DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Oskudnost novčanih sredstava za povećanje šumskog fonda, bilo da se radi o vlastitim sredstvima bilo o sredstvima kreditora, prisiljava nas već danas, da se pozabavimo pitanjem sniženja startnih troškova i uklapanjem u okvire ekonomičnosti i ekonomskih mogućnosti proizvodnju drvne mase na najsavremeniji način. Jedna od mjera za sniženje startnih troškova pri osnivanju plantaža šumskog drveća, u prvom redu topola, mogla bi se sastojati u povećanom korišćenju eksploziva i njegovog učinska za pripremu zemljišta, odnosno njegovo razrahljivanje. Ta mjera bi imala svoje opravdanje u prvom redu tamo, gdje manjka teška mehanizacija za rigolanje, ako je teren nedostupan i strm ili je takova mehanizacija nedovoljno efikasna. Primjena eksploziva u takove svrhe imala bi još veće opravdanje, kada bi se prilikom miniranja panjeva pomišljalo i na razrahljivanje zemljišta. U tom slučaju trebala bi biti tehnika vađenja panjeva posve drugačija. Već prilikom razrahljivanja tla panjevi bi se vadili usputno. Još 1957. godine pristupio sam otvaranju jama za sadnju topola sa eksplozivom u plitko pooranom tlu. Troškovi za iskopanu, odnosno miniranu jamu i posađenu sadnicu su iznosili prema utrošku dinamita i pribora po jami: 77,00 din kod utroška 150 grama, 88,40 „ „ „ 200 „ ; 99,80 „ „ „ 250 111,20 „ „ „ 300 „ . Bušenje rupa za eksploziv sa ručnim svrdlom do dubine /70 cm trajalo je 5 minuta Pakovanje punjenja i palenje 6 „ Sadnja topole, starosti 1/2 3 „ Efektivni rad za 1 sadnicu svega 14 minuta Dodavši odmor i ostalo 20% 3 „ Ukupni utrošak vremena za 1 sadnicu 17 minuta Brutto satnica za sadnju u to vrijeme iznosila je 60 din, ih za 17 minuta rad je koštao 17 dinara, pa je ukupni trošak za 1 posađenu sadnicu iznosio: 77 + 17 = 94 din. Radne snage je još tada bilo dovoljno, pa se je takav način kopanja jama i sadnje u odnosu na ručno kopanje jama smatrao nerentabilnim i neprihvatljivim. Još danas se na nekim područjima, bilo radi manjka mehanizacije bilo radi nemogućnosti primjene ili iz drugih razloga, za sadnju jakih i visokih sadnica topole 2/3 kopaju jame veličine 80X80X100 cm. Za opravdanje se navodi opet, da je takav način sadnje jeftiniji od otvaranja jama eksplozivom. Posebna se prednost daje bušenju jama za sadnju mehaniziranim svrdlom, promjera 50 cm, koje buši jamu do dubine 100 cm, jer je učinak najjeftiniji. Nedavno su vršeni ponovni pokusi kopanja jama sa eksplozivom uz angažiranje stručnjaka poduzeća »Kamnik«. Tom prilikom je zapaženo, da veće punjenje od 200 grama otvara jamu, čiji gornji promjer iznosi 150 i više centimetara. Veći dio izbačenne i razrahljene zemlje vraća se natrag i zatvara donji dio jame, koji bi prije sadnje biljke trebalo lopatom ponovno izvaditi. Kod punjenja od 100—150 grama, dubine 60 cm, jama je oblika ćupa, gornjeg otvora 50 cm i dubine 80 cm. Donjih 20 cm zatvoreno je rahlom zemljom. U ovakvu jamu moguće je izvršiti sadnju bez popravljanja jame lopatom. Za zatrpavanje jame i sadnju jedan dio zemlje se nalazi uz rub otvora jame, a manjkajući dio se uzme |