DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 11 <-- 11 --> PDF |
odmarališta — ukratko za rekreaciju. Zato je potpuno pravilno da ugostiteljstvo daje šumariji jedan dio svojih prihoda, koje ostvaruje na račun rekreativnog i estetskog uređenja šume. U trećoj zoni moći će se izbjeći gubici na prihodu od drva, ako se usklade principi estetskog uređivanja s principima suvremenog uređivanja šuma. Sve u svemu, postojeća gospodarska osnova, koju izrađuje Sekcija za uređivanje šuma Zagreb, može vrlo dobro poslužiti u te svrhe, tim više, što su za svaku šumsku sastojinu snimljeni potrebni taksacijski elementi, koji su sređeni i iskazani kako je to propisano. Zasad nema računske metode po kojoj bi se mogao tačno izračunati etat u prvoj zoni šuma Medvednice, tj. ondje gdje šume imaju prvenstveno rekreativni i estetski značaj. To je razumljivo, jer tim šumama nije prvenstveno svrha postizavanje prihoda od drva nego uživanje indirektnih koristi od šuma. No i u toj zoni bit će prihoda od sanitarnih sječa, kao i od sječa, koje se imaju izvršiti radi otvaranja novih staza, nastambi, domova, klupa, vidikovaca itd. Jasno je —prema tome — da se u prvoj zoni prihodi od drva mogu samo aproksimativno ocijeniti. U drugoj i trećoj zoni može se etat izračunati po principima nauke o uređivanju šuma i to po mogućnosti po »Novom sistemu uređivanja prebornih šuma«. Prilikom konačne ocjene o veličini godišnjeg etata za cijelu Medvednicu mogao bi poslužiti izmjereni tečajni prirast u koliko je tačno utvrđen. Etat ne bi trebao premašiti prirast nego bi se trebao kretati u granicama prirasta s tendencijom postepenog opadanja, jer će se prva zona šuma sve više i više proširivati te će jednog dana cijela Zagrebačka gora poprimiti estetsko i rekreativno značenje pa će se neminovno sječe smanjivati a indirektne koristi šuma Medvednice povećavati. Ako imamo pred očima današnje stanje šuma u Medvednici onda se može reći, da opseg sječa u posljednjim godinama nije doveo u pitanje produktivnu sposobnost šuma u Zagrebačkoj gori. Prema tome dosadašnji opseg sječa također valja uzeti u obzir pri odmjeri etata s time, da se predvidi postepeno njegovo opadanje u narednim godinama. Sve u svemu, etat bi se zasad trebao kretati u granicama prirasta; pri realizaciji etata trebalo bi paziti na to da se on ostvaruje većim dijelom u drugoj i trećoj zoni a da se u prvoj zoni respektiraju principi estetskog i rekreativnog uređivanja šuma kako su u prethodnim poglavljima izneseni. UPOTREBLJENA LITERATURA Aubert et Gut: iNotre foret, Lausanne 1948. Bunuševac T.: Funkcije zelenih površina naselja, Šumarstvo, br. 7—9, 1962. Klepec D.: Peti Svjetski Šumarski Kongres, Šumarski list 1961. Lars — Erik Esping: Preserving a Pleasing Landscape, Seattle 1960. Leibundgut H.: Der Wald als Erholungsraum, München 1961. Schaeffer L.: L´ amenagement esthetique et recreatif des forets, Revue forestiere francaise, 1951, p. 21—29. Morel H. C: Caracteres particuilers des forets autour des grandes villes, V. Svjetski Šumarski Kongres, Washington 1960, str. 1770--1772. Vaux J. Henry: Techniques of Managing Public Use of Forested Areas, Seattle 1960. Safar J.: Osnovi parkiranja, Šumarski priručnik I, Zagreb 1964. Ugrenović A.: Estetika šume, Šumarska Enciklopedija, Zagreb 1959. H. Mesnil, R. Minair: Le tourisme et la foret dans le Nord de la France, Revue forestiere francaise, 1963. |