DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 20 <-- 20 --> PDF |
žičani kavezi dimenzija 5x3x 1 cm. U svaki kavez stavljeno je po 10 kornjaša malog jas. potkornjaka (po 5 ženki i 5 mužjaka). Kornjaši su uzeti sa lovnih stabala. Odabrani su samo oni kornjaši, koji su se upravo bili ubušili pod koru lov. stabala, ali još nisu počeli s izgradnjom matičnih hodnika odnosno s odlaganjem jaja. Kornjaši nisu mogli uteći iz kaveza jer su ovi, osim s čavlićima, svuda unaokolo bili oblijepljeni još gipsom. Kontrola kaveza provedena je 2. VI (3 kaveza) i 11. VII (ostalih 7 kaveza), dakle u vrijeme kada je razvoj malog jas. potkornjaka u lov. stablima i trupćićima u velikim insektarijima (kontrolni uzgoj) već uvelike napredovao, a ponegdje bio i završen. Provedba pokusa i rezultati Umjetno inficiranje obavljeno je 18. IV 1962. U donjoj tablici navedeni su osnovni podaci o inficiranim stablima. Broj stabla Biol. klasa Prsni promjer cm Visina m Kavez okrenut na Snaga usisavanja Atm. 1 I 32 25 istok 10 2 3 4 5 6 7 8 9 10 I EV/V III/IV rv IV rv IV rv IV/V 25 12 13 11 13 13 11 11 13 24 10 15 13 14 15 13 12 10 zapad sjeverozapad sjever jug jugoistok sjeveroistok jugozapad jug zapad 9 7 8 6 7 nije mjerena mje mjerena nije mjerena nije mjerena Prva kontrola obavljena je 2. VI. Tada su bila pregledana stabla br. 3, 4 i 10. Kako je u poglavlju II navedeno, u to vrijeme u lovnim stablima i trupćićima u kontrolnom uzgoju razvoj je već bio uvelike napredovao. Larvalni hodnici bih su već dugi 1,5 — 2,0 cm. Druga kontrola obavljena je 11. VII, kada su pregledana preostala stabla. U to vrijeme razvoj u kontrolnom uzgoju bio je već pri kraju, a u nekim trupćićima već su bili razvijeni mladi kornjaši. Prigodom pregleda utvrđeno je ovo stanje: (vidi str. 19) Kako se razabire, umjetna infekcija nije uspjela niti na jednom jedinom stablu pa čak ni na stablima IV/V biološke klase sa znatno poremećenom hidraturom. Kornjaši su uspjeli izgristi samo rupičaste grizotine do sredine debljine kore, no do bijeli se nisu probili. U najboljem slučaju izgrizu su do 5 mm dugi hodnik, ali i opet u kori. Mah jas. potkornjak nije uspio razviti potomstvo čak ni u stablu br. 3, koje je sredinom aprila bilo još zeleno, a početkom juna već suho. Po završetku istraživanja detaljno sam pregledao deblo ovog stabla i utvrdio da su se potkornjaci u njega pokušali ubušiti već 1961. god., ah su izgrizli samo kratke matične hodnike, dok larvalnih nije bilo. Zaključci Na temelju opisanih istraživanja zaključujem: 1. Snaga usisavanja u kambijalnoj zoni debla jasenovih stabala dobar je indikator hidrature, a time i zdravstvenog stanja jasena. Njena veličina u ovom |