DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠU MARSKI LIST GLASILO SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKE GODIŠTE 88 SIJEČANJ—VELJAČA GODINA 1964. SMJERNICE O ESTETSKOM I REKREATIVNOM UREĐENJU ŠUMA MEDVEDNICE Prof. dr DUŠAN KLEPAC Sume i šumsko zemljište pružaju danas višestruku korist. Jedna šuma može imati glavni cilj proizvodnju drva za preradu, no ta šuma može istovremeno služiti za rekreaciju, za zaštitu vode i vodotoka, za pašu stoke, divljači itd. Druga šuma može služiti manje za proizvodnju drva ali više za rekreaciju ili za zaštitu voda, komunikacija, naselja i si. Danas postoji bezbroj kombinacija korišćenja šumskog zemljišta. No krivo bi bilö tražiti da se višestruko korišćenje postigne uvijek na svakom hektaru šume, kao što bi bilo pogrešno svakom korišćenju dodijeliti jednaki dio šume. Šumar treba da šumsko zemljište istovremeno svestrano iskoristi za proizvodnju drva, za rekreaciju, za zaštitu voda, za lovstvo, za stočarstvo i ostale svrhe. Njegova je dužnost da izgladi konflikte, koji se pojavljuju između različitih ciljeva gospodarenja, da ih tretira kompleksno i da tako postigne najveću korist, koju šuma svojim direktnim i indirektnim beneficijama pruža čovjeku. To je bila parola na zadnjem Svjetskom kongresu >u Seattlu (SAD) 1960. godine, gdje se na svakom koraku vidio simbol mnogostrukih koristi, koje šuma pruža čovjeku — drvo, rekreacija, voda, lov i paša. Tako i šume Medvednice ne služe samo za produkciju drvnih sortimenata nego ih istovremeno građani grada Zagreba i ostalrTjudi koriste za svoju rekreaciju; pored toga te šume zaštićuju grad u sanitarno-higijenskom pogledu . — to su »pluća grada Zagreba«; one povoljno utječu na klimu i na režim voda i vodotoka; sprečavaju bujice i erozije; u njima životinje, divljač i ptice nalaze svoje sklonište i svoju hranu — jednom riječju šume Medvednice su dekor grada Zagreba, koji istovremeno pruža višestruke koristi počevši od drva, paše i lova do´ zaštitnih i rekreativnih funkcija, koje te šume imaju. Zato valja sve te koristi koje nam šume Medvednice pružaju kompleksno tretirati, iako pojedine koristi nisu uvijek u svakom dijelu Medvednice jednako vrijedne. U šumama Zagrebačke gore ne bi bilo ispravno ograničiti se samo na gospodarenje u cilju postizavanja što većeg prihoda od drva; isto bi tako bilo nepravilno potpuno zanemariti prihode od drva i isključivo se ograničiti na rekreativnu i estetsku ulogu tih šuma. U ovom ćemo referatu doduše obraditi smjernice za estetsko uređivanje šuma, ali to ne znači da pritom treba potpuno isključiti principe šumskog gospodarstva nego naprotiv treba naći najpovoljnije rješenje, koje će zadovoljiti sve zainteresirane i koje će biti najkorisnije sa gledišta cijele zajednice. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Razlozi koji govore za to da se estetskom i rekreativnom uređivanju šuma u Medvednici posveti danas veća pažnja sve su jači i jači: — gradsko stanovništvo se stalno povećava; — dohodak po stanovniku u gradu Zagrebu je u stalnom porastu tako da građani odvajaju jedan dio sredstava za rekreacijske svrhe; — produktivnost iz dana u dan raste pa ostaje slobodnog vremena za rekreaciju; SI. 1. Bukova šuma koja ima rekreativno i gospodarsko značenje na Medvednici It: (Orig.) ;>´´ : :: — motorizacija, mehanizacija i razvoj saobraćajnih sredstava približio je gradskog čovjeka Medvednici (žičara!); — nagomilavanje gradskog stanovništva, prenapučenost, industrijska djelatnost, stambena kriza itd. tjeraju gradskog čovjeka u šumu. Ako se ima to pred očima, onda se nameće potreba da se pri sastavu ureda jnog elaborata za šume Medvednice uzmu u obzir estetski i rekreacijski momenti. U stvari uređivanje šuma sastoji se u tome da se zadovolje potrebe |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 5 <-- 5 --> PDF |
društva. A te potrebe u Zagrebačkoj gori ne odnose se samo na drvo nego i na rekreaciju i ostale momente. Zato ćemo u najkraćim crtama opisati smjernice o estetskom i rekreativnom uređivanju šuma. Mnogo je lakše i jeftinije postojeću prirodnu, lijepu i zdravu šumu u Medvednici osposobiti za rekreaciju radnih ljudi našeg grada nego osnivati umjetne parkove. U tom pogledu grad Zagreb ima veliku prednost, jer šume Medvednice imaju sve preduvjete da se — kao budući rekreacijski objekt — takmiče s najljepšim parkovima na svijetu kao što su Prater u Beču, Tivoli u Kopenhagenu, Bulonjska šuma u Parizu itd. Općenite smjernice o estetskom i rekreativnom uređivanju šuma U šumama gdje se ističe estetski i rekreativni cilj šumar treba da svoju djelatnost prilagodi tome cilju, pa će biti slučajeva kad će se morati odreći svojih stručnih pogleda da bi zadovoljio javnost. Ali se zato ipak ne bi morao sukobiti s osnovnim principima svoje struke. U takvim će prilikama on nastojati da uskladi uređivanje šuma i estetiku. Kod toga treba da ima pred očima osnovna pravila estetskog uređivanja šuma. Prvo — Provoditi takvu sječu koja neće mnogo modificirat i pejsaž . Iskustvo pokazuje, da sve reklamacije protiv šumarskih radova potječu odatle, što je šumar svojom intervencijom narušio pejsaž na koji su se ljudi naučili pa ga vole. Treba izbjegavati velike sječe u onim šumama, koje su vezane uz simpatije ljudi već dulje vrijeme. Sječa mora biti zimi a izvoz valja obaviti neopaženo, prije ljetne sezone, tako da šetači ne primijete balvane, složajeve drva, otpatke i si. Drugo — Najbolji je način gospodarenja s estetskog gledišta onaj koji u šumi osigurava najširu distribuciju svijetla . Odviše gusta šuma koja ne propušta nijedan trak svjetlosti pobuđuje tugu. Ono što šetač u šumi traži, često i nesvjesno, to su svjetlosni traci, koji očaravaju jednostavnog turistu i umjetnika. Treće — Najbolji način gospodarenja s estetskog gledišta je onaj koji osigurava najbolju smjesu različitih vrst a drveća . Različite debljine i različite vrste drveća pobuđuju kod šetača interes, one ga razonođuju i zabavljaju. Imajući pred očima ta tri osnovna pravila o estetskom uređivanju šuma, vidimo da se ona mogu najbolje zadovoljiti kod prebornog oblika gospodarenja. Sve u svemu, šumar mora gdjekad pristati na gospodarske žrtve. On će morati u izvjesnim prilikama odrediti da iskorišćavanje šuma bude neupadljivo; on će se morati odreći izvjesnih oblika i načina gospodarenja, koji su vezani uz suviše jake intenzitete sječe te bi mogli uzbuditi javno mišljenje; morat će gdjekad sačuvati stara stabla, koja pružaju slikovitost, jer se nalaze uz putove pa su na dohvatu pogleda, ma da bi ih trebalo posjeći iz šumsko-uzgojnih razloga. Dakako, da je nemoguće u formi pravila obuhvatiti sve slučajeve estetskog uređivanja šuma, jer svaku šumu treba posebno tretirati. Kao primjer spomenut ćemo šurne na Medvednici, koje su u svom centralnom dijelu sa šumarskog gledišta najljepše i najvrednije. Pa ipak svi građani ne dijele to mišljenje; Oni više vole šume oko »Rauchove lugarnice«, jer im se odanle — zahvaljujući |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 6 <-- 6 --> PDF |
proplancima i livadama — pruža divan pogled na Hrvatsko Zagorje i jer ondje imaju dovoljno sunca i sjene za odmor i rekreaciju. U centralnom dijelu Medvednice oko Tomislavovog doma ili oko lugarnice nema dovoljno proplanaka i livada; nema pogleda ni vidika; jednom riječju nema takvih mjesta gdje bi se čovjek mogao odmoriti, sunčati i uživati kao na livadama oko »Rauchove lugarnice«. Zato bi bilo potrebno na izabranim mjestima posjeći do gola po koji hektar šume u estetske i rekreacijske svrhe. Jasno je, da bi pritom trebalo voditi računa o mogućnostima vjetroloma i izvala, pa bi takva mjesta trebala biti zaštićena od vjetrova. Zato pozdravljam inicijativu Šumskog gospodarstva u Zagrebu, koje je putem svoje Šumarije započelo djelovati u tom smjeru. Kao pozitivni primjer spominjem rekreacijske objekte u neposrednoj blizini pristaništa žičare na Sljemenu, gdje je Šumarija posjekla određene šumske parcele i tako stvorila prikladne prostore gdje će se moći građani odmarati i uživati. Naročito su korisne tamošnje novoosnovane staze s klupama, koje se — zahvaljujući žičari — nalaze danas na dohvatu ruke Zagrepčanima. No s druge strane, trebalo bi svakako premjestiti staje za konje, koje se nalaze na cesti za Puntijarku, jer one svojom nečistoćom smetaju svakog izletnika, itd. itd. Ako želimo da estetsko i rekreativno uređivanje šuma ima uspjeha, tada treba obratiti veliku pažnju zaštiti šuma, jer su rekreativni šumski objekti vrlo jako izvrgnuti opasnostima od požara, od uništavanja (ilegalne sječe, kresanje grana, oštećivanje stabala, skupljanje bilja itd.), od zagađivanja itd. U šumama Medvednice opasnosti od požara, uništavanja i oštećivanja stabala su velike. Kao primjer spominjemo požar koga su prouzrokovali u Markuševačkoj gori (nedaleko Puntijarke) ljudi, koji su jedne ljetne nedjelje godine 1945. uživali blagodati lijepe jelove i bukove šume, ložili vatru i odmarali se. Oni nisu ni slutili da će se njihova nedužna vatra na jednoć uslijed pojačanog vjetra pretvoriti u požar, koji je uništio dobar dio mladih smrekovih i jelovih nasada, jer čuvarska i zaštitna služba nije funkcionirala. Opasnosti od uništavanja i oštećivanja pojedinih stabala pa čak i cijelih sastojina naročito su velike no ne toliko od građana koliko od stanovništva pojedinih sela u neposrednoj blizini Medvednice. Još uvijek se događaju velike štete, koje pričinjaju seljaci u mjesecu decembru sijekući najljepša jelova stabla za novogodišnje jelke. Čovjek se pita, što vrijedi dugogodišnji trud i veliki trošak oko uzgoja jelovih šuma kad u jednom decembarskom danu bude bez reda posječeno i unakaženo stotinu stabala. Zato se estetsko i rekreativno uređenje šuma ne može zamisliti bez zaštite šume, koju možemo postići direktnim i indirektnim mjerama. Direktne mjere sastoje se u tome da se organizira specijalna zaštitna i čuvarska služba. Kao primjer odlično organizirane zaštitne službe spominjemo onu u šumi »La Foret Fontainebleau«, koju svake nedjelje posjećuje na stotinu hiljada Parižana. U toj šumi, koja je velika oko 17.000 ha, ima nekoliko tornjeva (»Pylone«) s kojih čuvari nadziru šumu od požara i u slučaju da ga primjete, originalnom i jednostavnom metodom presijecanja utvrđuju mjesto gdje je požar izbio. To telefonski javljaju motoriziranoj vatrogasnoj službi, koja stoji u pripravnosti. Još je bolje organizirana zaštitna služba u šumama SAD, naročito u Kaliforniji. Kao primjer spominjemo rekreativne šumske objekte u Pasadini nedaleko Los Angelesa, gdje požarni službenici dan i noć naizmjence dežuraju |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 7 <-- 7 --> PDF |
u specijalnim tornjevima odakle daju radio izvještaje šumariji; ona raspolaže specijalnom motoriziranom vatrogasnom četom koja se u slučaju požara prebacuje na lice mjesta helikopterima. Pored direktnih metoda isto su tako važne i indirektne metode zaštite šume. One se sastoje u tome da se putem štampe, filma, televizije, predavanja, škole i si. odgoje ljudi u smjeru čuvanja šume i da se pouče o koristima koje nam šiuna pruža. U tom smjeru bi trebalo razvijati jaku aktivnost. Italija za te svrhe troši velike svote novaca te u Generalnoj Direkciji šuma u Rimu postoji posebni odjel za propagandu šuma. I u nas bi trebalo u tom smislu djelovati kako bi se izbjegli mnogi nesporazumi i sukobi, koji se javljaju specijalno u rekreacijskim šumskim objektima kao što je Medvednica. ills :. * ^MBst :-" w.&$:m ;´,.-.- %-§! ´ ´"*´ I Suma »FONTAINEBLEAU« nedaleko Pariza (Orig.) Na slici se vidi osmatračnica protiv požara ili takozvani »PYLON«, koji je 24 m visok. Pomoću »Pylona« određuje se mjesto požara presjecanjm vizura sa razli čitih »pylona«. Cesto ljudi žele da šuma kojoj se oni obraćaju, dobije oblik prema njihovoj fantaziji, prema njihovim idejama. No te su ideje na žalost često pogrešne. Ali među težnjama ljudi ima i takvih, koje su vrlo opravdane. Posjetioci Medvednice su vrlo različiti te ih možemo razvrstati u nekoliko osnovnih tipova. Popularnu publiku sačinjavaju gradski radnici i činovnici, koji u nedjelju i praznike odlaze u šumu. Taj je tip publike željan odmora i slobode. On ne unosi u šumu nikakav kritički duh niti ima ideja koje bi bile u suprotnosti s radom šumara. Za njih je sječina jedan prizor; oni se ne bune i ne prigovaraju zbog posječene bukve nego sjedaju na nju sa svojom obitelji i zahvaljuju radniku koji ju je srušio. Hrpe drva i trupaca predstavljaju za njih sliku planskog rada kakav je i njihov a koji ima svoj »raison d´ etre« i svoja pravila. Sve u svemu, tu je publiku lako zadovoljiti. Turisti obuhvaćaju različite vrste šumske publike. Ima ih, koji idu u šumu iz sporta — radi kretanja i gimnastike; ima ih, koji odlaze u šumu, jer u nju idu i drugi, da se ondje zabavljaju; ima ih konačno, koji idu u šumu, jer je vole. Ti su prijatelji šume na sreću najmnogobrojniji. Oni traže u šumi osvježenje od nemirnog i nervoznog gradskog života i zahtijevaju od šume atmosferu |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 8 <-- 8 --> PDF |
mira, vedrine i zabave. Turiste ćemo — prema tome — zadovoljiti turističkim uređenjem šume: trasiranjem staza, postavljanjem markica, natpisa, skloništa, klupa itd. Priroda privlači intelektualce koji u šumi razmišljaju i sanjare te obično daju prednost šumama koje su izuzete od svake ljudske intervencije. Umjetnici svake vrste — književnici, slikari, glazbenici i drugi, nalaze u šumi motive i dobivaju u njoj inspiracije. No oni ne vole gospodarsku šumu, kakvu su stvorili šumari. Za njih je takva šuma »ružan skup stabala«. Jednodobne sastojine, sastavljene od ravnih, jednoličnih i sličnih stabala za njih su dosadne i banalne. Oni sanjaju samo o divljim šumama koje se sastoje od stabala najbizarnijih oblika. U šumu dolaze i prirodoslovci koji u njoj vide dragocjeno polje za istraživanje. Suma je, uistinu, jedan milieu osobite klime, koja je podesna za održavanje velikog broja biljaka i životinja. Mrtva i propala stabla odličan su supstrat za sve vrste parazita. Nije, dakle, čudno da se mikolozi i entomolozi osobito SI. 3. Toranj za osmatranje požara u šumarna, Kalifornije (orig> zanimaju za takve šume, za takve »biocenoze«, koje rijetko nalazimo u gospodarskoj šumi. Za njih je najljepša ona šuma, kojom se ne gospodari, jer u takvoj šumi oni susreću naj različiti ju floru i faunu. Njima također odgovara i šuma kojom se gospodari u prebornom obliku. Odijelimo li prirodoslovce kojima je šuma objekt za istraživanje, ljudi traže u šumi odmor, zabavu i estetsko zadovoljenje. Sve te posjetioce trebalo bi podučiti o šumarstvu koje im je često potpuno strano. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Popularnu publiku i turiste — koji ne misleći zlo — sijeku, lome i oštećuju šumu, valjalo bi podučiti kakve štete oni nanose šumi. Naročito bi ih trebalo upozoriti na opasnost od požara. » Ali naročitu pažnju trebalo bi obratiti onoj šumarskoj publici koja ima izoštreniji estetski osjećaj. Sredstva kojima raspolaže ta publika, a to su umjetnički talenat i renome, dozvoljavaju joj da ona može utjecati na promjenu javnog mišljenja. Bolje inspirirana, ta bi publika mogla biti od velike koristi. Zato treba tu publiku odgajati i ukazati na izvjesne njene pogrešne deje, koje ona ima i koje ona, na žalost, dalje širi. U prvom je redu potrebno, da se razbije općenito mišljenje da svak a sječa znači pustošenje šume. Malo ima ljudi, koji shvaćaju sječu kao pomlađivanje. Baš naprotiv, većina vidi u sječi šume pustošenje, osiromašenje zemlje a ne zna da je sječa potrebna ne samo za ostvarenje žetve, nego i za njegu i regeneraciju šume. Nadalje, javnost mora znati, da šuma ne raste sama od sebe. Ima još jedno dosta rašireno mišljenje koje treba pobijati. Čak i mnogi obrazovani ljudi misle da se šuma može očuvati kao kameni spomenik , te sječu svakog pojedinog stabla smatraju vandalizmom a ne znaju da je sječa neophodno nužna operacija u šumi. Javno mišljenje treba stoga ispraviti i uvjeriti ljude da bolesna, umiruća i defektna stabla znače istinitu opasnost za šumu, jer takva stabla omogućuju širenje zaraze, požara, a mogu čak prouzrokovati i nesreće prilikom slučajnih preloma. Zato je potrebno pri estetskom uređenju šuma predvidjeti štampanje brošura, vodiča, plakata i ostalih publikacija koji imaju svrhu da poduče ljude o šumi i o šumarstvu. Naročito bi bilo korisno kad bi se šumarstvu posvetila veća pažnja u osmogodišnjem školovanju. Zato bi trebalo da se u učiteljske škole obavezno uvede predmet šumarstvo kako bi učitelji mogli odgojno djelovati na omladinu i široke nar. slojeve. U tom smjeru bilo bi dobro da se angažiraju masovne organizacije kao na pr. Socij. Savez radnog naroda. Veliki uspjeh očekuje se od organizacije »Goran«, koja je nedavno počela raditi. Kao pozitivni primjer popularizacije šumarstva ističemo djelovanje pokojnog planinara Horvata koji je svojim nesebičnim radom osvojio jedan dio Zagrebačke omladine i privukao ih na Medvednicu, gdje su pioniri i pionirke našli na Horvatovim stubama, u Horvatovoj špilji i okolici ugodnu zabavu i što je još važnije zavolili su prirodu i šumu. Prema tome estetsko i rekreatwno uređivanje šuma ne sastoji se samo u tome da se šuma uredi prema zahtjevima građana nego da se ti zahtjevi usklade s principima biologije i šumarske nauke. PRIJEDLOG O ESTETSKOM I B.EKREATIVNOM UREĐENJU SUMA U ZAGREBAČKOJ GORI Sve ono što smo opisali u prethodnom poglavlju vrijedi dobrim dijelom za šume u Zagrebačkoj gori. No danas ipak sve šume Medvednice nemaju isključivo samo estetski i rekreativni značaj, jer u mnogo dijelova tih šuma izletnici rijetko ili nikad ne dođu. Prema tome bi sve šume Medvednice mogli svrstati uglavnom u tri zone. Prvu zonu obuhvatit će oni dijelovi šuma, koje izletnici stalno posjećuju i gdje nalaze svoj odmor i rekreaciju. To su šumske sastojine |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 10 <-- 10 --> PDF |
uz ceste, planinske domove, vidikovce, uz turističke staze, uz skijaške staze, itd. Jednom rječju to su šume, koje imaju izrazito estetski i rekreativni značaj. Pored tada u prvu zonu šuma treba svrstati i one šumske predjele, koji imaju izrazito zaštitni karakter, kao i one koji s obzirom na sastav i vrijednost flore i faune predstavljaju prirodnu rijetkost koju valja sačuvati kao rezervat. Drugu zonu obuhvatit će svi oni´ dijelovi šuma, koji još nisu na dohvatu izletnika i turista, pa nisu frekventirani i prema tome imaju zasad pretežno gospodarsko značenje. Dakako, da će između tih dviju grupa biti dijelova šuma, koji će istovremeno imati estetski i gospodarski značaj. To bi bila treća zona šuma Medvednice. Na prvu zonu šuma trebalo bi primijeniti principe estetskog uređivanja šuma, što će reći, da bi se u tim šumama prilikom sječe valjalo rukovoditi onim momentima, koji će zadovoljiti našu publiku, tj. izletnika, planinara i druge u estetskom i rekreativnom pogledu i to onako kako je to opisano u prethodnom poglavlju s tom naročitom napmeonom da valja posvetiti naročitu pažnju zdravstvenom stanju šuma, da treba čuvati autohtone sastojine i nastojati da se prirodne biljne zajednice sačuvaju. Na drugu zonu šuma trebalo bi primijeniti principe suvremenog uređivanja šuma — po mogućnosti one, koji su izloženi u mojoj studiji »Novi sistem uređivanja prebornih šuma. Poljoprivredna šumarska komora NRH, Zagreb 1961. i 1962. S obzirom na to da se u Medvednici radi većim dijelom o mješovitim jelovim i bukovim šumama mogu se upotrijebiti moje prerađene normale za mješovite šume kako je to opisao ing. Stjepan Skopac u svom članku »Novi sistem uređivanja prebornih šuma prof, dr D. Klepca«, Šum. list br. 5—6/63. Na treću zonu valjalo bi primijeniti principe »estetskog« i suvremenog uređivanja šuma kombinirano. Spomenute tri zone trebalo bi komisijski utvrditi. Nakon toga se spomenute tri zone šuma mogu na šumsko-gospodarskim kartama obojadisati različitim bojama. Evidentno je, da će se šumarstvo — kao privredna grana —odreći određenih prihoda u prvoj zoni šuma, jer će šumar u prvom redu nastojati da ondje respektira estetske i rekreativne momente i ne će moći provoditi onakve sječe kakve bi se inače u drugim okolnostima — tj. u izrazito gospodarskim šumama — mogle provesti. No gubitak na prihodu, koga će šumarstvo imati u prvoj zoni šuma trebalo bi regresirati, jer će se u toj zoni ostvarivati prihodi od turizma, pošto će šumarstvo estetskim uređenjem stvoriti mogućnost za rekreaciju. Gubitak na prihodu od drva u prvoj zoni može se lako izračunati, ako se etat u toj zoni obračuna po principima suvremenog uređivanja šuma te ako se od njega odbije ona drvna masa, koju je dopušteno posjeći s gledišta estetskog uređivanja šuma. Danas već imamo primjera u našoj šumarskoj praksi da su se šumarstvu priznali i regresirali takvi gubici. Kao primjer za to spominjemo gospodarsku jedinicu »Bašćanski Gaj«, šumarija Makarska. U toj je šumi šumarija smolarila borova stabla i tako ostvarivala određene prihode. No s gledišta estetike i rekreacije smolarenje se moralo napustiti, jer je to javnost (uglavnom turisti) tražila. Šumarstvo se odreklo svoga prihoda od smole, ali je ugostiteljstvo povećalo svoje prihode, pošto je ta šuma pružila mogućnost za kampiranje, za izgradnju |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 11 <-- 11 --> PDF |
odmarališta — ukratko za rekreaciju. Zato je potpuno pravilno da ugostiteljstvo daje šumariji jedan dio svojih prihoda, koje ostvaruje na račun rekreativnog i estetskog uređenja šume. U trećoj zoni moći će se izbjeći gubici na prihodu od drva, ako se usklade principi estetskog uređivanja s principima suvremenog uređivanja šuma. Sve u svemu, postojeća gospodarska osnova, koju izrađuje Sekcija za uređivanje šuma Zagreb, može vrlo dobro poslužiti u te svrhe, tim više, što su za svaku šumsku sastojinu snimljeni potrebni taksacijski elementi, koji su sređeni i iskazani kako je to propisano. Zasad nema računske metode po kojoj bi se mogao tačno izračunati etat u prvoj zoni šuma Medvednice, tj. ondje gdje šume imaju prvenstveno rekreativni i estetski značaj. To je razumljivo, jer tim šumama nije prvenstveno svrha postizavanje prihoda od drva nego uživanje indirektnih koristi od šuma. No i u toj zoni bit će prihoda od sanitarnih sječa, kao i od sječa, koje se imaju izvršiti radi otvaranja novih staza, nastambi, domova, klupa, vidikovaca itd. Jasno je —prema tome — da se u prvoj zoni prihodi od drva mogu samo aproksimativno ocijeniti. U drugoj i trećoj zoni može se etat izračunati po principima nauke o uređivanju šuma i to po mogućnosti po »Novom sistemu uređivanja prebornih šuma«. Prilikom konačne ocjene o veličini godišnjeg etata za cijelu Medvednicu mogao bi poslužiti izmjereni tečajni prirast u koliko je tačno utvrđen. Etat ne bi trebao premašiti prirast nego bi se trebao kretati u granicama prirasta s tendencijom postepenog opadanja, jer će se prva zona šuma sve više i više proširivati te će jednog dana cijela Zagrebačka gora poprimiti estetsko i rekreativno značenje pa će se neminovno sječe smanjivati a indirektne koristi šuma Medvednice povećavati. Ako imamo pred očima današnje stanje šuma u Medvednici onda se može reći, da opseg sječa u posljednjim godinama nije doveo u pitanje produktivnu sposobnost šuma u Zagrebačkoj gori. Prema tome dosadašnji opseg sječa također valja uzeti u obzir pri odmjeri etata s time, da se predvidi postepeno njegovo opadanje u narednim godinama. Sve u svemu, etat bi se zasad trebao kretati u granicama prirasta; pri realizaciji etata trebalo bi paziti na to da se on ostvaruje većim dijelom u drugoj i trećoj zoni a da se u prvoj zoni respektiraju principi estetskog i rekreativnog uređivanja šuma kako su u prethodnim poglavljima izneseni. UPOTREBLJENA LITERATURA Aubert et Gut: iNotre foret, Lausanne 1948. Bunuševac T.: Funkcije zelenih površina naselja, Šumarstvo, br. 7—9, 1962. Klepec D.: Peti Svjetski Šumarski Kongres, Šumarski list 1961. Lars — Erik Esping: Preserving a Pleasing Landscape, Seattle 1960. Leibundgut H.: Der Wald als Erholungsraum, München 1961. Schaeffer L.: L´ amenagement esthetique et recreatif des forets, Revue forestiere francaise, 1951, p. 21—29. Morel H. C: Caracteres particuilers des forets autour des grandes villes, V. Svjetski Šumarski Kongres, Washington 1960, str. 1770--1772. Vaux J. Henry: Techniques of Managing Public Use of Forested Areas, Seattle 1960. Safar J.: Osnovi parkiranja, Šumarski priručnik I, Zagreb 1964. Ugrenović A.: Estetika šume, Šumarska Enciklopedija, Zagreb 1959. H. Mesnil, R. Minair: Le tourisme et la foret dans le Nord de la France, Revue forestiere francaise, 1963. |