DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 11     <-- 11 -->        PDF

odmarališta — ukratko za rekreaciju. Zato je potpuno pravilno da ugostiteljstvo
daje šumariji jedan dio svojih prihoda, koje ostvaruje na račun rekreativnog
i estetskog uređenja šume.


U trećoj zoni moći će se izbjeći gubici na prihodu od drva, ako se usklade
principi estetskog uređivanja s principima suvremenog uređivanja šuma.


Sve u svemu, postojeća gospodarska osnova, koju izrađuje Sekcija za uređivanje
šuma Zagreb, može vrlo dobro poslužiti u te svrhe, tim više, što su za
svaku šumsku sastojinu snimljeni potrebni taksacijski elementi, koji su sređeni
i iskazani kako je to propisano.


Zasad nema računske metode po kojoj bi se mogao tačno izračunati etat
u prvoj zoni šuma Medvednice, tj. ondje gdje šume imaju prvenstveno rekreativni
i estetski značaj.


To je razumljivo, jer tim šumama nije prvenstveno svrha postizavanje prihoda
od drva nego uživanje indirektnih koristi od šuma. No i u toj zoni bit će
prihoda od sanitarnih sječa, kao i od sječa, koje se imaju izvršiti radi otvaranja
novih staza, nastambi, domova, klupa, vidikovaca itd. Jasno je —prema tome —
da se u prvoj zoni prihodi od drva mogu samo aproksimativno ocijeniti.


U drugoj i trećoj zoni može se etat izračunati po principima nauke o uređivanju
šuma i to po mogućnosti po »Novom sistemu uređivanja prebornih
šuma«.


Prilikom konačne ocjene o veličini godišnjeg etata za cijelu Medvednicu
mogao bi poslužiti izmjereni tečajni prirast u koliko je tačno utvrđen. Etat ne
bi trebao premašiti prirast nego bi se trebao kretati u granicama prirasta s
tendencijom postepenog opadanja, jer će se prva zona šuma sve više i više proširivati
te će jednog dana cijela Zagrebačka gora poprimiti estetsko i rekreativno
značenje pa će se neminovno sječe smanjivati a indirektne koristi šuma Medvednice
povećavati. Ako imamo pred očima današnje stanje šuma u Medvednici
onda se može reći, da opseg sječa u posljednjim godinama nije doveo u pitanje
produktivnu sposobnost šuma u Zagrebačkoj gori. Prema tome dosadašnji
opseg sječa također valja uzeti u obzir pri odmjeri etata s time, da se predvidi
postepeno njegovo opadanje u narednim godinama.


Sve u svemu, etat bi se zasad trebao kretati u granicama prirasta; pri realizaciji
etata trebalo bi paziti na to da se on ostvaruje većim dijelom u drugoj
i trećoj zoni a da se u prvoj zoni respektiraju principi estetskog i rekreativnog
uređivanja šuma kako su u prethodnim poglavljima izneseni.


UPOTREBLJENA LITERATURA


Aubert et Gut: iNotre foret, Lausanne 1948.
Bunuševac T.: Funkcije zelenih površina naselja, Šumarstvo, br. 7—9, 1962.
Klepec D.: Peti Svjetski Šumarski Kongres, Šumarski list 1961.
Lars — Erik Esping: Preserving a Pleasing Landscape, Seattle 1960.
Leibundgut H.: Der Wald als Erholungsraum, München 1961.
Schaeffer L.: L´ amenagement esthetique et recreatif des forets, Revue forestiere


francaise, 1951, p. 21—29.
Morel H. C: Caracteres particuilers des forets autour des grandes villes, V. Svjetski


Šumarski Kongres, Washington 1960, str. 1770--1772.
Vaux J. Henry: Techniques of Managing Public Use of Forested Areas, Seattle 1960.
Safar J.: Osnovi parkiranja, Šumarski priručnik I, Zagreb 1964.
Ugrenović A.: Estetika šume, Šumarska Enciklopedija, Zagreb 1959.


H. Mesnil, R. Minair: Le tourisme et la foret dans le Nord de la France, Revue forestiere
francaise, 1963.