DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 50 <-- 50 --> PDF |
dovanja, sistematskim gazdovanjem i umerenim korišćenjem. Kako se ovde radi o načelnom razmatranju korišćenja, onda se nemože govoriti o nekom tačnom određivanju etata, već o kalkulaciji, koja treba da ukaže na mogućnost i potrebu ka intenzivnijem korišćenju. U grafikonu 1 i 2 prikazujemo zahvat po debljinskim razredima za šumsko-privredno područje u celini. too bukva. bukva-sjtta jela jela -sjala ntsa dtbljitukoa ratrtoa zahvat sjtlt tntt-Mitet zahvata ukupan mttziM laJtvata do 20 21 -trO ´ti-60 prtko 60 cm. bukva, v 305923 310 L17 195 7VV -BSS.507 n* V 3000 30.000 6*000 SO 000 177 000 «* i 4.0 9,7 20,6 W.» -20 % jela v 66 3*5 235.B72 37 i,t*i, «. W9 229 rr> V S000 30 000 21 000 17000 -73000 n´ i 7,s >Ž,9 «U V7. is Graf. 2. 1. Čiste lišćarske prebirne šume Iz grafikona 1 se vidi da se zahvata u sve debljinske razrede, s tim što je intenzitet zahvata niži u tanjim debljinskim razredima, a najjači u najvišem debljinskom razredu. Ovakavy zahvat ukazuje na to, da se donekle otstupa od prebiranja kakvo smo do sada vršili, jer je zahvat u najjačem debljinskom razredu ispod uobičajenog zahvata a takođe neuobičajen za niže debljinske razrede, gde se jače zahvata. Postavka je sledeća: Uzgojni zahvat u svim debljinskim razredima. Uklanjanje loših nosioca produkcije te stvaranje uslova za maksimalnu produkciju stablima koja su bolja po svom kvalitetu i produkciji. Kao rezultat neurednog prebiranja, u našim šumama nije retka pojava vrlo gustih manjih ili većih grupa jednodobnih stabala koje treba prorediti, ih, pojava tzv. kišobranastih stabala koja treba ukloniti jer ometaju normalan razvoj prirodnog ili veštačkog podmlatka. S obzirom na činjenicu da je do sada u lišćarskim šumama na nekoliko hiljada hektara već izvršeno unošenje četinara veštačkim putem, te da se u ovom pravcu mora i dalje raditi, predviđen intenzitet zahvata se zaista može smatrati minimalnim jer se ovim. želi, s jedne strane, da se omoguće potrebni uzgojni zahvati, a sa druge poveća zaliha u drvnoj masi u sastojinama koje imaju perspektivu da i dalje ostanu kao čiste ali sa kvalitetnijom produkcijom drvne mase. Stoga je intenzitet zahvata u prošeku ispod prirasta. Konkretan intenzitet zahvata po pojedinim lokalitetima treba da se kreće od 10—30%, u zavisnosti od |