DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 50     <-- 50 -->        PDF

dovanja, sistematskim gazdovanjem i umerenim korišćenjem. Kako se ovde radi


o načelnom razmatranju korišćenja, onda se nemože govoriti o nekom tačnom
određivanju etata, već o kalkulaciji, koja treba da ukaže na mogućnost i potrebu
ka intenzivnijem korišćenju. U grafikonu 1 i 2 prikazujemo zahvat po debljinskim
razredima za šumsko-privredno područje u celini.
too


bukva.


bukva-sjtta
jela
jela -sjala


ntsa dtbljitukoa ratrtoa
zahvat sjtlt
tntt-Mitet zahvata
ukupan mttziM laJtvata


do 20 21 -trO ´ti-60 prtko 60 cm.


bukva, v 305923 310 L17 195 7VV -BSS.507 n*
V 3000 30.000 6*000 SO 000 177 000 «*
i 4.0 9,7 20,6 W.» -20 %


jela v 66 3*5 235.B72 37 i,t*i, «. W9 229 rr>
V S000 30 000 21 000 17000 -73000 n´
i 7,s >Ž,9 «U V7.


is


Graf. 2.


1. Čiste lišćarske prebirne šume
Iz grafikona 1 se vidi da se zahvata u sve debljinske razrede, s tim što je
intenzitet zahvata niži u tanjim debljinskim razredima, a najjači u najvišem
debljinskom razredu. Ovakavy zahvat ukazuje na to, da se donekle otstupa od
prebiranja kakvo smo do sada vršili, jer je zahvat u najjačem debljinskom razredu
ispod uobičajenog zahvata a takođe neuobičajen za niže debljinske razrede,
gde se jače zahvata. Postavka je sledeća: Uzgojni zahvat u svim debljinskim
razredima. Uklanjanje loših nosioca produkcije te stvaranje uslova za maksimalnu
produkciju stablima koja su bolja po svom kvalitetu i produkciji. Kao rezultat
neurednog prebiranja, u našim šumama nije retka pojava vrlo gustih
manjih ili većih grupa jednodobnih stabala koje treba prorediti, ih, pojava tzv.
kišobranastih stabala koja treba ukloniti jer ometaju normalan razvoj prirodnog
ili veštačkog podmlatka.


S obzirom na činjenicu da je do sada u lišćarskim šumama na nekoliko hiljada
hektara već izvršeno unošenje četinara veštačkim putem, te da se u ovom
pravcu mora i dalje raditi, predviđen intenzitet zahvata se zaista može smatrati
minimalnim jer se ovim. želi, s jedne strane, da se omoguće potrebni uzgojni
zahvati, a sa druge poveća zaliha u drvnoj masi u sastojinama koje imaju perspektivu
da i dalje ostanu kao čiste ali sa kvalitetnijom produkcijom drvne mase.
Stoga je intenzitet zahvata u prošeku ispod prirasta. Konkretan intenzitet zahvata
po pojedinim lokalitetima treba da se kreće od 10—30%, u zavisnosti od