DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 24 <-- 24 --> PDF |
ISTRAŽIVANJE POSTOTNOG ODNOSA PILANSKIH SORTIMENATA KOD JELE (Abies Alba, Mill.) Prof. đr MILENKO PLAVSIC Asist. UROŠ GOLUBOVIC, đipl. ing. šumarstva UVOD U ovoj radnji donosimo samo mali dio materijala iz opsežnih istraživanja sadanje najpovoljnije sječive zrelosti u našim jelovim ekonomskim šumama. Ü cilju istraživanja sadanje najpovoljnije sječive zrelosti u navedenim šumama istražili smo, pored ostalih, tehničku zrelost, zrelost najveće kvalitete drvne mase i zrelost proizvodnje najvrednije drvne mase sa stajališta eksploatacije šuma. Težeći da problematiku sadanje najpovoljnije sječive zrelosti što više produbimo, i da utvrđene zrelosti hudu rezultat što preciznijih podataka o potrebama našeg društva na proizvodima od drva, odlučili smo se na istraživanje rezultata pilanske prerade i njima odgovarajućih zrelosti. Naime, pilanska prerada iskazuje te potrebe određenije, oštrije i jasnije, nego eksploatacija šuma. j S obzirom na tu činjenicu postavili smo sebi u zadatak da istražimo koje pilanske Sortimente najviše potražuje naša privreda i u kojem je postotnom, odnosu sadržana ta najviše tražena jelova pilanska roba u svakom pojedinom -debljinskom stepenu jelovih stabala. Da dođemo do potrebnih rezultata pristupili smo istraživanju postotnog odnosa pilanskih sortimenata na bazi propisa JUS-a iz 1955. god. i debljinskih stepeni stabala širine 5 cm te sastavu odgovarajućih tabela. Na temelju rezultata tih istraživanja može se sagledati i utvrditi koji asortiman traži naša privreda kako za unutrašnje potrebe tako i za eksport i kakve su mogućnosti naših šuma u pokriću tih potreba. Ta smo istraživanja i dalje razradili i utvrdili postotni odnos okrajčenih dasaka komercijalnih dužina po klasama od drvne mase pilanskih trupaca na temelju pilanskih podrazreda prema »španungu« i kvaliteti pilanskih trupaca. Ova istraživanja ne donosimo ovdje.1 Vjerujemo da će se s rezultatima tih istraživanja pružiti našoj drvno-industrjjskoj i šumarskoj praksi dragocjeni podaci. 1 Ona će biti objavljena u listu »Drvna industrija« u zasebnoj radnji pod natpisom: »Istraživanje postotnog odnosa jelovih pilanskih trupaca po kvaliteti i klasa jelovih okrajčenih dasaka komercijalnih dužina na bazi pilanskih debljinskih podrazreda «. 22 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Ova istraživanja financirao je Savezni fond za naučni rad, Drvno-industrijsko poduzeće Delnice, Šumsko gospodarstvo Delnice, pa im na iskazanoj pomoći izražavamo svoju zahvalnost. 1. Objekti na kojima je provedeno istraživanje, metoda rada, rezultati istraživanja i njihova primjena Za ova istraživanja, koja su zahtijevala golem rad,2 izabrali smo kao bazu odjele 35 i 89 gospodarske jedinice »Delnice« Šumarija Delnice. Ove smo odjele izabrali zbog toga, jer na temelju naše procjene kao i izračunanih kvalitetnih brojeva oni, spojeni zajedno, gotovo odgovaraju prosječnom kvalitetu jelovih šuma Gorskog Kotara. Opis tih odjela ne donosimo, jer smo ga već dali u ranijem radu (3). Drugi objekt na kojem smo proveli naša istraživanja je pilana Lučice Drvnoindustrijskog poduzeća Delnice. Ta pilana spada u moderne pilanske pogone za preradu jelovine u SR Hrvatskoj. U preradi jelovine postoji u tome kraju kao i u tome poduzeću značajna tradicija. Rad na ovim istraživanjima odvijao se ovako: U navedenim odjelima provela je Šumarija samostalno redovitu doznaku stabala prema propisima uređajnog elaborata. Doznačenih stabala je bilo ukupno 781, a drvna masa na panju po Surićevim tabelama drvnih masa iznosila je 2.677 m3. Donosimo doznačena stabla po debljinskim stepenima. Debljinski stepen cm 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 Broj stabala 34 30 48 43 57 64 115 Debljinski stepen cm 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5 82,5 87,5 Broj stabala 102 119 73 60 25 4 7 Navedena stabla bila su po Šumariji posječena i izrađena u odgovarajuće Sortimente prema JUS-u iz 1955. godine i upotrebljena za sastav sortimentnih tabela eksploatacije šuma. Cjelokupna izrađena pilanska oblovina uzeta je za istraživanje na pilani Lučice. Sastojala se od 3.839 trupaca s drvnom masom od 2.149,92 m3. Prosječan broj trupaca po stablu je iznosio 4,92 okruglo 5. Pilanski trupci su s najvećom mogućom točnošću, na bazi JUS-a iz 1955. godine razvrstani ili procijenjeni na 1, II i III klasu. Svaki pojedini trupac dobio je na oba čela ove oznake uljenom bojom: 1. redni broj trupca; 2. šumsko-uređajni debljinski stepen kojemu stablo i trupac pripadaju. Stepeni su, kako smo već spomenuli, širine 5 cm, 3. srednji promjer trupca; 4. dužinu trupca bez nadmjere (potklisa, »špronca«), 5. broj trupca po redu od panja na stablu, 6) kvalitetnu klasu kojoj trupac pripada. Nakon što su trupci izvezeni (»šlajsani«) iz šume na pomoćno stovarište provedena je kontrola njihovog broja, a zatim su prevezeni na glavno stovarište 2 Napominjemo da su istraživanja na pilani trajala oko 3 sedmice. Na njima je, pod rukovodstvom pisaca i ing. J. Radoševiča, sveuč. višeg predavača, radilo u dvije smjene (po 8 sati) 40 studenata šumarstva. Nakon toga je bio potreban dugotrajan i opsežan rad na obradi snimljenih podataka na kojima je neprekidno sudjelovalo 8 apsolvenata šumarstva. 23 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 26 <-- 26 --> PDF |
pilane Lučice. Tu je prilikom preuzimanja opet provedena najstroža kontrola da bi se utvrdilo da li su svi označeni trupci dopremljeni na stovarište. Na stovarištu su se trupci razvrstali prema srednjem promjeru u pilanske podrazrede prema »španungu« bez obzira kojem debljinskom stepenu stabala ili kvalitetnoj klasi trupaca pripadaju. Prije prerade s rukovodstvom DIP-a Delnice bilo je dogovoreno da će se materijal za istraživanje preraditi u onu robu koju naša privreda najviše potražuje za unutrašnje potrebe i eksport držeći se najstrože propisa JUS-a i vodeći računa o što ekonomičnijem iskorišćenju pilanske oblovine, obzirom na dimenzije trupaca. Specijalne narudžbe ili momentane potražnje za nekim pilanskim sortimentom bile su isključene. Dužine trupaca su iznosile, kako smo već spomenuli, uglavnom 4 m s određenom nadmjerom što najviše odgovara eksportnim okrajčenim daskama komercijalnih dužina. Prilikom prerade svaki je trupac bio ponovno evidentiran po svojim oznakama na »gaterskoj rampi« nakon ulaska u pilanu. Piljenje je provedeno na jarmačama i tračnoj pili. Kada je trupac bio ispiljen svaka je piljenica ili daska, daščica i letva dobila sve oznake sa specijalnim, u te svrhe izrađenim, štambiljama koje je trupac nosio na svojim čelima. Tako se je kasnije moglo utvrditi iz kojeg debljinskog stepena stabala, zatim kojeg srednjeg promjera trupca, koje klase trupaca i iz kojeg trupca od panja potječe svaka pojedina daska, daščica i letva. Ispiljene daske, daščice i letve su porubljene i okrajčene na cirkularima a zatim su transporterom otpremljene na sortirno polje. Prerađen istraživani materijal dao je ove pilanske Sortimente: okrajčene daske (piljenice) komercijalnih dužina različitih klasa, debljina i širina, okrajčene kratke daske različitih klasa i dimenzija i okrajčene kratice, te letve različitih dimenzija. Na sortirnom polju (sortirnici) je za svaku okrajčenu dasku komercijalnih dužina određeno u koju klasu dasaka pripada prema propisima JUS-a iz 1955. godine. Okrajčene daske komercijalnih dužina razvrstane su prema svojoj kvaliteti u ove klase: čista i polučista (CPČ), I, II, III, IV i V klasa. Svaka klasa dasaka dijelila se dalje, obzirom na debljine, na: 12, 18, 24, 28, 38, 48 i 76 mm debele daske ili piljenice uz određenu nadmjeru, koja nije uzeta u račun prilikom kubiciranja dasaka. Napominjemo, da su okrajčene daske komercijalnih dužina debljine 12 mm bile zastupane samo debljinskim stepenima 27,5 i 57,5 cm i to sa ukupnom drvnom masom od 0,004in/o od ukupne mase okrajčenih dasaka komercijalnih dužina. Zbog toga smo u daljnjem radu daske tih dimenzija zanemarili. Daske debljine 96 mm nisu se proizvodile. Okrajčene kratke daske razvrstane su u tri klase, bez obzira na dimenzije, a okrajčene kratice nisu Masirane. Na sortirnom polju mjerene su dimenzije piljene robe. Svi mjereni podaci za svaku pojedinu dasku, daščicu i letvu s njihovim oznakama od trupaca iz kojih potječu unašani su u odgovarajuće manuale. Ispiljena je roba zbog velike potražnje obično nakon 2—3 dana natovarena u vagone i transportirana za upotrebu, tako da je sa sortirnim poljem završen tehnološki proces prerade, a s time i naša istraživanja na pilani. Ukupan broj komada ispiljenih okrajčenih dasaka komercijalnih dužina i okrajčenih kratkih i kratica iznosio je 101.707. 24 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 27 <-- 27 --> PDF |
U Zavodu je svaka daska, daščica i letva kubicirana na bazi svojih dimenzija, a zatim uvrštena ili vraćena na temelju svojih oznaka u trupac iz kojeg potječe. Na taj se način mogao utvrditi postotak iskorišćenja pilanske oblovine. Nakon što je piljena roba vraćena u pripadajuće trupce, ti su trupci sa svojom ispiljenom robom vraćeni u pripadajuća stabla, a ta u odgovarajuće debljinske stepene. Ovim se putem došlo do drvne mase i kvalitete pilanskih sortimenata, koje sadrže jelova stabla u odgovarajućim debljinskim stepenima. Na isti način kao kod sastava sortimentnih tabela za eksploataciju šuma (3) utvrđeni su i ovdje postotni odnosi pilanskih sortimenata unutar debljinskih stepeni. Zatim je provedeno računsko-grafičko izravnanje podataka na bazi težina po metodi Bruce- Schumacher (1). Nakon što su podaci izravnani i sastavljene tabele proveden je obračun cjelokupnog istraživanog materijala na temelju tih izravnanih podataka (tabela) i upoređen sa stvarnim stanjem, da se utvrdi tačnost izravnavanja. Razlike između stvarnih rezultata i rezultata dobivenih na bazi sastavljenih tabela bile su minimalne. Cijeli ovaj rad je bio obiman, a zbog kontrole provađan je dvostruko po različitim licima. U cilju da tačnost provedenih istraživanja bude što veća ona su, zbog toga, provedena na tako velikom broju stabala i trupaca. Rezultate toga rada dajemo u tabelama 1, 2 i 3, i grafičkim prikazima (slikama) 1, 2 i 3. Tabela 1 daje postotke korisne (iskorištene) drvne mase u šumi i postotke pilanskih trupaca u korisnoj (iskorištenoj) drvnoj masi, a zatim postotke iskorišćenja pilanske oblovine u normalnu rezanu (piljenu) građu, te postotke okrajčenih dasaka komercijalnih dužina, okrajčenih kratkih dasaka i kratica i postotke letava i to sve od mase normalne rezane građe po debljinskim stepenima jelovih stabala. Osim toga se u toj tabeli nalaze i postoci pojedinih klasa okrajčenih dasaka komercijalnih dužina od ukupne mase tih dasaka. Tabela 2 sadrži u globalu prerađen istraživani materijal u apsolutnim i postotnim iznosima. Tabela 3 daje postotke raspodjele okrajčenih dasaka komercijalnih dužina obzirom na klase i debljine dasaka po debljinskim stepenima jelovih stabala. Primjenu tabele 1 donosimo na istraživanom materijalu u demonstracionoj tabeli 4, dok primjenu tabele 3 ne donosimo zbog pomanjkanja prostora za štampanje. Razmotrit ćemo dobivene rezultate. II. Analiza rezultata istraživanja Ako se analiziraju podaci tabele 1 vidi se, da postotak okrajčene normalne rezane (piljene) građe od mase pilanskih trupaca ili postotak iskorišćenja pilanske oblovine izravnan iznosi u debljinskom stepenu od 22,5 cm 72,90°/o. Taj postotak postepeno i neprekidno raste do stepena od 87,5 cm gdje postizava iznos od 77,OOfl/o. Prosječan postotak iskorišćenja pilanske oblovine prema tabeli 2 iznosi na istraživanom materijalu 75,45%. Taj je postotak visok i zadovoljava.3 3 Prve dvije kolone ove tabele ovdje ne analiziramo, budući da smo to podrobnije učinili u našoj radnji objavljenoj u Šumarskom listu for. &—10 od 1963. god. pod natpisom: »Istraživanje postotnog odnosa sortimenata kod jele« (Abies Alba, Mill.)«. 25 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Od normalne rezane građe otpada najveći postotak na okrajčene daske ko mercijalnih dužina. Taj postotak postepeno raste od debljinskog stepena 22,5 cm, gdje iznosi 78,40´% do stepena od 72,5 cm, u kojem postiže kulminaciju s Izno som od 91,55%, a poslije toga vrlo lagano pada. Prosječni postotak okrajčenih dasaka komercijalnih dužina iznosi 90,91% od ukupne mase okrajčene normalne rezane građe (tabela 2). Ostali proizvodi, kao okrajčene kratke daske i kratice iznose u ukupnoj okrajčenoj normalnoj rezanoj građi 9,02%, a letve samo 0,07% (tabela 2); Postotak okrajčenih kratkih dasaka i kratica izravnan najveći je u debljinskom stepenu od 22,5 cm te iznosi 21,45% od ukupne okrajčene normalne rezane građe. S jačim stepenom pada do stepena od 72,5 cm gdje iznosi 8,38%. U preostalim stepenima ostaje na istoj visini. Postotak letava u rezanoj građi je isto tako najveći u debljinskom stepenu od 22,5 cm, a s jačim debljinskim stepenima pada do stepena od 72,5 cm. Od tog stepena na dalje pokazuje tendenciju blagog porasta. Razmotrimo sada postotnu raspodjelu okrajčenih dasaka komercijalnih dužina po kvalitetnim klasama prema tabelama 1 i 3. Najvredniju drvnu robu predstavljaju klase dasaka čista i polučista (ČPC), zatim I i II klasa. Klasa ČPC U ukupnoj masi okrajčenih dasaka komercijalnih dužina u istraživanom materijalu zauzima najmanji postotak. On iznosi samo 1,80%. U debljinskim stepenima jelovih stabala pojavljuje se ta klasa tek u stepenu 32,5 cm s iznosom 0,06%. Od tog stepena izravnan postotak učešća raste neprekidno do stepena 87,5 cm gdje iznosi 4,77%. Prva klasa okrajčenih dasaka zastupana je u istraživanom materijalu s nešto većim postotkom u ukupnoj masi okrajčenih dasaka komercijalnih dužina, ali i taj postotak iznosi samo 4,45% od ukupne mase ovih dasaka. Sto se tiče raspodjele te klase dasaka po debljinskim stepenima jelovih stabala ona dolazi odmah u debljinskom stepenu od 22,5 cm s 1,0%. Od tog stepena taj postotak postepeno raste do debljinskog stepena od 72,5 cm gdje nastupa kulminacija s 5,36%, a poslije toga polagano pada. Druga klasa okrajčenih dasaka komercijalnih dužina zauzima u ukupnoj masi okrajčenih dasaka istraživanog materijala 6,85%. U debljinskim stepenima pojavljuje se odmah u stepenu od 22,5 cm s 1,2%. Od tog debljinskog stepena taj postotak učešća postepeno raste do stepena od 72,5 cm kada kulminira i postiže na izravnanim podacima iznos od 8,44%. Poslije toga stepena pada. Ove tri najvrednije klase okrajčenih dasaka zajedno iznose u ukupnoj masi okrajčenih dasaka komercijalnih dužina istraživanog materijala okruglo 13,0%. To je svakako mali postotak. Treća klasa okrajčenih dasaka komercijalnih dužina, koja predstavlja već slabiju kvalitetu, iznosi u ukupnoj masi okrajčenih dasaka istraživanog materijala 21,59%. Postotak tih dasaka po debljinskim stepenima počinje u debljinskom stepenu od 22,5 cm s iznosom od 14%. Od tog stepena pada do debljinskog stepena od 32,5 cm, a onda naglo raste i kulminira u stepenu od 57,5% cm s iznosom od 22,86%, a poslije tog stepena polako pada. Četvrta klasa okrajčenih dasaka, koja predstavlja gotovo najslabiju klasu, zastupana je u istraživanom materijalu s najvećim postotkom u masi okrajčenih dasaka komercijalnih dužina. Taj postotak iznosi 61,26%. Uzrok tako velikog postotka te slabe robe je slaba pilanska oblovina, koja sadrži oko 85% |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 29 <-- 29 --> PDF |
trupaca III klase. Međutim, napominjemo da zbog velikih potreba za četinjavom građom i ta roba dolazi u obzir za eksport. Na izravnanim podacima taj postotak učešća IV klase iznosi u debljinskom stepenu od 22.5 cm 69,20´° n. Kulminira u stepenu 32,5 cm s iznosom od 75,73%. Poslije toga pada do stepena 77,5 cm. U stepenima 82,5 i 87,5 cm pokazuje tendenciju blagog porasta.. Peta klasa okrajčenih dasaka, koja predstavlja najlošiju robu izmeu okrajčenih dasaka komercijalnih dužina, iznosi u ukupnoj masi okrajčenih dasaka istraživanog materijala samo 4,05%. Tanji i najjači debljinski stepeni zastupani su s većim postotkom tih dasaka, nego srednji stepeni. Ova roba ne dolazi u obzir za eksport. Razmotrimo sada kakva je situacija s proizvodnjom pojedinih pilanskih sortimenata od jelovine po debljinama unutar klasa okrajčenih dasaka komercijalnih dužina. Tabela 3 pruža u stvari uvid koji se pilanski sortimenti najviše proizvode i koje od njih najviše potražuje naša privreda. U klasama CPC, I, II i III najviše se proizvode okrajčene daske debljine 48 mm, a zatim okrajčene daske od 24 mm (»colerice«). U IV klasi, koja je najjače zastupana u ukupnoj masi okrajčenih dasaka komercijalnih dužina, najviše se proizvode daske debljine od 24 mm, a zatim od 48 mm. U istraživanom materijalu u ukupnoj masi okrajčenih dasaka komercijalnih dužina najveću proizvodnju iskazuju daske od 24 mm. Te daske iznose u ukupnoj masi okrajčenih dasaka istraživanog materijala 44,68%, te su u stvari glavni Sortiment pilanske proizvodnje kod jelovine i pilanski Sortiment kojeg najviše potražuje naša privreda za unutrašnje potrebe i eksport. Na drugo mjesto dolaze daske debljine 48 mm, koje iznose 34,91% u ukupnoj masi okrajčenih dasaka komercijalnih dužina istraživanog materijala. Na trećem mjestu su okrajčene daske komercijalnih dužina debljine 38 mm koje iznose 8,24% u ukupnoj masi okrajčenih dasaka. Na četvrtom mjestu su okrajčene daske debljine 18 mm s 6,44%, na petom mjestu okrajčene daske debljine 28 mm s 5,38%, na šestom mjestu okrajčene daske debljine 76 mm s 0,35%. Na sedmom mjestu nalaze se okrajčene daske debljine 12 mm s 0.004%. Taj postotak nije uzet u obzir. On je zanemaren, kako smo toknaprijed spomenuli. Prema podacima »Eksuort drva« za eksport jelove piljene robe dolazi u obzir CPC, I, II. III i IV klasa okrajčenih dosaka komercijalnih dužina. Od pilanskih sortimenata u eksportu dolaze na prvo mjesto okrajčene daske komercijalnih dužina debljine 24 mm (»eolerice«) s 50%, zatim okrajčene daske de-rbljine 48 mm s 25 %, okrajčene daske debljine 38 mm s 15 % i okrajčene daske debljine 18 mm s 10%. Što se tiče dužina dasaka u principu se ekspörtiraju daske dužine 4 metra, iako se s obzirom na veliku potražnju od vremena do vremena ekspörtiraju daske intermetričkih dužina (od 3 do 6 m). Okrajčene daske debljine 24 i 48 mm zajedno iznose u ukupnoj masi okrajčenih dasaka komercijalnih dužina oko 80,0%, a u eksportu oko 75%. Ti sortimenti u pilanskoj preradi jelovine predstavljaju glavne Sortimente. Vjerujemo, da će se rezultati ovih istraživanja moći primijeniti na mnoge jelove šume u našoj zemlji, jer se one po kvaliteti ne će mnogo razlikovati od jelovih šuma u Gorskom Kotaru. 27 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 30 <-- 30 --> PDF |
III Z akl i uč ak Istraživanje postotnog odnosa pilanskih sortimenata kod jele — provedeno na bazi 3.839 trupaca s drvnom masom od 2.149,92 m3, koji su izrađeni iz 781 stabla — dalo je ove rezultate. Iskorišćenje pilanske oblovine, na temelju propisa JUS-a iz 1955. godine, u okrajčenu normalnu rezanu (piljenu) građu, ili postotak iskorišćenja pilanske oblovine, iznosi na istraživanom materijalu 75,45 %. Od okrajčene normalne rezane građe otpada na: okrajčene daske komercijalnih dužina 90,91 %, okrajčene kratke daske i kratice 9,02´% a na letve 0,07 %. Drvna masa okrajčenih dasaka komercijalnih dužina zastupana je u pojedinim kvalitetnim klasama s ovim postotnim iznosima: CPC 1,80, I klasa 4,45, II klasa 6,85, III klasa 21,59, IV klasa 61,26 i V klasa 4,05%. Tri najvrednije kvalitetne klase, a to su CPC, I i II klasa, iznose u ukupnoj masi okrajčenih dasaka komercijalnih dužina samo 13,10 %. Taj postotak je malen i ne može zadovoljiti. Nasuprot tome IV klasa, koja po vrijednosti daleko zaostaje, sadrži preko 60% okrajčenih dasaka komercijalnih dužina. Takva situacija je posljedica slabe kvalitete pilanske oblovine, jer su u njoj zastupani pilanski trupci III klase s oko 85%. Provedena istraživanja pokazala su nadalje da od okrajčenih dasaka komercijalnih dužina otpada na: daske debljine 24 mm 44,68%, na daske debljine 48 mm 34,91%, na daske debljine 38 mm 8,24%, na daske debljine 18 mm 6,47 %, na daske debljine 28 mm 5,38 %, na daske debljine 76 mm 0,35 % i na daske debljine 12 mm 0,004 %. Ovi rezultati upućuju na to da jelove pilanske Sortimente, koje najviše potražuje naša privreda, kako za unutrašnje potrebe tako i za eksport, predstavljaju okrajčene daske komercijalnih dužina debljine 24 i 48 mm. To su u stvari glavni pilanski sortimenti, jer u ukupnoj masi okrajčenih dasaka komercijalnih dužina iznose oko 80%, a u eksportu sudjeluju sa 75%. Na kraju je još potrebno istaći, da provedena istraživanja, kako sa stajališta eksploatacije šuma tako i sa stajališta pilanske prerade, omogućuju zaključak da jelove šume Gorskog Kotara s obzirom na kvalitetu ne zadovoljavaju. Šumsko gospodarstvo bi moralo poduzeti potrebne uzgojne mjere da se tokom vremena kvaliteta tih šuma poboljša. Literatura: 1. Bruce-Schumacher, Forest Mensuration, London 1942. 2. Horvat I.: Klanska prerada drva, Zagreb 1961. 3. Plavšić M., Golubović U.: Istraživanje postotnog odnosa sortimenata kod jele (Abies Alba, Mill.), Sum. List br. 9—10, 1963, Zagreb. 4. D. C1.041 JU®, 1955. godina. Zusammenfassung In dieser Abhandlung wurden die Untersuchungen über den prozentuellen Anfall der Sägereisortimente aus den Plentertannenwäldern des Gorski Kotar Gebiets, das im westlichen Teil Kroatiens liegt, auf Grund des JUS-Normfolattes vom Jahre 1955 und der Stärkestufen der Tannenstämme erörtert. Das Versuehismaterial stammt aus den Tannenbeständen der Phytozönose F a g etum croaticum abietetosuim Horvat, die auf der Bonitätsklasse II. brauner Karbonatböden vorkommen. Ihrer Qualität nach stellen sie eine Durchschnittsqualität der Tannenwälder im Gorski Kotar Gebiet dar. 28 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Als Grundlagen-Material wurden 781 Tannenstämme mit einer Gesamtderbholzmasse von 2.677 am Stock verwendet. Aus diesen Stämmen wurden 3.839 Sägeklötze, die eine Gesamtmasse von 2.150 fm aufwiesen, aufgearbeitet. Auf Grund der Masse dieser Klötze wurden dann Untersuchungen im Sägewerk »Lučice« weitergeleitet und die Tabellen des prozentuellen Anfalls der Sägereisortimente nach den Stärkestufen der Tannenstämme (Tabellen 1 und 3) aufgestellt. Bei diesen Forschungen wurde davon Rechnung getragen, dass die Klötze in jenes Schnittmaterial verarbeitet werden wonach die grösste Anfrage seitens des inländischen Bedarfs und des Exportshandeies besteht, sowie dass in bezug auf die Dimensionen der Klötze ihre Ausbeute sich wirtschaftlich am besten gestaltet. In der Studie wurden auch die Angaben über den prozentuellen Anfall der Sägereisortimente in der Gesamtsumme angegeben. Nach den globalen Angaben würde der Anteil der besäumten Bretter handelsüblicher Lgngen nach den Qualitätsklassen (gemäss JUS-Normblatt vom Jahre 1955) der folgende sein: Güteklasse 0 (Reine und Halbreine) 1,90%, Güteklasse I. 4,45l´Vo, Güteklasse II, 6,85´Vo Güteklasse III. 21,59l:7o, Güteklasse IV. 81,2e»/o und Güteklasse V. 4,05 »/o. In bezug auf die Stärken wurden die besäumten Bretter handelsüblicher Längen mit folgenden prozentuellen Anteilen in der Gesamtmasse vertreten: 18 mm 6,44"/o, 24 mm 44,68 «Vo, 28 mm 5,38 ´%>, 38 mm 8,24 »/», 48 mm 34,91«Vo und 76 mm 0,35 «Vo. In dieser Abhandlung wurde eine eingehende Analyse der erhaltenen Ergebnisse durchgeführt. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 32 <-- 32 --> PDF |
30 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 33 <-- 33 --> PDF |
31 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 34 <-- 34 --> PDF |
32 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 35 <-- 35 --> PDF |
33 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 36 <-- 36 --> PDF |
34 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 37 <-- 37 --> PDF |
35 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 38 <-- 38 --> PDF |
36 |