DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 43 <-- 43 --> PDF |
vlaga popela iznad prosjeka, dok u profilu sonde II i III nije ovo povećanje, odnosno priliv niti došao do izražaja, jer se je voda isparila uslijed nemogućnosti bržeg prodiranja u tlo. Na desnoj strani i kod sonde I lijeve strane, rahla zemlja je bila u mogućnosti da brže apsorbira veću količinu oborinske vode i da ;e dulje zadrži. Oborinska voda prodire lakše, brže i ravnomjernije kroz pukotine nastale djelovanjem eksploziva ne samo u vertikalnom, nego i horizontalnom smjeru oko sadnice. Brže prodiranje vode u rahlom tlu pripisuje se i većem postojanju kišnih glisti, koje se opet radije zadržavaju u rahlom i vlažnom, nego li u zbitom i suhom tlu. Njihovim kanalićima oborinska voda brže dopire u niže slojeve zemlje, gdje se talože i gdje je upravo neophodno potrebna za život sadnice. Za slučaj prekomjerne vode primijećeno je pojačano djelovanje kišnih glisti, koje u tom slučaju novim kanalićima dovode u dubinu neophodno potreban zrak. Optimum vlage i zraka najvažniji su preduslov za brzo i uspješno rastenje podzemnog i nadzemnog dijela sadnice. S obzirom, da je voda transporter hrane u drveću, onda se manjak njen pripisuje i slabijem prirastu u najpovoljnijem vremenskom periodu — u srpnju i kolovozu, kada inače ima najviše svjetla i topline. U to vrijeme sadnica, kojoj nedostaje dovoljna vlaga, samo vegetira, a u pomanjkanju vlage dolazi do odumiranja. Pukotinama nastalim eksplozijom lakše prodiru i niti korijenja, što nije slučaj kod jame sa tvrdim i teško probojnim rubom, bilo da je iskopana lopatom ili mehaniziranim svrdlom. Sto znače pukotine i šupljine u tlu za korijen, uvjerio sam se prilikom uzgajanja korijenja valerijane (Valer. ofic.), koja se odlikuje bogatim korjenovim sistemom. Ovo korijenje se u rahlom tlu širi ravnomjerno na sve strane. Međutim, ako je korijenje naišlo na oveću tvrdu grudu, ono je obrašćuje poput kamena. Na mnogim korjenčićima prilikom vađenja mogu se vidjeti košuljice od slame i šupljih stabljika trava zakopanih u zemlju, kroz koju šupljinu korjenčići lakše prodiru nego li kroz zemlju. Ako smo upotrebom eksploziva uspjeli razrahliti okolno zemljište i povećati kapacitet na zrak i vodu, onda se prednosti takovog načina otvaranja jama za sadnju sadnica ne mogu uspoređivati sa kopanom jamom samo na osnovu usporedbe momentane cijene koštanja, kao što smo to činili ranije ili kao što je još uvijek radimo danas. Ukoliko smo saglasni sa potrebom i prednostima dublje razrahljenog tla za savremeni uzgoj drveća, u prvom redu euroameričkih topola, radi povećanja kapaciteta za zrak i vodu i radi lakšeg prodiranja korjenovog sistema kroz tlo u potrazi za hranivima u tlu, onda bi se moglo reći, da je jedino eksploziv u stanju da udovolji potrebi temeljitog razrahljivanja tla. Prednosti eksploziva došle bi najviše do izražaja ukoliko se radi o terenima nepovoljne strukure tla za savremeni uzgoj drveća brzog rasta. Primjena teške i još uvijek skupe mehanizacije na takovim terenima nije dovoljno efikasna. Najveće dubine rigolanjaiznose 60—80 cm. Na svježim i rahlim aluvijalnim tlima izgleda, da je i ova dubina dovoljna, da se ne kaže suvišna. Međutim, upravo na teškim i nepovoljnim tlima, gdje je popravljanje i izmjena strukure najpotrebnija, koristi od učinka mehanizacije samo na horizontu do 80 crn su nedovoljne . Koristi se odražavaju tako dugo, dok se žilje nalazi u rahlom horizontu. Drugim riječima, dubina obra |