DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Beglika u Zapadnom delu Rodopa) u pvršini od 14.085 ha. U ovoj gospodarskoj osnovi ustanovljeno je 13 tipova šuma, dok je praktično u elaboratu svedeno na 5 tipova i to: 1. Smrčeva gospodarska klasa: glavni tip — srednje-planinska smrča. Obnovno razdoblje 25—30 godina. Ophodnja 120 godina. 2. Smrčeva gospodarska klasa: tip — smrčeva šuma sa borovnicom i sa primesom bukve i jele. Obnovno razdoblje 40 godina. Ophodnja 120 godina. 3. Smrčeva gospodarska klasa: glavni tip — smrčeva šuma sa brusnicom. Obnovno razdoblje 25—30 godina. Ophodnja 120 godina. 4. Belo-borova gospodarska klasa: glavni tip — beli bor sa brusnicom i beli bor sa borovnicom. Ophodnja 100 godina. 5. Smrčeva gospodarska klasa: glavni tip — visokoplaninska smrča i subalpinska smrča, sa zaštitnim prebornim karakterima i sanitarnim sečama. Iz razgovora i informacija dobijenih na terenu u upravi gazdinstva, Lesprojektu i Komitetu za šumarstvo, došlo se do zaključka da su tipološka istraživanja korisna, kao pomoćno sredstvo pri izradi uređajnih elaborata, ali radi velikog broja izdvojenih tipova šuma, duge ophodnje, dugog podmladnog razdoblja, još neispitanih genetsko-tehnoloških osobina glavnih vrsta drveća, ekonomskih ciljeva i intenziteta gazdovanja u pojedinim reonima neće se moći primeniti u praksi u onom obimu kako se pretpostavljalo. Oni u tom pravcu vrše dalja naučna istraživanja preko instituta za šumarstvo. Za praktično uređenje šuma smatraju da će ići na 5—6 ekonomski važnih tipova šuma i pri izradi novih uređajnih elaborata, te koristiti i savremenija dostignuća u nauci i praksi (selekcionisane vrste, unošenje brzorastućih vrsta, agrotehnika i si.). Gajenje šuma Uzgajanje šuma, odnosno šumska proizvodnja nosi još obeležnje klasičnog načina gazdovanja, sa dugim ophodnjama, umerenim sečama i malim učešćem proreda u ukupnom etatu (cea 18%). Intenzivnije zahvate videli smo samo u bukovim starijim degradiranim sastojinama (G. S. Ribarica) gde u nešto širim pojasevima vrše čistu seču, puštajući da se bukov podmladak brzo podigne i gde istovremeno unese znatan procenat (cea 50%) četinara: beli bor, jelu, smrču, duglaziju i sudetski ariš. Ovaj rad je svakako napredan, a najlepše rezultate videli smo sa unošenjem beloga bora i sudetskog ariša u bukovim sastojinama na silikatnoj podlozi. Obnova šuma pretežno se vrši oplodnim sečama uz prirodno podmlađivanje. Nepošumljene progale ili nepomlađene sečine pošumljavaju obično dvogodišnjim sadnicama. Popunjavanje odnosno posumljavanje semenom ne vrše. Odgajaju i jelove sadnice u rasadniku. Nega šuma proređivanjem vrši se u manjem obimu i stiče se utisak da se sa proredama zakašnjava. Tome je velikim delom uzrok i nedovoljna otvorenost šuma sa trajnim komunikacijama (putevima). Orijentacija na izvlačenje drveta iz šume u planinskim predelima (kojih je najviše) žičarama i animalnom vučom (vlačenjem po zemlji bez izgradnje puteva) otežava izvođenje proređnih i drugih uzgojnih seča. * 1 lev = 650 din. |