DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 59 <-- 59 --> PDF |
ORIJENTACIJA U GOSPODARENJU ŠUMSKOG GOSPODARSTVA SLAVONSKA POŽEGA Ing. DRAGUTIN HANZL A) UVOD 1. Opće postavke gospodarenja kod Šumskog gospodarstva Slav. Požega Organizacija šumarstva koja je sa 1. VII 1960. postavila dotadašnje šumarije kao ustanove sa samostalnim financiranjem na nivo poduzeća u smislu Uredbe o osnivanju poduzeća i radnji, stvorila je i nove uvjete rada u gospodarenju šumama. Šumska gospodarstva pojavljuju se danas kao proizvođači drvne mase za snabdjevanje drvne i kemijske industrije drvetom kao sirovinom. U tom smislu pojavljuje se i Šumsko gospodarstvo Slav. Požega koje se nalazi na području komune Slav. Požega. Prije nego iznesemo postavke budućeg gospodarenja kod S. G. Slav. Požega potrebno je da se podsjetimo na neke pojmove u vezi sa šumskom proizvodnjom, zatim da iza prikaza općeg stanja šuma u SFRJ, kao i na području Slavonije — kotara Osijek, povučemo zaključke na koji će se način S. G. Slav. Požega kao privredna cjelina užeg područja uklopiti u opći plan SFRJ u lancu šumska proizvodnja — industrija. Privredni razvoj naše zemlje traži neprekidno daljnje povećanje šumske proizvodnje, a to je povećanje vezano i ograničeno kapacitetom šumskog fonda. Opće je poznata činjenica da postoji već danas deficitarnost drveta četinjača, koja će se s obzirom na već podignute kao i planirane kapacitete i dalje povećavati. Te činjenice su polazne postavke za postavljanje perspektivnog višegodišnjeg plana proizvodnje i kcd S. G. Slav. Požega. 2. Osnovni pojmovi u gospodarenju šumama Šumska proizvodnja odvija se na velikim prostranstvima a predstavlja jedinstven biološko tehnološki proces koji od sjetve do sječe traje u pravilu nekoliko decenija. Glavnu proizvodnju čini priras t šume u drvetu i drugim sporednim proizvodima šume i zemljišta. Više godišnji proizvodni proces u šumskoj proizvodnji može se suvremenim metodama gospodarenja intenzivnim ulaganjem i stručnim radoim znatno skratiti. Prirast šuma kao glavni proizvod šumske proizvodnje može se povećati, a povećanje zavisi od materijalnih ulaganja, količine, načina i kvaliteta rada . Sječa šume odnosno sječa prirasta je samo jedna faza u procesu proizvodnje. Savremeno šumarstvo želi da se izjednači sa ostalim-granama privrede. Prema tome na glavni proizvod prirast šume pored prirodnih uslova ima još glavni utjecaj i uloženi rad. Današnje kao i perspektivne potrebe naše zemlje ne zadovoljavaju se današnjim prirastom šuma, nego traže da se taj prirast poveća da bi se mogle pokriti planirane potrebe drvne i kemijske industrije te građevinarstva, a to znači da bi se mogla sjeći veća drvna masa. 3. Perspektiva svjetske potrošnje drveta Oko 29´Vo kopnene površine zemlje pokrivaju šume. Studije međunarodne FAO — organizacije predviđaju daljnji porast upotrebe i potrošnje drveta i to godišnje za 2—2,5%. Uspoređujući upotrebu i potrošnju drveta s porastom stanovništva od |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 60 <-- 60 --> PDF |
1938—1953. godine pokazalo se da je prirast stanovništva iznosio 124%, povećanje potrošnje tehničkog đrveta 123%, dok je proizvodnja celuloze prekoračila porast stanovništva sa 158%. 4. Odnos površina poljoprivrednog zemljišta prema šumskom na području komune Slav. Požega U Evropi već stoljećima postoji proces smanjivanja površina šuma u korist površina za poljoprivrednu proizvodnju. Taj proces traje i danas a nastavit će se i u buduće. To je i razumljivo zbog porasta stanovništva kojem su potrebne nove površine za dobivanje artikala za prehranu. Tu pojavu uzmicanja šuma u korist poljoprivrede vidimo i na području požeške komune gdje površine šumskog tla iznose danas oko 53.000 ha odnosno 42% ukupne površine. Sume koje su se nekad prostirale po gotovo čitavoj Požeškoj kotlini, na obroncima i visovima Papuka, Psunja, Krndije, Požeške Gore i Dilja prepustile su najveći dio ravnice i znatan dio obronaka poljoprivredi a zadržala su se na jednom dijelu obronaka i visovima pomenutih gora. Dakle šuma je ustupila mjesto poljoprivredi. Uz smanjivanje šums´ke površine potrebe na drvetu međutim ne postaju manje nego se čak i povećavaju te je tendenca da će se to i ubuduće nastaviti. i :´"; -v V" -| 5.., Stanje šuma na području komune Slav. Požega kao posljedica ranijeg gospodarenja Eksploatacija šuma u većim razmjerima na području komune Slav. Požega /počela je neposredno iza Prvog svjetskog rata po velikim poduzećima stranog kapitala kao Našičkoj, Slaveksu, Narodnoj šumskoj industriji đrveta itd. Investitorima kapitala kod tih sječa bio je cilj da u što kraće vrijeme izvuku iz tih šuma što veću korist. Da bi se izvoz posječenih drvnih masa mogao sa što manjim troškovima izvršiti, građene su šumske pruge radi otvaranja pojedinih većih šumskih slivova. To je pak tražilo i provođenje ubrzanih sječa. Nakon što su drvne mase u pojedinim slivovima bile posječene i izvezene šumske pruge su napuštene i veliki ´kompleksi šuma su ponovno bili zatvoreni. Uzgojne radnje kao njega i čišćenje nisu nakon završenih sječa bile gotovo nikako provađane ili samo u neznatnim razmjerima. Posljedica tako provađanih ubrzanih sječa, nedovoljno prirodno pomlađenih površina jest da danas imamo znatne površine mladih šuma u kojima su se raširile malo vrijedne vrste kao iva, mjestimice lijeska, dren i svib, a mjestimice stabla hrasta, bukve i graba iz panja, ili predrasti tj. uopće stabla lošeg kvaliteta sposobna samo ili pretežno za ogrijev. Sve takve šume koje rastu na vrlo dobrim tlima a po kvalitetu drvne mase i prirastu su loše tj. predstavljaju samo ili pretežno prirast drvne mase oarijevnog đrveta nazivamo p r e 1 a z n i m sastojinama. To iz razloga jer predstavljaju samo prelazni period do osnivanja šume s vrednijom vrstom i ekonomičnijim načinom gospodarenja. Te prelazne sastojine iz ekonomskih razloga treba što prije zamijeniti s vrednijim sastojinama, s drugim vrstama drveća, a na području S. G. Slav. Požega uglavnom četinjačama. Treba spomenuti i površine na kojima su provađane iza oslobođenja prenagli progalno naplodni sijekovi i tako zvane »kvalitetne doznake« zbog povećanih potreba naše drvne industrije i izvoza. To su tada zahtjevale opće ekonomske potrebe naše zemlje te je šumarstvo moralo pridonijeti žrtve time da se računalo da će se vršiti naknadna pošumljavanja, popunjavanja i ostale uzgojne radnje. I dio površina na kojima su provođene takve sječe spadaju danas u prelazne sastojine. B) PRILIKE ŠUMARSTVA JUGOSLAVIJE 1. Površine, drvne mase i prirast Prirodne šume SFRJ pokrivaju 8,8 milijuna ha odnosno oko 30% ukupne površine zemlje. Stanje prirodnih ekonomskih šuma Jugoslavije prema očuvanosti je slijedeće: Očuvanih šuma ´ . 5,453.392 ha Degradiranih šuma -. . . . . . . . 1,746,787 ha Šikara i makija 1,630.411 ha UKUPNO: 8,830.590 ha 58 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Drvna masa svih šuma iznosi 886,188.000 m3 od čega je 8Ö°/o masa opće-društvenih šuma, a 30°/» privatnih i zadružnih šuma. Prema vrsti drveća ima 71% listača i aö3/» četinjača Proizvodne mogućnosti šuma u sadašnjem, njihovom stanju najbolje se mogu ocijeniti prema drvnoj masi i prirastu po jedinici površine. Uzevši u obzir očuvane opće-društvene šume u SFRJ drvna masa po 1 ha je slijedeća: — u očuvanim šumama — prosjek 161 m8/ha, — u visokim jednodobnim šumama 141 nrVha, — u prebornim šumama 236 m3/ha, — u niskim šumama 33 m3/ha, — u degradiranim šumama 49 m3/ha. Prirast je najbolje mjerilo proizvodnje. On je zavisan od boniteta zemljišta, klimatskih prilika, vrste drveća koja na tom tlu raste te uzgojnih, zaštitnih i gospodarskih mjera koje se u toj šumi provode. Ukupni prosječni prirast svih ekonomskih šuma cijeni se na oko 20 milijuna m3 bruto mase što iznosi nešto ispod 3 m3 po 1 ha. godišnje. To je svakako veoma nizak ukupni i iprosjecni godišnji prirast s obzirom na klimatske prilike naše zemlje i bonitete staništa šuma. 2. Dosadašnji način gospodarenja u prirodnim šumama Iskorištavanje prirodnih šuma i njihov uzgoj vrlo često je baziran na gledanju na šumu kao isključivo prirodno bogatstvo, koje sačinjava složena blocenoza. koju ne bi trebalo narušavati. Ukoliko je ta biocenoza narušena treba joj se čim iprije vratiti jer se »poremećaj« osvećuje a šume treba koristiti i s njima gospodariti kroz :Umjerene i oprezne sječe oponašajući u svemu prirodu. 3. Iskorišćavanje drveta kao industrijske sirovine Zbog slabo razvijene kemijske i zastarjele mehaničke i industrijske prerade drveta od ukupno posječene drvne mase upotrebljava se za industrijsku preradu samo 3r°/o drveta (stanje 1959.). Od ukupnog procenta industrijske prerade (31,()/o) odpada na mehaničku-industrijsku preradu 21l°/o a na kemijsku 10°/o. Učešće proizvoda šumarstva i industrije za preradu drveta u poslijeratnom izvozu iznosilo je u ukupnom izvozu zemlje, jedan period vremena oko 3ö0/o ukupnog izvoza dok je danas radi zaostajanja šumarstva i industrije za preradu drveta u odnosu na druge privredne grane svedeno na 15´°/o. Obzirom na geografski položaj naše zemlje imamo veoma povoljne uslove za povećanje izvoza. 4. Dosadašnja investiciona ulaganja u šumarstvu Za period od 1947—1960. uloženo je u šumarstvo 102,5 milijardi dinara za investicije. Struktura investicionih ulaganja bila je u komunikacije 59%>, u zgrade i građevinske objekte 8%, u opremu 22n/o i u biološka i druga ulaganja ll´%>. Najznačajnija ulaganja bila su uložena u izgradnju šumskih (komunikacija tj. u one radove i opremu koji su bili neophodni za vršenje plana sječa. Ulaganja u direktne bioloako-uzgojne radove tj. radove za povećanje proizvodnje — prirasta bila tsu do sada veoma niska a to se odrazuje i na ukupni nizak prirast i etat naših šuma. Uopće šumarstvo zaostaje za općim ekonomskim razvojem cijele zemlje u odnosu na druge privredne oblasti i grane. Dok je prosječni indeks porasta privrede za period 1056—1961. god. 157,6 dotle je on za šumarstvo jedva 102,9 tj. najniži od svih privrednih oblasti i grana. 5. Perspektivni zadaci šumarstva Da bismo mogli pravilno ocijeniti naredne zadatke i pravac razvoja šumarstva potrebno je sagledati i ocijeniti potrebe te mogućnosti plasiranja našeg drveta i drvnih proizvoda u inostranstvo. Jugoslavija je u odnosu na površinu šuma među prvim zemljama u Evropi. Međutim po potrošnji proizvoda od drveta mi smo skoro posljednji u svim proizvodima a naročito u potrošnji papira i kartona sa 7,6 kg po jednom stanovniku. U potrošnji ogrevnog drveta međutim razmjeri su potpuno obratni. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Pred šumsku proizvodnju Jugoslavije postavljen je zadatak da u narednom periodu od 15—20 godina a po mogućnosti i prije u proizvodnji i potrošnji drveta i proizvoda od drveta stigne najrazvijenije zemlje Evrope tj. da osigura standard ekonomski razvijenih zemalja u potrošnji proizvoda drveta kao i da zadrži i poveća nivo izvoza drveta i proizvoda od drveta. To međutim zahtjeva godišnju proizvodnju i obim sječa od 40—45 milijuna m3 bruto mase. Perspektivni 20-gođišnji plan treba da osigura povećani obim sječa od sadašnjih 20 milijuna m3 na 45 milijuna m3. Na postavljeno pitanje da li je tolika i takva proizvodnja potrebna obzirom na stalni razvoj nauke i tehnike u kome se javljaju nove sirovine i materijali koji zamjenjuju drvo, možemo odgovoriti pozitivno. Drvo neprekidno nalazi još širu primjenu i povećanu proizvodnju naročito u kemijskoj industriji. Savremeno pak organizirana biljna — šumska proizvodnja tj. proizvodnja drveta koristeći do maksimum fotosintezu biti će sigurno jedan od najekonomičnijih i najjeftinijiih načina proizvodnje organske sirovine i moći će izdržavati konkurenciju s drugim vještaekim sirovinama u koje treba ulagati više energije d rada. Orijentaciono se predviđa povećanje u narednom periodu od 20 godina u slijedećim osnovnim proizvodima i to: — rezane građe sa 2—2,5 puta, — furnira i šperploča za 10—12 puta, — raznih ploča od drveta za 20 puta, te za ovu povećanu proizvodnju treba trajno osigurati potrebnu sirovinu. C) ODNOSI NA PODRUČJA SLAVONIJE — ODNOSNO KOTARA OSIJEK Ukupna površina šuma Slavonije iznosi 270.001 ha, a ukupna drvna masa po 1 ha iznosi 145 m3 što je vrlo malo. Za područje S. G. SI. Požega su ti odnosi još neipovoljniji jer se na površini od ukupno 47.012 ha nalazi drvna masa od 4,909.000 m3, a to znači prosječno po 1 ha 106 m8. Tabela broj 1. Odnos površina i drvnih masa po vrsti drveća na području kotara Osijek Vrsta P o v r Drvna masa drveća ha 000 m3 %> hrast 104.096 38,6 17.416 44,4 bukva 61.634 22,8 7,162 18,3 jasen 20.847 7,7 3.712 9,5 OTL 55.697 20,6 7.225 18,4 ML 24.547 9.1 3*n 8.5 četinjače 3.180 1,2 338 0,9 Sve g a: 270.001 100,0 39.184 100,0 Opaska : OTL = ostale tvrde listače ML = meke listače Tabela broj 2. Odnos dobnih razreda po površini Vrsta do 60 god. 61—80 god. 81—100 god. 101 Ukupno drveća %> hrast 57,1 23,1 12,8 7,0 100,0 bukva 65,8 7,4 6,6 20,2 100,0 jasen 53,7 32,2 11,6 2,5 * 100,0 OTL 74,9 16,9 5,8 2,4 100,0 ML 95,8 3,5 0,7 — 100,0 četinjače 82,3 6,2 4,3 7,2 10O,0 Svega : 66,3 17,0 8,7 8,0 100,0 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Tabela broj 3. Drvna masa po 1 ha po vrstama drveća i po dobnim razredima Vrsta do 60 god. 61—80 god. 81—100 god. preko 100 g. Prosjek drveća m8 po 1 ha hrast 111 243 248 229 167 bukva 80 205 207 173 116 jasen 122 223 161 285 178 OTL 95 221 254 271 130 ML 132 213 199 111 136 četinjača 84 209 169 230 106 Prosjek: 103 231 245 201 145 Iz priložene tabele 1. vidljiv je odnos površina i drvnih masa po vrsti drveta. Naročito je upadljiv odnos listača prema četinjačama koji iznosi po površini 98,8 : 1,2, a po drv. masi čak 99,1 : 0,9. Od četinjača prevladavaju prirodne sastojine jele na Papuku i to pretežno kod §. G. Slav. Požega. Iz tabele 2. vidljiv je odnos dobnih razreda po površini. Općenito se ističe znatna površina sasto>ina do 60 godina koja iznosi 66,3°/o prema 33,7l0/o za sve starije sastojine od 60 godina. Kod četinjača je taj odnos starosti još nepovoljniji, jer iznosi za sastojine do 60 godina čak 82,3 a ina starije sastojine samo 17,7B/o. Iz tabele 3. vidljiva je drvna masa po 1 ha po vrstama drveća d po dobnim razredima. Prosjek je najniži za četinjače i iznosi 106,6 m3 prema prosjeku od 145,3 po 1 ha za listače i četinjače zajedno. Prednje je razumljivo kad znamo kakva je struktura sastojina prema starosti. Iz tabele 4. vidljive su etatne mogućnosti prirodnih šuma toga područja kroz 20 godina prema vrsti prihoda. Iz te tabele vidljivo je da etat glavnog prihoda iznosi: u prvih 10 godina 658.100 m3 godišnje ili 6,581.000 m3 ukupno u drugih 10 godina 569.500 m3 godišnje ili 5,695.000 m3 ukupno Svega u 20 godina 12,276.000 m ukupno Etat prethodnih prihoda iznosi: za prvih 10 godina 310.660 m3 godišnie ili 3,106.000 m3 ukupno za drugih 10 godina 309.100 m3 godišnje ili 3,091.000 m3 ukupno Svega kroz 20 godina 6,197.000 m3 ukupno Ukupni etat prirodnih šuma i plantaža: Prirodne šume 8,667.000 7,742.000 Plantaže 12.700 797.800 Ukupno: 8,679.700 8,539.800 Uprkos velikom povećanju prihoda od plantaža u drugom desetgodištu sa oko 80.000 rn3 godišnje ipak je etat drugog desetgodišta za nekih 140.000 m3 manji od etata .prvog desetgodišta. Iz tabele 1. je ujedno vidljivo da ukupna drvna masa toga područja iznosi 39,184.000 m3 dok bi normalna drvna masa trebala iznositi 59,665.000 m3 a to znači da sadašnja drvna masa iznosi samo 6Ö%> od normale. Gospodarenje šumama treba usmjeriti na to da se stvarna drvna masa što je moguće više približi normalnoj. Da se do toga dođe postoje dvije mogućnosti i to: 1. Klasični način štednje, koji smanjenjem etata nastoji pasivnim čekanjem da se drvna zaliha uveća, ili 2. uzgojne mjere kojima treba podići proizvodnju uz istodobnu koreikciju visine ophodnje čime se mijenja struktura dobnih razreda, a ujedno uz mogućnost izmjene strukture šuma zamjenom svih starih loših sastojina, kao i mlađih prelaznih sastojina novim brzorastućim vrstama drveća kako listača tako i četinjača na odgovarajućim staništima. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 64 <-- 64 --> PDF |
62 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 65 <-- 65 --> PDF |
S obzirom na već napred spomenute rastuće potrebe drvne i kemijske industrije a koje se iz godine u godinu povećavaju te s obzirom na potrebu povećanja produktivnosti, je ovaj drugi način ispravniji put do određenog cilja. U načinu kako da se taj cilj postigne kod Š. G. Slav. Požega bit će naknadno izneseno. D) PRILIKE NA PODRUČJU ŠUMSKOG GOSPODARSTVA SLAV. POŽEGA 1. Površine, drvna masa i starost sasto´ina Sastojine Š. G. Slav. Požega nalaze se u slijedećim gospodarskim jedinicama: 1. Sjeverna B. Gora 3956 ha 2. Južna Babja Gora (dio) 6Ö2 ha 3. Požeška Gora * 4022 ha 4. Istočni Psunj 1889 ha 5. Javorovica (dio) 738 ha 6. Zapadni Papuk 8854 ha 7. Južni Papuk 6804 ha 8. Južna Krndija 8768 ha 9. Sjeverni Dilj 7477 ha 10. Deževačke šume, Kamenske šume, Poljanačke šume, Ugaračke šume, Jakšičke šume i Cigleničke šume, tj. šume biv. zz neuređene šume 5946 ha Ukupno 49116 ha Te gospodarske jedinice nalaze se pod direktnom upravom šumarija u Slav. Požegi, Pleternici, Čaglinu, Kutjevu, Velikoj i Kamenskoj. Ukupna površina šuma Š. G. Slavonska Požega iznosi 49116 ha. Od te ipovršine otpada na: — očuvane šume 31.838 ha ili 6510/» — degradirane šume 5.252 ha ili ll«Vo — iniske šume 8.235 ha dli IT»/« — šikare 1.659 ha ili 3*Vo — neobrasle površine 1.554 ha ili 3»/o — neplodno tlo 542ha ili l»/o — poljoprivredno tlo 64 ha ili — Ukupno: 49.116 ha ili 100%> Prema vrstama drveta drvna masa iznosi: —´ hrasta 2,137.000 m3 ili 44»/o — bukve 2,178.000 m3 ili 44»/» — OTL 348.000 m3 ili 7»/o — ML 82.000 m3 ili 2l»/o — četinjače 126.000 m3 ili 3i°/o Ukupn o 4,907.000 m3 ili 100%> Prema prednjem je vidljivo da na degradirane šume, niske šume i šikare otpadaju velike površine tj. ukupno 31*Vo i prema tome da je stanje tih šuma nepovoljno. Na obrasle površine otpada ukupno 47.019 ha. Po starosti je također raspored dobnih razreda vrlo nepovoljan što se vidi iz slijedećih podataka: Sastojine starosti od 1— 40 godina 24.381 ha 52P/o Sastojine starosti od 41— 80 godina 11.710 ha 2&>/nSastojine starosti od 81—120 godina . ( 9.048 ha l»0/« Sastojine starosti preko 120 godina 1.880 ha 4°/o Ukupn o 47.019 ha 100*/o |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Prosječna drvna masa po 1 ha površine iznosi 104 m3. Godišnji etat po dugoročnoj osnovi za Š. G. Slav. Požega iznosio je 140..493 m3 a godišnji etat nakon izvršene revizije za povišenje prethodnih prihoda danas iznosi 170.740 m3. Visina prirasta obračunata je za: — visoke šume 114.535 m3 — niske šume 31.735 ms Površine četinjača po šumarijama u ha iznose: Slavonska Požega 149 ha Pleternica 62 ha Čaglin 35 ha Kutjevo 39 ha Velika 143 ha Kamensko 1.200 ha Ukupno 1.928 ha Prema podacima koji su napred izneseni za područje Slavon>;.° vidimo da je odnos četinjača prema listačama kod Š. G. Slav. Požega najpovoljniji od svih šumskih gospodarstava sa toga područja.´ Najveća površina četinjača nalazi se kod Šumarije Kamensko a to su autohtone sastojine jele. 2. Perspektivni zadaci Šumskog gospodarstva Slav. Požega za povećanje prirasta U cilju da ostvarimo zadatke postavljene perspektivnim planom SFRJ a to znači da se omogući u 1980. godini dvostruko veća sjeta drvne mase nego se danas siječe, potrebno je da se i prirast poveća barem za dvostruki iznos od dosadašnjeg a uz to da povećamo i drvnu masu odnosno prirast četinjača. Dakle dva osnovna zadatka treba riješiti a to su: 1. Povećanje prirasta uopće, 2. Povećanje površina pod četinjačama — odnosno prirasta četinjača. Izvršavanjem ovog drugog zadatka rješavat ćemo i prvi. Biološki i ekološki uslovi na području Š. G. Slav. Požega su takovi da ćemo uz određena ulaganja te postavljene ciljeve moći i postići. 3. Današnji prirast drvne mase Prirast drvne mase za šume Š. G. Slav. Požega nije do sada tačno utvrđen. Na njegovom utvrđivanju se radi. Vrše se mjerenja te su izvjesni podaci već i prikupljeni a nastavlja se ispitivanjima i na posebno osnovanim pokusnim plohama. Za gospodarsku jedinicu Požeška Gora za površinu od 1323,58 ha ustanovljen je tečajni prosječni prirast po 1 ha 3,77 m3 U gospodarskoj jedinici Sjeverni Dilj tečajni prirast utvrđen je na površini od 1000,02 ha po 1 ha 3,71 m3. Općenito ustanovljen prirast za naše glavne vrste i to listače kao hrast kitnjak, bukvu, cer i grab se kreće u granicama od 1,57 — 4,58 m3 po 1 ha. Taj prirast je vrlo nizak. Uspoređujući ga s prirastom četinjača a naročito brzorastućih, koji se kreće i do 15—20 m3 po 1 ha godišnje, vidimo da je potrebno mijenjati današnju strukturu tih šuma u korist četinjača. Kako smo vidjeli iz podataka tabele 1—4 za područje Slavonije kao i onih za Š. G. Slav. Požega ukoliko bismo se orijentirali odnosno ostali na gospodarenju na dosadašnji klasičan način (na temelju čega su i sastavljene spomenute tabele 1—4), to ne bismo nakon 20 godina naše sječe mogli vršiti niti u onom 64 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 67 <-- 67 --> PDF |
obimu u kojem ih danas vršimo, a kamoli u dvostrukom obimu od današnjeg, kako to zahtijeva perspektiva budućeg razvoja čitave naše zemlje. Prema tome moramo se orijentirati na drugi način a što ćemo navesti i u slijedećem izlaganju. 4. Odnos visine prirasta listača i četinjača, — te odnos vrijednosti listača i četinjača Ako sadašnje prelazne sastojine s malim prirastom zamijenimo sastojinama brzorastućih četinjača mi ćemo prirast znatno povisiti. Prirast četinjača prema današnjem prirastu sastojina hstača može da bude i 3 do 5 puta veći. Prema tome preći ćemo na unošenje četinjača u sve šume Š. G. Slav. Požega, gdje to dozvoljavaju biološki i ekološki razlozi. Za takav novi način gospodarenja govore slijedeći ekonomski razlozi: 1. Potreba proširenja četinjača uslijed općeg pomanjkanja istih prema listačama u SFRJ; 2. Veći prirast četinjača prema prirastu listača uopće; 3. Potreba zamjene prelaznih sastojina sa sastojinama brzorastućih četinjača i to prvenstveno na dobrim i vrlo dobrim tlima. Radi uspoređivanja vrijednosti glavnih vrsta listača i četinjača prema izvršenju sječa u 1962. i za prvih šest mjeseci 1963. donosimo iskaz o izvršenju brutto vrijednosti u dinarima za 1 m3 iskorištene i realizirane drvne mase te amortizacije II za 1962. godinu. Bruto i DStv. aren iznos Amortizacij po 1 m3 dinara dinara 1962. 1963. (6 mj.) 1962. hrast 7.327 6.626 1.347 bukva 5.567 6.567 919 OTL 3.776 4.473 623 ML 5.584 6.417 922 četinjače (jela) 9.955 8.861 1.643 Prednji podaci ističu naročito vrijednost četinjača nad listačama. Međutim vidimo također i to da je vrijednost drvne mase nekih listača čak nešto veća od vrijednosti bukve, a daleko iznad vrijednosti tvrdih listača. Ako uzmemo kod bukve dužinu proizvodnje (ophodnja) 100—120 godina a kod nekih mekih listača (uglavnom breza i trepetljika) 20—40 godina to se pokazuje daleko veća vrijednost mekih listača prema bukvi. U tom smislu će se provoditi i uzgojni zahvati od njege mladika, čišćenja i proreda te čitavo gospodarenje usmjeriti u tom pravcu. E) DIREKTNE MJERE ZA POVEĆANJE PRIRASTA KOD S. G. SLAVONSKA POŽEGA iNapred je bilo govora da postoje realne mogućnosti zbog povećanih potreba sječa u perspektivi a to znači oko 1980. god. da povećamo obim sječa u jugoslavenskim razmjerima na 45 mil. m3 godišnje a to ćemo moći ako u tom smislu povećamo i prirast. Kod toga dolaze u obzir slijedeće mjere, koje možemo provesti i kod Š. G. Slavonska Požega: 1. Pojačati intenzitet proreda, 2. Proširiti prirodni areal jele, |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 68 <-- 68 --> PDF |
3. Unositi četinjače u sastojine listača, 4. Podizati plantaže i kulture brzorastućih listača. AD 1. Provođenje selektivnih proreda Po Asmanovoj. teoriji gotovo isti volumni prirast postiže se u sastojini s maksimalnom drvnom masom kao i s 2/s te drvne mase. S obzirom na velike površine mladih sastojina u njima treba provoditi intenzivne selektivne prorede — dajući prednost tehnički najvrednijim stablima hrasta i bukve, a čime će se skratiti i ophodnja (provođenje danskih proreda). Istovremeno treba podržavati podstojnu sastojinu s vrstama drveća koje podnosi zasjenu, a u cilju čuvanja proizvodne snage tla i zaštite tla. Na površini od oko 21.000 ha moći će se kroz 7 godina godišnje sjeći na 3.000 ha po oko 40 m3 tj. oko 120.000 m3 godišnje tako da se te površine kroz 20 godina tri puta tretiraju. Istu drvnu masu moći će se sjeći jer u mnogim sastojinama prevladava breza na kojoj se stvara veliki prirast. Nadalje sječom jačih ali tehnički malo vrijednih predrasta i panjača također ćemo"moći dobiti veću masu. Sječom takvih jačih a kvalitetnije lošijih stabala pomagati će se tehnički boljim stablima tako da će se koristiti veća masa ali manje vrijednosti, a ubuduće će se nakon tako provedenih proreda akumulirati prirast na tehnički najvrednijim stablima. AD 2. Proširenje prirodnog areala jele Današnja površina pod sastojinama jele (s nešto smreke) iznosi oko 1200 ha. Na području Papuka uključujući dio Krndije pod sastojinama listača kao i jele ima 17.237 ha obraslog a 2.430 ha neobrasloga tla. Od svih vrsta je najvrednija jela. Jela je na tom području i biološki vrlo jaka te sama prodire u sastojinu ostalih vrsta — prirodno se vrlo dobro pomlađuje pa čak i zauzima nove površine na mjesto ostalih vrsta. Prema utvrđenim ekološkim mogućnostima jelu se može proširiti u pojedine sastojine tako, da u istima dobijemo omjer jele prema listačama od 5—40% prema 95—60%. Prema mogućnostima za rasprostranjenje jele s obzirom na nadmorske visine uzimamo kao prosjek za proširenje 30% što znači uz već postojeće površine daljnjih oko 3.800 ha, a što bi uz današnju površinu iznosilo oko 5.000 ha. Na površini od spomenutih oko 5.000 ha stvarati će se nakon 20 godina prirast od oko 10 m3 godišnje po 1 ha a što bi iznosilo oko 50.000 m3. AD 3. Unošenje četinjača u sastojine listača Da bi se prirast ubuduće što više povećao to je potrebno da se unose četinjače na što većim površinama. Godišnje je potrebno da se izvrši unošenje četinjača na 400 ha. Kod toga lučimo ova tri vida rada: a) unošenje četinjača brzog rasta u prelazne sastojine, b) unošenje četinjača brzog rasta prigodom oplodne sječe, c) unošenje prvenstveno crnog bora na degradirana tla u cilju melioracije, a) U slijedećih 20 godina treba bar na 50% površina prelaznih sastojina unijeti brzorastuće četinjače. U obzir dolaze duglazija, borovac, bijeli bor, sitkanske smrče, ariš japanski, sudetski i obični, i drugi. Svaku od spomenutih vrsti unosit će se na ona staništa koja toj vrsti ekološki najbolje odgovaraju. Uz godišnje unošenje četinjača na oko 400 ha imah bismo za 20 godina oko 8000 ha tako osnovanih kultura. Uz poprečni prirast od 15 m3 godišnje po 1 ha |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 69 <-- 69 --> PDF |
to bi predstavljalo prirast od oko 120.000 m3 godišnje. Tako bi uz postojeće kulture četinjača kao i prirodno proširenje jele značilo da smo postigli omjer od 26% četinjača prema 74´% listača. b) Unošenje četinjača brzog rasta prigodom oplodne sječe vršiti će se na sve nedovoljno ili slabije pomlađene dijelove površina na kojima se vrše sječe. Na taj način neće se kod sječe trebati ostavljati na pojedinim manjim površinama stabla za pomlađenje odnosno zaštitu pomlatka, a što će smanjiti troškove proizvodnje, a ujedno ćemo na taj način u sastojine listača unijeti brzorastuće četinjače te na taj način stvarati već u osnutku mješovite sastojine veće vrijednosti. c) Unošenje prvenstveno crnog bora vršiti će se na degradirana tla u cilju melioracije. Oko mnogih brdskih sela ima površina na kojima je vršeno intenzivno pašarenje, žirenje i drvarenje bez obzira na nagnutost terena. U sijed toga došlo je u prošlosti do degradacije sastojina a i samoga tla te mjestimice dolazi i do erozije. Te šume nemaju ekonomski značaj za produkciju drvne mase ali su od važnosti zbog zaštitnih funkcija koje vrše u cilju zaštite tla. Godišnje će se na oko 20 ha unositi na takve površine prvenstveno crni bor. Na taj način bi se kroz 20 godina tretiralo oko 400 ha takvih degradiranih površina. AD 4. Podizanje plantaža i kultura brzorastućih listača š. G. Slav. Požega je podiglo oko 30 ha plantaža topola. Za uzgoj topola dolaze u obzir tla koja su duboka, svježa sa sadržajem vapna. Nadalje to trebaju biti veliki suvisli kompleksi radi mogućnosti korištenja mehanizacije. Takvih površina kod Š. G. Slav. Požega ima vrlo malo. Postoje izvjesne površine prelaznih sastojina u nizini koje bi mogle doći u obzir za pretvorbu u plantaže topola, ali za iste površine je zainteresirana poljoprivreda na području Komune Slav. Požega radi proširenja socijalističkog sektora poljoprivrede. Prema tome podizanje plantaža topola osim spomenute površine ne dolazi u obzir. F) POTREBNA FINANCIJSKA ULAGANJA ZA POSTIZAVANJE NAPRED PLANIRANE PROIZVODNJE Napred smo utvrdili da postoje mogućnosti za postizavanje znatno veće proizvodnje — prirasta, a time i sječe drvne mase kod Š. G. Slav. Požega za odnosno nakon sljedećih 20 godina ukoliko se izvrše svi planirani radovi. Nakon 20 godina iznosio bi predvidivo prirast kako slijedi: 1. Prirast u starijim sastojinama na 10.000 ha a 5 m3 50.000 m3 2. Prirast u sastojinama sa selekt. proredama na 21.000 ha a 4 m3 - 84.000 m3 3. Prirast u sastojinama jele na 4.000 ha a 10 m3 40.000 m3 4. Prirast u sastojinama u koje će se unijeti brzorastuće četinjače na 8.000 ha a 15 m3 120.000 m3 5. Prirast u ostalim sastojinama na 4.000 ha a 2 m3 8.000 m3 Ukupno : 302.000 m3 67 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Za ostvarenje prirasta prema navedenim postavkama bili bi potrebni slijedeći troškovi: 1. Redovni uzgojni radovi Na površinama oplodne sječe nakon dovršenih sijekova i nakon unošenja četinjača kako je to napred navedeno provodit će se njega mladika i čišćenja radi poboljšanja kvalitete buduće sastojine. Njega mladika provoditi će se godišnje na 600 ha, a čišćenja na 400 ha odnosno ukupno ti radovi na 1.000 ha. Troškovi za njegu po 1 ha iznose 6.600 dinara Troškovi za čišćenje po 1 ha iznose 4.400 dinara Prema tome ukupno: 600 ha a 6.600 dinara 3,960.000 dinara 400 ha a 4.400 dinara 1,760.000 dinara 1000 ha 5,720.000 dinara 2. Radovi na proširenju jele Jelove sastojine na Papuku rađaju gotovo svake 2 do 3 godine obilno i zasijavaju neprekidno nove površine. Jelov ponik i pomladak nalazi se međutim u zasjeni stabala tvrdih i mekih listača. U cilju proširenja jele potrebno je godišnje vršiti njegu i oslobađanje pojedinih grupa jele kao i pojedinačno stabalaca jele na površini od oko 300 ha. Na površini oko 150 ha njega sa 6 radnika po 1 ha, Na površini oko 100 ha njega sa 10 radnika po 1 ha. Na površini oko 50 ha prored, s potpunim ili djelomičnim oslobađanjem pomlatka: Troškovi: njege 900 radnika čišćenje 1000 radnika Ukupn o 1900 radnika s prosječnom zaradom oko 1100 dinara brutto iznosi 2,090.000 dinara. 3. Unošenje brzorastućih četinjača Da bi se prirast kako je napred navedeno mogao ostvariti potrebno je da se godišnje vrši unošenje četinjača na 400 ha. Iste će se unijeti u najvećem dijelu na površine prelaznih sastojina kao i na nedovoljno prirodno pomlađene površine prigodom dovršnog sijeka oplodne sječe. Na temelju postavljenog 20godišnjeg plana unošenja četinjača izvršiti će se najprije razrada na po dva 10-godišta a unutar ovih izvršiti će se razrada na periode od po 5-godina uzimajući u obzir komunikacione prilike, stanje divljači i ostale faktore koji su od značaja. Na temelju razrađenih pet godišnjih planova vršiti će se planiranje konkretno za svaku godinu po odjelima odnosno odsjecima. Za dobivanje sadnica služit će centralni rasadnik koji je osnovan kod Šumarije Kutjevo. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Prosječni troškovi po 1 ha iznose: 1. Priprema tla i sadnja 28 rad. a 1100 dinara 30.800 dinara 2. Kopanje rupa uz upotrebu mehanizacije 2500 a 25 dinara 62.500 dinara 3. Prevozi sadnica 2.700 dinara 4. Troškovi uzgoja sadnica 2.500 a 20 dinara 50.000 dinara 166.000 dinara 5. Popunjavanje do 5% sadnica 6. Okapanje i oslobađanje od korova i izbojaka iz panja 8.000 dinara u prvoj godini 20 radnika a 1100 dinara 7. Isto u drugoj i trećoj godini s ukupno 20 radnika 22.000 dinara a 1100 dinara 22.000 dinara Sveukupno: 198.000 dinara Uz 400 ha godišnja a 198.000 dinara po 1 ha 79,200.000 dinara 4. Radovi na degradiranim površinama Troškovi po 1 ha za degradirane površine iznose: 1. Kopanje rupa i priprema tla ručno sa sadnjom 60 radnika a 1100 dinara 66.000 dinara 2. 4.000 sadnica a 15 dinara 60.000 dinara 126.000 dinara 3. Njega kroz tri godine 30 radnika a 1100 33.000 dinara 4. Popunjavanje u drugoj i trećoj godini sa 10% 13.000 dinara Sveukupno: 172.000 dinara uz 20 ha godišnje a 172.000 dinara 3,400.000 dinara 5. Podizanje ograda kao zaštita od divljači Jedan od značajnih problema za izvršenje postavljenog cilja jesu štete od visoke divljači jelenske i srneće i to kako na osnovanim kulturama brzorastućih četinjača, tako isto i na prirodnim mladićima jele. Kao jedino sigurno sredstvo za obranu i zaštitu od divljači jesu solidno izgrađene ograde. Već danas se vrši smanjivanje brojnog stanja visoke divljači no uprkos toga biti će potrebno do daljnjega podizati ograde bar na izvjesnim dijelovima jer su specijalno kulturebrzorastućih vrsta kao duglazije, bor ovca i ariša izvrgnute napadu divljači od: grizanju pupova naročito vršnih, gulenju i uopće uništenju po istoj. Godišnje treba bar 50% osnovanih kultura zaštititi ogradama od napada divljači. Godišnje će trebati vršiti zaštitu od jelenske divljači na 100 ha a isto toliko i od srneće podizanjem ograda. Troškovi po 1 ha ograđene površine za zaštitu od jelenske divljači iznose 150.000 dinara a za zaštitu od srneće divljači 80.000 dinara. Prema tome troškovi iznose godišnje: 100 ha-a 150.000 dinara 15,000.000 dinara 100 ha a 80.000 dinara 8,000.000 dinara Ukupno za 200 ha 23.000.000 dinara |