DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 23 <-- 23 --> PDF |
REGENERACIJA PREBORNIH BUKOVIH ŠUMA VIŠIH PLANINSKIH PODRUČJA Ing. Branko Milas PROBLEMATIKA: Znatne površine naših šuma, uslijed svog geografskog položaja i geološke podloge, traže preborno gospodarenje. Ono je uslovljeno i vrstama drveća koje u tim šumama dolaze, te zadatkom da se na višim planinskim područjima, sa znatnom količinom oborina i specifičnim klimatskim prilikama zadrži što stabilnija šuma, a kome zahtjevu najbolje odgovara preborni način gospodarenja. Taj način gospodarenja treba da osigura uz minimalnu drvnu masu, trajno najveći i najvredniji prirast, ali da istovremeno osigura regeneraciju tih šuma, kako bi se održala potrajnost prihoda na tom području i tako važna biološka ravnoteža šume. Uslijed naprijed iznesenih činjenica, preborno gospodarenje obuhvaća širok pojas šume bukve, jele i smreke, koji se stere od 800 metara nadmorske visine pa do granice šumske vegetacije. Na tom području preborno se gospodarenje provodi i na vapnencima i na silikatima. Za ovako širok visinski pojas, diferenciran i po vrsti drveća i po geološkoj podlozi, nije moguće utvrditi u cjelini jedinstveni metod gospodarenja. Uslijed ove okolnosti u tim šumama odvojeno je iznesen i razmatran problem gospodarenja sa pretežno bukovom šumom (dominacija bukve) a posebno sa šumom koju uglavnom čini jela (dominacija jele). U našoj šumarskoj praksi, kroz dugi niz godina, a u vezi sa pomenutim činjenicama, provodilo se uglavnom stablimično preborno gospodarenje. Za sve takve šume mogu se odrediti zajednički opći elementi gospodarenja, ali samo detaljna provedba radove znatno diferencira. Praksom je utvrđeno da tipično preborno stablimično gospodarenje ne daje u ovim šumama najbolje rezultate, i da se tim načinom sječe ne postizava u sastojina najpovoljnija kvaliteta mase i odnos vrsta, a naročito ne najpovoljnija regeneracija šuma. Isto je tako i ekonomski momenat kod korištenja tih šuma onaj faktor koji uvjetuje promjenu načina sječe. Veoma se često događa u praksi da je gospodarenje nekom šumom planirano metodom stablimicnog gospodarenja manjeg intenziteta sječe, a kod provedbe, uvaživši naprijed iznesene elemente, ukazuje se potreba jačeg intenziteta, a koji je često uslovljen i sadašnjom lošom kvalitetom sastojine. Ne ulazeći u´ detaljnija razmatranja potrebe modificiranog načina gospodarenja u svim šumama prebornog gospodarenja, a u vezi sa čitavim nizom tipova takvih šuma, potrebno je u osnovnim elementima obraditi gospodarenje bukovih sastojina visokih planinskih rajona, u kojima se ukazuje potreba za izmjenu dosadašnjeg načina gospodarenja. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Bukove šume viših planinskih područja, sastojinski se formiraju više kao visoke regularne šume, a manje kao šume tipične preborne strukture. Stablimičnim prebornim sječama ne može se postići najbolja kvaliteta sastojine, niti se može osigurati uspješna regeneraci ja tih šuma. U ovim se šumama naročito ne može dosadašnjim stablimičnim prebornim sječama osigurati povećanje učešća malobrojnih četmjara, niti izvršiti uspješni radovi na unosu novih ćetinjara. Pravilna i uspješna regeneracja tih šuma najuže je povezana sa poboljšanjem kvalitete sadašnje sastojine i uzgojem najkvalitetnije sastojine u budućnosti. RAZMATRANJA Nije zadatak ovog razmatranja da se tačno odredi način gospodarenja bukovim šumama viših planinskih područja, već da se ukaže na osnovne elemente, koji bitno utječu na određivanje tog metoda. Osnovni elementi razmatranja bili bi: 1. Regeneracija šuma i uzgoj najkvalitetnije drvne mase, 2. Rcntabilitet gospodarenja. 1. Regeneracija šuma i uzgoj najkvalitetnije drvne mase. Problemu regeneracije dan je primarni položaj, jer o njemu ovisi i rentabilnost gospodarenja i proizvodnja najkvalitetnije drvne mase. Prigodom razmatranja ovih elemenata, koji uvjetuju i opravdavaju prijelaz iz dosadašnjeg stablimičnog prebornog gospodarenja manjeg intenziteta, na nov način sječe jačih intenziteta primjenjuju se elementi strukture (taksacijski elementi) određeni za preborno gospodarenje (normalna drvna masa, broj stabala, masa prije i poslije sječe itd.). Ovdje se radi o prebornim sastojinama na vapnenoj podlozi, nadmorske visine od 1100—1300 metara. Osnovna vrsta drveća je bukva, dok jela i smreka dolaze u većem ili-manjem postotku. Prema provedenim fitocenološkim snimanjima dr. I. H o r v a t a, te šume čine gornju zonu šume bukve sa jelom (Fa,getum abietetosum) i šumu pretplaninske bukve(Fagetum subalpinum). U upoređenju sa ostalim tipovima prebornih šuma ove se šume bitno razlikuju od svih drugih u prvom redu radi toga, što su ušle u eksploataciju tek u najnovije vrijeme, pa se njihov dio nalazi u više ili manje prašumskom tipu. Nadalje ni u jednom tipu prebornih šuma nije stablimično preborno gospodarenje dalo tako slabe uspjehe u regeneraciji šuma kao ovdje. Za razmatranje iznesene problematike odabrane su šume na području šumarije Rijeka. U istom planinskom masivu, i istoj nadmorskoj visini izvršena su razmatranja u dva susjedna šumska kompleksa, prvi gospodarska jedinica Jelenj e odjeli 1, 2. i 3, i drugi gospodarske jedinice P1 a t a k odjeli 9, 10 i 12. U prvom komplesku Jelenje, vođena je duži niz godina intenzivna sječa, jer se nalazi na staroj šumskoj cesti. U drugom kompleksu Platak, vođene su stablimične manje sječe. Ukupna površina kompleksa Jelenj e iznosi 120.19 ha a kompleksa Pla ta k 159,44 ha. Bonitet obiju kompleksa iznosi za bukvu III/IV, a za jelu i smreku III bon. po Šurićevim tabelama. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Šumski fond razbijen po 1 ha i debljinskim razredima te po vrsti drveća za oba kompleksa iskazan je u tabeli broj 1. Taksacija granica iznosi 10 cm. pr. tako da I debljinski razred ide od 10—20 cm, II od 21—30, III od 31—40, IV od 41—50, V od 51—60, VI od 61—70 i VII od 71 cm na više. Tabela broJ 1 — Šumski fond m3 Gospodarske jedinice Jelenj e (1, 2, 3) površine 120,19 ha Deblj. Bukva ukupna po 1 Jele ukupna po 1 Smreke ukupna po 1 Sveukupno ukupna po 1 razr. masa ha masa ha masa ha masa ha I 2.927 25 238 2 45 —. 3.210 27 II 6.300 52 460 4 134 1 6.894 57 III 8.543 71 730 6 257 2 9.530 79 IV 5.035 42 889 7 295 3 6.218 52 V 1.106 9 663 6 258 2 2.028 17 VI 283 2 332 3 91 1 .706 6 VII 290 2 264 2 223 2 777 6 SVEGA 24.484 203 3.576 30 1.303 11 29.363 244 Procentni odnos po vrstama drveća iznosi: bukve 83% — jele 12% — smreke 5% — ukupno 100%. Odnos bukve prema četinjarima 83´% : 17% u 100%. Tabela broj 1 — šumski fond m8 Gospodarska jedinica F 1 a t a k (odjel 9, 10, 12) površina 159,44 ha Bukva Jele Smreke Sveukupno Deblj. ukupna po 1 ukupna po 1 ukupna po 1 razr. masa ha masa ha masa ha I 5.890 57 328 2 6.218 39 II 10.749 67 509 3 11.258 70 HI 8.613 54 1.662 10 10.275 64 IV 3.765 24 2.913 18 6.678 42 V 1.435 9 1.054 7 2.489 16 VI 240 1 407 3 647 4 VII 160 1 137 1 297 2 SVEGA 30.852 193 7.010 44 37.862 237 ´ Procentni odnos po vrstama drveća iznosi: Bukva 81% — jela 19% = 100%. Nadmorska visina oba kompleksa 1100 — 1300 metara. Masa po 1 ha u oba predjela gotovo je jednaka, Jelenje 244 m3, a Platak 237 m3. Odnos bukve prema četinjarima u oba predjela gotovo jednak, Jelenje 83% : :17%, Platak 81% : 19%. U oba šumska kompleksa izvršena je doznaka drvnih masa za sječu, take da su iz sastojine uklonjena nekvalitetna i dozrela stabla i vođena naročita briga o mogućnosti regeneracije te šume. 437 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Putokaz kod ovih radova bili su pojedini dijelovi sastojine sa razbijenim sklopom i dobrim gustim podmlatkom. Doznaka je djelomično, gdje su postojali uslovi, izvršena u grupama. Doznačena drvna masa iskazana je u tabeli broj 2. Tabela broj 2 — doznačene drvne mase m3 Gospodarske jedinice Jelenj e Detalj. ukupna Bukve po. 1 ´ha ukupnaJele ipc l!ha Sveukupno ukupna po 1 ha razr. masa masa masa I 87 1 87 1 II 643 5 — 643 5 HT 2.526 21 — 2.526 21 IV 3.284 26 2 3.286 26 V 741 6 3 744 6 VI 109 1 13 1 722 2 VII 65 1 19 84 1 SVEGA 7.455 61 37 1 7.492 62 Tabela broj 2 — doznačena drvna masa m3 Gospodarska ,jedinica P*ai t ak ; Bukve Jele Sveukupno IDeblj. ukupna po 1 ha ukupna po 1 iha ukupna po 1 ha razr. masa masa masa _ I 780 5 23 803 5 II 2.046 13 41 -2.087 13 III 2.729 17 107 1 2.837 18 IV 2.332 15 171 1 2.503 16 V 845 5 206 2 1.051 7 VI 177 1 135 1 312 2 VII 52 -64 116 - Svega 8.961 56 747 5 9.708 61 Ako doznačene drvne mase po vrstama drveća (tabela broj 2) stavimo u odnos sa masama šumskog fonda istih vrsta (tabela broj 1) dobijemo na oba predjela slijedeće intenzitete sječe: Jelenj e — bukve 25%, četinjara 1% = 26% Plata k — bukve 24%, četinjara 2% = 26% Intenzitet sječe je za oba kompleksa jednak iako su različite strukture drvnih masa po debljinskim razredima i kvaliteti što ćemo kasnije vidjeti. Da bi se zorno prikazala dinamika šumskog fonda i odnosa drveća u oba predjela prije i poslije sječe, nacrtan je po debljinskim razredima grafikon masa po 1 ha. Iz tog se grafikona vidi da je kulminacija drvne mase fonda kod Jelenj a kao uređenje šume u III deb. razredu, a kod Platk a u II deb. razredu. Nadalje je identično sa prednjim i kulminacija sječe kod Jelenj a u IV deb. razredu, a kod Platk a u III deb. razredu. Ovaj pomak na desno u viši debljinski razred je rezultat dosadašnjeg gospodarenja sa obim kompleksima. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Grafikon drvnih masa po 1 h go 70 60 50 Prije 8j*5e 50 ZO iO 1 J "Dl W I M W Sječa Poslije eječe I I I I U 1 I IE m K 3 T& M Jelenje: bukva Platak: bukva jela j-ela 439 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Da bismo mogli još dublje analizirati problem regeneracije konkretnih sastojina, potrebno nam je da razmotrimo po vrsti drveća i debljinskim razredima, broj stabala šumskog fonda, broj onih koji se sijeku, i temeljem istih obračunamo broj stabala koji ostaju u sastojini nakon sječe. Iz podataka inventarizacije drvnih masa iznad 10 cm prsnog promjera, proveden kod sastava uređajnog elaborata, obračunat je broj stabala po 1 ha prije sječe i iskazan za oba predjela u tabeli broj 3. Tabela broj 3 Broi stabala po 1 ha prije sječe Deblj. razr. J Bukva e 1 e n j e Jela Svega Bukva Plata k Jela Svega I 349 26 375 439 17 456 II 142 12 154 170 9 179 III 74 8 82 57 10 67 IV 23 5 28 12 10 22 V 4 2 6 4 2 6 VI 1 1 2 1 1 2 VII -1 1 1 1 2 SVEGA 593 55 648 684 50 734 Isto tako iz manuala doznačene drvne mase obračunat je broj stabala po 1 ha koji se sijeku i iznosi: Vrsta Predjel drveća I II III IV V VI VII Vili Jelenje Bukve 7 14 21 15 2 — — 59 Jelenje Jele — — — 1 — 1 — 1 Platak Bukve 59 39 17 7 2 1 — 120 Platak Jele 2 1 1 1 — — —´ 5 Tabela broja stabala prije sječe (broj 3) umanjena za broj posječenih stabala, daje nam broj stabala po 1 ha po vrsti i debljinskim stepenima nakon sječe, a što nam predočuje tabela broj 4. Tabela broj 4 Broj stabala po 1 ha nakon sječe Deblj. razr. Bukva Jelenj e Jela Svega Bukva Plata k Jela Svega I 342 26 368 380 15 395 II 128 12 140 136 8 144 III 53 8 61 40 9 49 IV 8 5 13 5 9 14 V 2 2 4 2 2 4 VI 1 -1 -1 1 VII -1 1 1 1 2 Iz labele broj 4 sastavljen je grafikon broja stabala po 1 ha nakon sječe. Iz predočenih grafikona se jasno vidi struktura broja stabala za obje vrste. Grafikon broja stabala kod bukve ne diferencira toliko kao kod jele (četi |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Grafikon broja stabala po 1 ha Bukva prije sječe Je >la prije sjeSe so 25 \ IO \ \ 15 \ \ \ 10 s H. i- I I 1 I I 1 1 I 1 I I I 31 1 Jela poslije sječe \\ Bukva poslije \\ ćjeSe 1 ! IfTIl Flatak JblaAJe 1 H u "E I TU W 441 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 30 <-- 30 --> PDF |
njara). Cilj gospodarenja kompleksom Platak ima biti stvaranje po vrsti drveća i strukturi odnosa broja stabala, stanje u kompleksu Jelenje. Za donošenje zaključaka u predmetu regeneracije tretiranih šuma i komparaciju obiju predjela, potrebno je izvršiti i kvalitetnu analizu po sortimentima što smo ih doznakom dobili. Kako je u šumskom predjelu Jelenje doznačena jela i smreka u malom obimu, ne može se odnos sortimenata istih komparirati sa predjelom Platak. Odnos sortimenata bukve za oba predjela, te odnos pojedinih sortimenata jele u predjelu Platak, vidi se iz tabele broj 5. Tabela broj 5 Odnos sortimenata doznačenih masa Sortiment Bukva m3Jelenje Platak Bukva l(l/oJelenje Platak Jela m3 Jela%> Platak Trupac L Trupac I klase 254 511 857 — 13 91 3 7 12 .— — 1 1 16 88 — 2 12 . Pragovska ,, 367 105 5 1 229 31 oblovina 262 86 5 1 22 1 Celuloza 581 1950 8 22 241 32 Ogrev Otpad Ukupno 4255 257 7455 5845 871 8961 57 3 100 65 10 100 130 21 747 18 5 100 U predjelu Platak čini celuloza bukve 22%, a u Jelenju 8%. U predjelu Platak čine trupci bukve 3%, a u Jelenju 32´%. U predjelu Platak čine trupci jele samo 32%. Za oba šumska predjela sastavljeni su uređajni elaborati po principu stab limičnog gospodarenja, Jelenje za razdoblje od 1956—1966. godine, a Platak za razdoblje od 1952—1962. godine. Sječive mase određene navedenim načinom gospodarenja daju u 10 go dišnjoj ophodnji slijedeće iznose: Jelenje , bukva 3.407 m3, jela 1.157 m3 = 4.564 m3. Intenzitet sječe, bukva 12%, jela 4% = 16%. Platak , bukva 4.934 m", jela 486 rri3 = 5.420 m3. Intenzitet sječe — bukva 13%, jela 1% == 14%. Predjel Platak, vrlo je slabo pomlađen što je u skladu sa strukturom te šume, a samo pojedini dijelovi znatnije otvoreni daju dobar bukov podmladak. Predjel Jelenje, koji je sječen ranije znatnim intenzitetom dobro je pomlađen obim vrstama. Prije nego li se pristupi bilo kakvom donošenju zaključka, treba ovdje istaći da se oni odnose samo za sastojine gospodarskog značaja, a ne one izrazito zaštitnog karaktera, u kojima se mora i dalje voditi stablimična preborna sječa. Naprijed izneseni numerički podaci i grafički prilozi upućuju nas u predmetu regeneracije bukovih sastojina viših planinskih područja na slijedeće: |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 31 <-- 31 --> PDF |
ZAKLJUČKE: 1. Uspješna i trajna regeneracija visokih planinskih bukovih šuma, koje se znatno ne udaljuju od normalne drvne zalihe, može se postići jedino sječama od najmanje 25—30 posto ukupnog šumskog fonda. 2. Navedenim načinom gospodarenja, ukoliko se ne vodi posebna briga o vremenu sječe, a obzirom na urod sjemena bukve i četinjara (jele i smreke) ne postizava se povećanje učešća četinjara u sastojini. To se povećanje postizava samo sječama van vremena uroda bukovog žira. Ovaj kriterij znatno udaljuje gospodarenje tim šumama od ostalih prebornih tipova i treba ga uvažiti kod planiranja sječe. 3. Raspored intenziteta sječe po površini ne mora biti jednosmjeran i treba ga saobraziti specifičnim sastojinskim prilikama pojedinih odjela ili njihovih dijelova. Kod ovog rasporeda osnovni kriterij treba da bude stanje tla i kvaliteta sastojine. 4. Stalno provođenje označenog metoda gospodarenja stvoriti će u perspektivi sastojinu, koja će tražiti znatne radove na njezi šuma. 5. Otvaranje pojedinih većih ili manjih površina sječom u krugove ili pruge neminovno uslovljava riziko boljeg ili slabijeg prirodnog pomlađenja naročito u periodu traženja najbolje metode rada, pa će popunjavanje ili kompletna sadnja biti redovan posao u ovim šumama. Kako u ovim područjima dominira bukva, koja se bolje pomlađuje od jele i smreke, to će trebati sadnicama unositi ova dva četinjara. Prvenstveno će se unositi autohtone vrste, dok se ne ispita pravilnost i uspjeh unosa stranih vrsta. 6. Prigodom prelaza iz ranijeg stablimičnog prebornog gospodarenja u gospodarenje označenog tipa, sječu stabala treba -podvrći kriteriju kvalitete. U svakoj šumi imamo četiri kvalitetne vrste stabala. 1. Stabla u stanju propadanja, 2. Stabla iznad promjera zrelosti, 3. Stabla ispod promjera zrelosti nekvalitetna, 4. Stabla ispod promjera zrelosti kvalitetna. Kod provedbe radova na regeneraciji sastojina primarno se sijeku stabla prve i druge vrste, a tek sekundarno se vodi briga o budućoj strukturi sastojina. Od odnosa i grupacije navedenih vrsta kvaliteta stabala i stanja tla ovisit će jači ili slabiji zahvat na određenoj površini. Tako ćemo u ovoj prvoj fazi prijelaza na nov način gospodarenja imati površina raznih intenziteta sječe, pa i do čistih sječa u manjim površinama. Ovdje treba istaći da je potrebno utvrđivanje promjera zrelosti, za ovaj tip šume, od većeg značaja, nego za ostale tipove šuma u kojima se preborno gospodari, pa je zbog toga taj element naprijed spomenut. 7. Jači intenziteti sječe naročito pogoduju regeneraciji smreke, što nije slučaj kod stablimičnog prebornog gospodarenja. 8. Redovitim sječama jačeg intenziteta u vidu krugova ili ploha, bržim se tempom likvidiraju nekvalitetna stabla i dobiva u najkraćem vremenskom razmaku vrlo kvalitetna sastojina. Ovakav metod rada koristan je u šumama prašumskog tipa sa znatnom drvnom masom iznad normale, jer skraćuje period pretvorbe te šume u uređenu šumu. 9. Konačno treba istaći da ovakvo gospodarenje povlači za sobom čitav niz šumsko uzgojnih radova, počevši od sakupljanja i selekcije šumskog sje |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 32 <-- 32 --> PDF |
mena, osnivanja i održavanje šumskih rasadnika na samom radilištu, obrada i priprema tla i održavanje korova u šumi, presadnja školanih sadnica u sastojim itd. Investicije potrebne za te radove nalaze puno opravdanje u rentabilitetu koncentracije sječina i produkciji kvalitetne drvne mase. Ovim je obuhvaćen prvi elemenat razmatranja same provedbe radova na regeneraciji šuma, dok će se račun rentabiliteta, koji je vezan u taj rad iznijeti u drugom dijelu ove radnje. REGENERATION OF BEECH SELECTION FORESTS OF UPPER MOUNTAIN AREAS SUMMARY The problem of regeneration of Beech selection forests of upper mountain regions was dealt with by a comparative method, i. e. for the same forest type (after Dr. I. Horvat: the upper zone of Beech forest with Fir = Fagetum abietetosum, and the mountain Beech forest = Fagetum subalpinum) on limestone parent rock, altitude 1100—1300 m., there were chosen for the study two forest complexes of almost the same standing volume, composition, and site quality, viz.: Jelenje (120 ha.) with 244 cu. m./ha., in which 83% Beech, and 17°/» Fir and Spruce. Platak (159 ha.) with 237 cu. m./ha., in which 81"/» Beech, and 19% Fir and Struce. In the forest district of the Jelenje (open forest) were carried out the fellings of greater intensity, while in the Platak district (hitherto unopened forest) only single trees were cut. The marking of matured and defect trees was carried out in both districts, and the following intensity of felling was obtained: Jelenje: 20i!)/o Beech, l8/o conifers (Fir and Spruce), in total 20%, Platak: 24% Beech, 2´% conifers (Fir and Spruce), in total 20%. Although the intensity of felling was in both districts the same, the proportion of assortments was different, viz.: Jelenje yielded 32% of industrial wood; Platak yielded 3% of industrial "wood. A successful regeneration of these forests can be achieved by applying continuously a felling intensity of 2,5—30%. The single tree selection method which so far has been applied to these forests could not offer even under a 25—30% felling intensity an increase of proportion of conifers because with this method of felling there remained the same composition of tree species although an increase in quality is achieved. The desired increase of proportion of coniferous species in these forests can be achieved under a 23—30% felling intensity, and this only by applying felling in circles or strips, whereby are created conditions for a more vigorous development of conifers. By the mentioned method of management — in so far as one does not take care of the time of felling with respect to the mast fall of Beech and conifers — one does not achieve an increase of conifers. This increase can be achieved only by a heavier felling outside the time of Beech mast fall. The opening of suitable larger or smaller areas by felling in circles or strips runs the hazards of a better or worse natural regeneration, especially within the period of searching for the best method of working, and a beating up fwith fresh sowings, or plantings of conifers ´will be a regular work in this forest. From this method of management should be excepted those forest areas in which because of the condition of the soil one should continue applying the single tree selection method. |