DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 73 <-- 73 --> PDF |
ULOGA ŠUMARSTVA I LOVSTVA U TURIZMU Turizam postaje za privredu Jugoslavije a posebno za privredu Hrvatske sve značajniji faktor. Prema još nepotpunim podacima Jugoslavija je u 1963. godini o- stvarila od stranog turizma blizu 70 milijuna dolara, a od tog Hrvatska 46,5 milijuna dolara, prema 28,5 milijuna dolara u 1962. godini. Time je strani turizam u Hrvatskoj zauzeo drugo mjesto iza brodogradnje, koja je ostvarila 58,3 milijuna dolara. Predviđa se da će turizam u Hrvatskoj uskoro izbiti na prvo mjesto i da će na kraju 7-godišnjeg plana (1970. godine) doseći 154 milijuna dolara. Šumarstvo i lovstvo imaju s turizmom mnogo dodirnih tačaka pa postoje opravdani razlozi da u razvijanju turizma preuzmu važnu ulogu, da si na taj način osiguraju dopunske prihode i da dođu do potrebnih deviznih sredstava. Definirati turizam nije sasvim lako. S vremenom se taj pojam mijenjao i nadopunjavao. »Minervin« Leksikon iz 1936. gori. veli: Turizam označuje putovanja, koja spajaju nj a različitim prometalima za razliku od planinarenja, gdje se pješaci. Đr B. Klai ć u Riječniku stranih riječi iz 1958. godine poduzeća »Zore´< veli: Turizam označuje putovanja, koja spajaju racionalan odmor s obrazovnim ili naučnim zadacima. B. K. obal i u članku: Novi turizam — nove koncepcije, koji je otisnut u zagrebačkom »Vjesniku «od 29. IX 1963. veli slično: Turizam se sve više razvija u rekreacioni pokret s kombinacijom zabavnih i kulturnih zahtjeva. »Informatorov« Privredni leksikon iz 1961. godine daje definiciju turizma opisno gotovo na čitavoj stranici, a skraćeno bilo bi: Turizam je masovna društvena pojava i organizirana privredna djelatnost; obuhvaća skup i splet brojnih odnosa i djelatnosti što su vezane putovanjem i privremenim, boravkom, ljudi izvan njihovih prebivališta, s tim da putovanja i boravak ne budu radi.zarade ili uobičajenog vršenja zanimanja. Turizam sastoji iz dinamičnog elementa: putovanja i statičkog elementa: privremenog boravka. Motivi turizma mogu biti različiti: razonoda, odmor, radoznalost, liječenje, oporavak, posjete, prisustvovanje raznim proslavama, studij, sportovi, pregled kulturno - historijskih znamenitosti, prirodnih ljepota i dr. Turizam iskorišćava i valorizira prirodne i izvedene privlačnosti (atrakcije) zemlje, ali nije produktivna djelatnost, nego aktivira ostale privredne djelatnosti a osobito povećava proizvodnju i potrošnju dobara i usluga u zemlji. To su saobraćaj, ugostiteljstvo, trgovina, uslužne djelatnosti komunalne privrede, industrija, poljoprivreda, zanatstvo, kućna radinost i dr. S obzirom na lokaciju turizam može biti. primorski i kontinentalni. Uzimajući u račun duljinu zadržavanja razlikujemo tranzitni, boravišni i izletnički turizam. Po državljanstvu turista razlikujemo domaći, strani i pogranični, turizam. Mogli bismo i dalje vršiti klasifikaciju turizma, no to nije potrebno. DovoLjno je samo konstatirati, da gotovo u svakom od ovih kategorija turizma šumarstvo (zajedno sa lovstvom) zauzima važnu ulogu. Po svojoj vrijednosti i obimu u prvom redu je primorski turizam, koji svake godine na obale Jadrana dovodi tisuće i tisuće domaćih i stranih turista. U primorskom i u kontinentalnom turizmu šume predstavljaju — ako ne glavnu ,onda sigurno — važnu sporednu atrakciju. Poznato je, koliko su na obali Jadrana tražene šume pa i mali gajevi, koji i u najvećoj omari mogu pružiti osvježenje. Primorski turizam ih je i dosad obilno iskorišćavao, a bude li se htio dalje povećavati i udovoljavati sve profinjenijim zahtjevima domaćih i stranih turista, trebat će podizati nove nasade, a postojeće šume održavati. Uz pojedina ljetovališta i za kampove morat će se podizati strogo namjenske šume, a neke postojeće morat će se proglasiti, šumama namijenjenima za izletišta u smislu čl. 3. Osnovnog zakona o šumama. No ne moraju se sve šume uz ljetovališta proglasiti za šume s posebnom namjenom za izletišta. Veliki dio privrednih šuma može vršiti i rekreacijsku funkciju — uz izvjesna ograničenja u gospodarenju. Radi tih ograničenja i koristi koje takve šume pružaju turizmu (a u prvom redu ugostiteljstvu i trgovini) opravdano je da turizam za njihovo podizanje i uzdržavanje dade svoj doprinos. Turizam označuje putovanja, koja spajaju rati podizati i nasade manje od 5 ari, koji se u smislu čl. 16 Osnovnog zakona o šumama ne smatraju za šume. Šumarstvo je za te poslove prvo pozvano i dužno dati svoju stručnu pomoć uz naplatu koja će pokriti nastale troškove i uobičajenu maržu. Zbog velikih troškova kod podizanja i uzgoja te zaštite (od ljudi, stoke, insekata, 71 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 74 <-- 74 --> PDF |
biljnih bolesti i požara) — najbolje bi bilo da se sve šume koje služe za rekreaciju povjere uz primjereni doprinos na upravljanje šumarskoj organizaciji, koja za to imade stručan aparat. U kontinentalnom turizmu šume imaju još-veće značenje, jer bez njih ne možemo ni zamisliti bilo koji veći turistički objekt. I ovdje bi turizam odnosno privredne grane koje iz njega crpu izravne koristi — a to je u prvom redu ugostiteljstvo i trgovina — trebale dati šumarskim organizacijama doprinos za podizanje novih i održavanje postojećih šuma, koje služe za rekreaciju. Zbog povećane industrijalizacije i aglomeracije stanovništva u većim gradskim centrima i naseljima, potrebno je voditi računa o rekreaciji radnih ljudi. vak pod istim uvjetom dulji od 24 sata, ta se osoba smatra turistom. Šume su radi svojih privlačnosti česti cilj turista i izletnika, a na šume nerijetko su vezane i razne grane sportova kao što je alpinizam, planinarstvo, zimski sportovi i lovstvo. No da bi naše šume postale privlaćnije treba imati u vidu estetske momente. Prilikom podizanja i uzgoja šuma potrebno je razbijati jednoličnosti monokultura te u četinjaste šume unašati lisnate vrsteobrnuto. Prilikom njege, čišćenja i proreda treba ostaviti izvjestan broj onih vrsta, koje podižu estetsku vrijednost šume, a ne štete vrednijim vrstama, kao na pr. breza i dr. Treba ostaviti izvjestan broj onih vrsta, koje cvatom ukrašavaju šumu Lugarnica Gabrinovec u Kalniku Šum. gospod. Varaždin Za rekreaciju za vrijeme godišnjih odmora i višednevnih praznika dolazi u obzir boravišni, a za vrijeme tjednog odmora izletnički turizam. Međunarodna statistička, služba smatra za izletnika svaku osobu koja proboravi van mjesta stalnog boravka manje od 24 sata uz uvjet da boravak nije vezan na zaradu i vršenje zanimanja; ako je bora kao na pr. voćkarice, sorbusi, lipa, bagrem itd. Treba nastojati sačuvati od uništavanja i istrebljivanja biljne zajednice niskog rašća, pojedine primjerke starih šupljih stabala, koja služe za gnijezdenje ptica, ostaviti pojedino staro stablo ili grupu stabala, koja djeluju estetski kao soliteri. Treba sačuvati i povećati ljepotu pejsaža, a prilikom gradnji raznih objekata nasto |