DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 10 <-- 10 --> PDF |
uz ceste, planinske domove, vidikovce, uz turističke staze, uz skijaške staze, itd. Jednom rječju to su šume, koje imaju izrazito estetski i rekreativni značaj. Pored tada u prvu zonu šuma treba svrstati i one šumske predjele, koji imaju izrazito zaštitni karakter, kao i one koji s obzirom na sastav i vrijednost flore i faune predstavljaju prirodnu rijetkost koju valja sačuvati kao rezervat. Drugu zonu obuhvatit će svi oni´ dijelovi šuma, koji još nisu na dohvatu izletnika i turista, pa nisu frekventirani i prema tome imaju zasad pretežno gospodarsko značenje. Dakako, da će između tih dviju grupa biti dijelova šuma, koji će istovremeno imati estetski i gospodarski značaj. To bi bila treća zona šuma Medvednice. Na prvu zonu šuma trebalo bi primijeniti principe estetskog uređivanja šuma, što će reći, da bi se u tim šumama prilikom sječe valjalo rukovoditi onim momentima, koji će zadovoljiti našu publiku, tj. izletnika, planinara i druge u estetskom i rekreativnom pogledu i to onako kako je to opisano u prethodnom poglavlju s tom naročitom napmeonom da valja posvetiti naročitu pažnju zdravstvenom stanju šuma, da treba čuvati autohtone sastojine i nastojati da se prirodne biljne zajednice sačuvaju. Na drugu zonu šuma trebalo bi primijeniti principe suvremenog uređivanja šuma — po mogućnosti one, koji su izloženi u mojoj studiji »Novi sistem uređivanja prebornih šuma. Poljoprivredna šumarska komora NRH, Zagreb 1961. i 1962. S obzirom na to da se u Medvednici radi većim dijelom o mješovitim jelovim i bukovim šumama mogu se upotrijebiti moje prerađene normale za mješovite šume kako je to opisao ing. Stjepan Skopac u svom članku »Novi sistem uređivanja prebornih šuma prof, dr D. Klepca«, Šum. list br. 5—6/63. Na treću zonu valjalo bi primijeniti principe »estetskog« i suvremenog uređivanja šuma kombinirano. Spomenute tri zone trebalo bi komisijski utvrditi. Nakon toga se spomenute tri zone šuma mogu na šumsko-gospodarskim kartama obojadisati različitim bojama. Evidentno je, da će se šumarstvo — kao privredna grana —odreći određenih prihoda u prvoj zoni šuma, jer će šumar u prvom redu nastojati da ondje respektira estetske i rekreativne momente i ne će moći provoditi onakve sječe kakve bi se inače u drugim okolnostima — tj. u izrazito gospodarskim šumama — mogle provesti. No gubitak na prihodu, koga će šumarstvo imati u prvoj zoni šuma trebalo bi regresirati, jer će se u toj zoni ostvarivati prihodi od turizma, pošto će šumarstvo estetskim uređenjem stvoriti mogućnost za rekreaciju. Gubitak na prihodu od drva u prvoj zoni može se lako izračunati, ako se etat u toj zoni obračuna po principima suvremenog uređivanja šuma te ako se od njega odbije ona drvna masa, koju je dopušteno posjeći s gledišta estetskog uređivanja šuma. Danas već imamo primjera u našoj šumarskoj praksi da su se šumarstvu priznali i regresirali takvi gubici. Kao primjer za to spominjemo gospodarsku jedinicu »Bašćanski Gaj«, šumarija Makarska. U toj je šumi šumarija smolarila borova stabla i tako ostvarivala određene prihode. No s gledišta estetike i rekreacije smolarenje se moralo napustiti, jer je to javnost (uglavnom turisti) tražila. Šumarstvo se odreklo svoga prihoda od smole, ali je ugostiteljstvo povećalo svoje prihode, pošto je ta šuma pružila mogućnost za kampiranje, za izgradnju |