DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 51 <-- 51 --> PDF |
uslova, postavljenog cilja i drugih momenata, ali za prvo polurazdoblje u prošeku ne bi trebalo da se ide iznad 15 %. 2. Mešovite prebirne šume lišćara i četinara Ovde se radi isključivo o mešovitim šumama bukve i jele. Ekološki uslovi za razvoj jele u ovim šumama su veoma povoljni. Jela je veoma ekspanzivna i ako je reč o obnavljanju, može se slobodno reći da jela apsolutno dominira. - Ovu okolnost treba pravilno usmeriti i nastojati da se čim pre poveća procentualno učešće jele koje sada u mešovitim šumama iznosi svega 34,8 % po masi. Dosadanji intenzitet korišćenja ovo ne omogućava u dovoljnoj meri. Mišljenja smo da bi prosečan intenzitet zahvata za mešovite prebirne šume trebao da iznosi prema grafikonu br. 2. Iz grafikona 2 se vidi da se i ovde zahvata u sve debljinske razrede, a korišćenje treba da poprimi još izrazitiji uzgojni karakter, naročito kod jele. Ovde se posebno podvlači da se jela, iz tanjih debljinskih razreda, uglavnom javlja u vrlo gustim manjim ili većim grupama. U mešovitim šumama kao princip treba postaviti: Potpomoći brže urastanje podrasta i mladika jele u sastojinu, proređivanje pregustih grupa-površina te poboljšavanje kvalitetne strukture. Za razliku od čistih lišćarskih šuma gde treba voditi računa i o prebirnoj strukturi, kod mešovitih sastojina, smatramo, da osnovni cilj treba da bude, povećanje procentualnog učešća jele i popravljanje kvalitetne strukture. Smatramo da bi intenzitet zahvata u prošeku, za bukvu od 20 % i za jelu od 15 %, mogao da udovolji gore postavljenim ciljevima. Manji zahvgt za jelu od 15 % ne bi odgovarao, jer, kako smo napred rekli, jelu možemo forsirati samo pod uslovima intenzivne nege. Radi ilustracije napred navedenih postavki, iznosimo konkretne podatke o gazdovanju za gospodarske jedinice »Sokolja« i »Zeljin«. Ove dve jedinice su za Gazdinstvo od posebnog interesa a i potreba za intenzivnijim gazdovanjem u njima je i najizrazitija. I, GOSPODARSKA JEDINICA »SOKOLJA« Šume ove jedinice su otvorene još 1920 godine od kada se i stalno iskorišćavaju. Povoljne saobraćajne prilike, ranije postojanje šumske željeznice, a sada kamionskih puteva, čine kompleks pristupačnim te pogodnim za intenzivnije gazdovanje. Najvećim delom jedinica leži između 500 i 1000 metara nadmorske visine. Geološku podlogu najvećim delom sačinjavaju serpentinsko-periđotitske mase. Na ovoj podlozi se formira plitko i siromašno šumsko zemljište koje je uglavnom nastanjeno hrastom i mestimično crnim borom. Istočni deo jedinice sačinjavaju filiti, peščari, konglomerati i mestmično slojeviti krečnjaci. Na ovim stenama formiralo se srednje duboko zemljište i bogato u mineralnim sastojcima. Nastanjeno je najvrednijim šumama bukve i jele. Kao glavne vrste šumskog drveća javljaju se: bukva, jela, hrast kitnjak i cer. Kao prateće vrste koje ne obrazuju -posebne sastojine javljaju se: jasen, javor, brest, jasika, breza, brekinja, les´ka, grab, crni grab i divlje voće. Bukva je glavna vrsta te je i najviše zastupljena, kako po površini, tako i po masi. Najčešće se javlja u smeši sa jelom ma da je ima i sa drugim vrstama. I u čistim a i u mešovitim sastojinama, stvara sastojine nepravilno preborne strukture, dolk se vrlo retko javlja u vidu jednodobnih sastojina. Ako ovakvih već i ima, onda su sekundarnog porekla. Jela sačinjava mešovite, nepravilno preborne sastojine, stablimično ili grupimično mešane sa bukvom, rede hrastom i ostalim lišćarima. Karakteristično je da se jela u ovoj jedinici spušta vrlo nisko, i na nadmorskoj visini od svega 520 metara, a kao |