DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 52     <-- 52 -->        PDF

pojedinačna stabla, i znatno niže. Ekološki uslovi joj veoma pogoduju tako da se dobro
razvija, često plodonosi i veoma se dobro prirodno obnavlja. Značajno je da jela u
svim sastojinama ispoljava tendenciju uvećavanja svog učešća na račun bukve i
ostalih lišćara. Naročito je obilno zastupljen podrast jele ispod taksacione granice
merenja u mešovitim sastojinama bukva-jela, gde skoro u potpunosti onemogućava
obnavljanje bukve.


Hrast se lavlja skoro na svim terenima zauzimajući uglavnom isturene ekspozicije.
Javlja se u visokim i niskim sastojinama koro redovno sa cerom. Preovlađuju
razređene i devastirane sastojine sa dosta niskim, nepravilnim i kržljavim tafolima.
Dobrih visokih hrastovih sastojna ima vrlo malo i one su uglavnom uprskane kao
oaze u okviru bukovih ili bukovo-jelovih sastojina ili se hrast javlja u statblimičnoj
mešavini sa ovim vrstama. Prirodno obnavljanje hrasta iz semena je vrlo slabo, dok
se iz panjeva veoma intenzivno obnavlja. Opšti je utisak da su za hrast poremećeni
uslovi za normalan razvoj i da mu više ne odgovaraju.


U tabeli 2 prikazuju se podaci pojedinih kategorija šuma u ovoj jedinici.
Iz tabele se vidi da su ekonomski najinteresantnije mešovite šume lišćara i četinara
a zatim čiste prebirne šume lišćara-bukve.


Revizija uređajnog elaborata za ovu jedinicu provedena je 1959/60 godine i
tom prilikom je postavljen sledeći cilj gazdovanja:


Osnovni cilj gazdovanja je stvaranje što većih i trajnijih prihoda od šume,
dok bi neposredni ciljevi gazdovanja bili: Poboljšanje prinosa i kvaliteta mase
u sadašnjim sastojinama očetinjavanje čistih lišćarskih sastojina i dovođenje
u najpovoljniji odnos smeše četinara i lišćara u mešovitim sastojinama; uspostavljanje
povoljne prebirne strukture koja će obezbediti kontinuitet prihoda i
davati maksimalni kvalitetni prirast mase po jedinici površine. Za niske i degradirane
sastojine postavlr^-e konverzija te studija uzroka propadanja hrasta
i pronalaženje mera za suzbijanje.


Za provođenje postavljenih ciljeva gazdovanja predviđene su određene
šumsko-kulturne mere te obim korišćenja (etat) prikazan u tabeli 3.


Analizirajući postavke ciljeva gazdovanja a imajući u vidu stanje šuma i
povoljne ekološke uslove za razvoj šumske vegetacije, dolazi se do zaključka da
su ciljevi gazdovanja dobro postavljeni i da pružaju garanciju za određen stupanj
intenzivnijeg gazdovanja. Međutim, ako se razmotri intenzitet korišćenja
kao činioca za ostvarivanje postavljenih ciljeva, dolazi se do zaključka da se
postavljeni ciljevi mogu ostvariti posle više decenija. Očigledno je da se ovakvim
intenzitetom zahvata seče išlo za tim da se nagomilava zaliha drvne mase, ne
vodeći računa za što brže uspostavljanje kvalitetne strukture, o potrebama privrede
i na kraju o materijalnoj bazi šumsko-privredne organizacije.


Prosečan zahvat seče u mešovitim prebirnim šumama intenziteta 13,4 % kod
bukve i 10,6 % kod jele, koji je elaboratom propisan, je nedovoljan za provođenje
potrebnih uzgojnih seča sa ciljem da se regulira odnos smeše, forsira
obnavljanje jele, bolje rečeno uklapanje podrasta jele u sastojinu. Stanje podrasta
i mladika jele zahteva intenzivnu negu jačim uzgojnim zahvatima jer se
jela javlja grupimično i vrlo gusto. Ovakvim zahvatom seče ne može se bitnije
uticati na kvalitetnu strukturu jer se mogu izvoditi samo sanitarne seče.


Slična je situacija i kod čistih bukovih sastojina. U njima je preborna
strukura veoma narušena a takođe je i kvalitetna struktura vrlo nepovoljna.
Postavka o potrebi očetinjavanja ovih šuma je na mestu, ali se ne može ostvariti
predviđenim intenzitetom zahvata. Ukratko rečeno, postavke ciljeva gazdovanja
koje upućuju na zaključak da se radi o intenziviranju gazdovanja, negiraju
se predviđenim intenzitetom zahvata seče, a zahvat ovako kako je postavljen,
nameće krajnju ekstenzivnost, što se mora smatrati negativnim, s obzirom na


50