DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 6 <-- 6 --> PDF |
proplancima i livadama — pruža divan pogled na Hrvatsko Zagorje i jer ondje imaju dovoljno sunca i sjene za odmor i rekreaciju. U centralnom dijelu Medvednice oko Tomislavovog doma ili oko lugarnice nema dovoljno proplanaka i livada; nema pogleda ni vidika; jednom riječju nema takvih mjesta gdje bi se čovjek mogao odmoriti, sunčati i uživati kao na livadama oko »Rauchove lugarnice«. Zato bi bilo potrebno na izabranim mjestima posjeći do gola po koji hektar šume u estetske i rekreacijske svrhe. Jasno je, da bi pritom trebalo voditi računa o mogućnostima vjetroloma i izvala, pa bi takva mjesta trebala biti zaštićena od vjetrova. Zato pozdravljam inicijativu Šumskog gospodarstva u Zagrebu, koje je putem svoje Šumarije započelo djelovati u tom smjeru. Kao pozitivni primjer spominjem rekreacijske objekte u neposrednoj blizini pristaništa žičare na Sljemenu, gdje je Šumarija posjekla određene šumske parcele i tako stvorila prikladne prostore gdje će se moći građani odmarati i uživati. Naročito su korisne tamošnje novoosnovane staze s klupama, koje se — zahvaljujući žičari — nalaze danas na dohvatu ruke Zagrepčanima. No s druge strane, trebalo bi svakako premjestiti staje za konje, koje se nalaze na cesti za Puntijarku, jer one svojom nečistoćom smetaju svakog izletnika, itd. itd. Ako želimo da estetsko i rekreativno uređivanje šuma ima uspjeha, tada treba obratiti veliku pažnju zaštiti šuma, jer su rekreativni šumski objekti vrlo jako izvrgnuti opasnostima od požara, od uništavanja (ilegalne sječe, kresanje grana, oštećivanje stabala, skupljanje bilja itd.), od zagađivanja itd. U šumama Medvednice opasnosti od požara, uništavanja i oštećivanja stabala su velike. Kao primjer spominjemo požar koga su prouzrokovali u Markuševačkoj gori (nedaleko Puntijarke) ljudi, koji su jedne ljetne nedjelje godine 1945. uživali blagodati lijepe jelove i bukove šume, ložili vatru i odmarali se. Oni nisu ni slutili da će se njihova nedužna vatra na jednoć uslijed pojačanog vjetra pretvoriti u požar, koji je uništio dobar dio mladih smrekovih i jelovih nasada, jer čuvarska i zaštitna služba nije funkcionirala. Opasnosti od uništavanja i oštećivanja pojedinih stabala pa čak i cijelih sastojina naročito su velike no ne toliko od građana koliko od stanovništva pojedinih sela u neposrednoj blizini Medvednice. Još uvijek se događaju velike štete, koje pričinjaju seljaci u mjesecu decembru sijekući najljepša jelova stabla za novogodišnje jelke. Čovjek se pita, što vrijedi dugogodišnji trud i veliki trošak oko uzgoja jelovih šuma kad u jednom decembarskom danu bude bez reda posječeno i unakaženo stotinu stabala. Zato se estetsko i rekreativno uređenje šuma ne može zamisliti bez zaštite šume, koju možemo postići direktnim i indirektnim mjerama. Direktne mjere sastoje se u tome da se organizira specijalna zaštitna i čuvarska služba. Kao primjer odlično organizirane zaštitne službe spominjemo onu u šumi »La Foret Fontainebleau«, koju svake nedjelje posjećuje na stotinu hiljada Parižana. U toj šumi, koja je velika oko 17.000 ha, ima nekoliko tornjeva (»Pylone«) s kojih čuvari nadziru šumu od požara i u slučaju da ga primjete, originalnom i jednostavnom metodom presijecanja utvrđuju mjesto gdje je požar izbio. To telefonski javljaju motoriziranoj vatrogasnoj službi, koja stoji u pripravnosti. Još je bolje organizirana zaštitna služba u šumama SAD, naročito u Kaliforniji. Kao primjer spominjemo rekreativne šumske objekte u Pasadini nedaleko Los Angelesa, gdje požarni službenici dan i noć naizmjence dežuraju |