bi se elaborat smanjio na cea 15—20"Vo po obimu. d) Da se »Tabela debljinskih razreda« sastavlja samo u konceptu, a rekapitulacija po vrsti drveta (debljinska struktura sastojine) iskaže u odgovarajućem poglavlju uređajnog zapisnika, a u »opis sastojina « u kolonu 6. unese ili srednji prsni promjer po vrsti drva, ili stuktura po debljinskim razredima u procentualnom iznosu. Time bi se elaborat daljnje smanjio za cea 8—10°/o. e) Da se umjesto »Osnove sječa, proreda i pošumljav´anja« sastavlja samo jedna tiskanica prema priloženom obrascu za period od prvih 10 idućih godina. Time bi se: — smanjio broj priloga za obrasce proredna osnova i osnova pošumljavanja, dakle za daljnjih cea 10—15,0/o. — omogućila veća preglednost svih zahva´ ta (sječom, proredama, čišćenjem, pošumljavanjem i njegom sastojina, jer su svi uzgojni zahvati obuhvaćeni u jednoj tiskanici. Za svaki odsjek kao osnovne površinske uređajne (evidentne) jedinice iskazani |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 77 <-- 77 --> PDF |
su svi osnovni taksacioni pokazatelji, kao kao i do sada na osnovu privremenog proi propis i način izvedbe svih uzgojnih zagrama sječa raspravljenog na zajedničkom hvata u tom odsjeku ´kroz iprvih idućih 10 sastanku sa predstavnicima šumarstvagodina. taksacije. Za dugoročnije planiranje kao i even Prema tome — usvajanjem ovog prijed tualne izmjene u sječnom redu sastojina loga već za 1964. god. smanjio bi se obim trebalo bi zadržati i razraditi i nadalje opću osnovu sječa za I. i II. gospodarsko elaborata za cea 33—45´3/o ili prosječno za razdoblje, a prvo gosp. razdoblje podijejednu trećinu, a srazmjerno i troškovi izliti u dva polurazdoblja od 10 godina odrade elaborata. Nadalje povećala bi se nosno pet gdflina (kod panjača) l/I i 1/2. preglednost i upotreba elaborata te podiOva opća osnova sječa sastavljala bi se gao znatno kvalitet elaborata. OSNOVA sječa, obnove i njege sastojina za razdoblje: god. Lijeva strana m jest Drv. masa Tečajni a prirast ej I ro D o Ml OJ M ca 5-1 u > J3 to nj ci T3 a~ 0) U CS > o +j (U a a 9 fc L ni 03 tfl > 3 to a a S c s t, metod ačin vedbe > .-a >š 3 3 CQ 0 ha god. 0 0 0 m m Desna strana Iskoristit će se u razdoblju Obnova i njega sastoiin a Sječom Proredom Čišćenjem Pošumlj av. Popunj. Njega u; L > 3 n m CtJ > 03 > Äfe c C L 3 M 3 «S) OJD a o OJ o Cl) ´SS cu to o OJ u > cd > ca 6 > TJ 0) G 3 3 CO CO N IB ft U3 3 3 a. 3 3 3 O mha mha mha ha ha Ing. D. Majer |