DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 41 <-- 41 --> PDF |
iz pozajmišta sa strane. Udubina oko sadnice nije na odmet, jer će se u njoj samo povećati zadržavanje površinske vode, a kasnije će se popuniti kod prvog okapanja. Troškovi sadnje na oba načina, tj. uz kopanje jama ručno i eksplozivom približno su isti. Ukoliko bi se radilo o zemljištu, koje je isprepleteno žiljem, troškovi eksplozivom kopane jame bili bi niži. Međutim, uspoređivanje troškova pravljenja jama i sadnje ne daje pravu sliku o prednosti eksploziva. Prije, a i danas, ne uzima se kod eksplozivom kopane jame prednost, koja nastaje uslijed razrahljene zemlje u promjeru 2—4 m. Ovisno o dubini i količini punjenja u zemlji nastaju veće i manje šupljine i pukotine, kojima se povećava kapacitet na zrak i vodu. Ali, pri tome treba voditi računa, da se najbolje razrahljivanje zemljišta može postići miniranjem dok je suho. U vlažnom, odnosno mokrom zemljištu, može se sa miniranjem postići suprotan efekat, tj. zbijanje tla. Sadašnji izgled topola posađenih u jame otvorene explozivom u nerigolanorn zemljištu (Šumarija Vinkovci, predjel Stupanovci. Foto inž. Oštrić). Prednosti minirane jame za sadnju u odnosu na kopanu ašovom, (ili mehaniziranim svrdlom), vidljive su iz rezultata naučnih ispitivanja, koja su u tom pravcu vršena u jednom voćnjaku osnovanom još 1951. godine u Zap. Njemačkoj. Voćnjak je bio zasađen u jame kopane lopatom i eksplzivom. Tom prilikom dobiveni rezultati mogu se u cijelosti primijeniti i u slučaju sadnje topola |