DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 23     <-- 23 -->        PDF

REGENERACIJA PREBORNIH BUKOVIH ŠUMA VIŠIH PLANINSKIH
PODRUČJA


Ing. Branko Milas


PROBLEMATIKA:


Znatne površine naših šuma, uslijed svog geografskog položaja i geološke
podloge, traže preborno gospodarenje. Ono je uslovljeno i vrstama drveća koje
u tim šumama dolaze, te zadatkom da se na višim planinskim područjima, sa
znatnom količinom oborina i specifičnim klimatskim prilikama zadrži što stabilnija
šuma, a kome zahtjevu najbolje odgovara preborni način gospodarenja.


Taj način gospodarenja treba da osigura uz minimalnu drvnu masu, trajno
najveći i najvredniji prirast, ali da istovremeno osigura regeneraciju tih šuma,
kako bi se održala potrajnost prihoda na tom području i tako važna biološka
ravnoteža šume.


Uslijed naprijed iznesenih činjenica, preborno gospodarenje obuhvaća širok
pojas šume bukve, jele i smreke, koji se stere od 800 metara nadmorske visine
pa do granice šumske vegetacije. Na tom području preborno se gospodarenje
provodi i na vapnencima i na silikatima.


Za ovako širok visinski pojas, diferenciran i po vrsti drveća i po geološkoj
podlozi, nije moguće utvrditi u cjelini jedinstveni metod gospodarenja. Uslijed
ove okolnosti u tim šumama odvojeno je iznesen i razmatran problem gospodarenja
sa pretežno bukovom šumom (dominacija bukve) a posebno sa šumom
koju uglavnom čini jela (dominacija jele).


U našoj šumarskoj praksi, kroz dugi niz godina, a u vezi sa pomenutim činjenicama,
provodilo se uglavnom stablimično preborno gospodarenje. Za sve
takve šume mogu se odrediti zajednički opći elementi gospodarenja, ali samo
detaljna provedba radove znatno diferencira.


Praksom je utvrđeno da tipično preborno stablimično gospodarenje ne daje
u ovim šumama najbolje rezultate, i da se tim načinom sječe ne postizava u
sastojina najpovoljnija kvaliteta mase i odnos vrsta, a naročito ne najpovoljnija
regeneracija šuma. Isto je tako i ekonomski momenat kod korištenja tih
šuma onaj faktor koji uvjetuje promjenu načina sječe.


Veoma se često događa u praksi da je gospodarenje nekom šumom planirano
metodom stablimicnog gospodarenja manjeg intenziteta sječe, a kod provedbe,
uvaživši naprijed iznesene elemente, ukazuje se potreba jačeg intenziteta,
a koji je često uslovljen i sadašnjom lošom kvalitetom sastojine.


Ne ulazeći u´ detaljnija razmatranja potrebe modificiranog načina gospodarenja
u svim šumama prebornog gospodarenja, a u vezi sa čitavim nizom tipova
takvih šuma, potrebno je u osnovnim elementima obraditi gospodarenje bukovih
sastojina visokih planinskih rajona, u kojima se ukazuje potreba za izmjenu dosadašnjeg
načina gospodarenja.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Bukove šume viših planinskih područja, sastojinski se formiraju više kao
visoke regularne šume, a manje kao šume tipične preborne strukture. Stablimičnim
prebornim sječama ne može se postići najbolja kvaliteta sastojine, niti
se može osigurati uspješna regeneraci ja tih šuma. U ovim se šumama naročito ne
može dosadašnjim stablimičnim prebornim sječama osigurati povećanje učešća
malobrojnih četmjara, niti izvršiti uspješni radovi na unosu novih ćetinjara.


Pravilna i uspješna regeneracja tih šuma najuže je povezana sa poboljšanjem
kvalitete sadašnje sastojine i uzgojem najkvalitetnije sastojine u budućnosti.


RAZMATRANJA


Nije zadatak ovog razmatranja da se tačno odredi način gospodarenja bukovim
šumama viših planinskih područja, već da se ukaže na osnovne elemente,
koji bitno utječu na određivanje tog metoda.


Osnovni elementi razmatranja bili bi:


1. Regeneracija šuma i uzgoj najkvalitetnije drvne mase,
2. Rcntabilitet gospodarenja.
1. Regeneracija šuma i uzgoj najkvalitetnije drvne mase.
Problemu regeneracije dan je primarni položaj, jer o njemu ovisi i rentabilnost
gospodarenja i proizvodnja najkvalitetnije drvne mase.


Prigodom razmatranja ovih elemenata, koji uvjetuju i opravdavaju prijelaz
iz dosadašnjeg stablimičnog prebornog gospodarenja manjeg intenziteta, na nov
način sječe jačih intenziteta primjenjuju se elementi strukture (taksacijski elementi)
određeni za preborno gospodarenje (normalna drvna masa, broj stabala,
masa prije i poslije sječe itd.).


Ovdje se radi o prebornim sastojinama na vapnenoj podlozi, nadmorske
visine od 1100—1300 metara. Osnovna vrsta drveća je bukva, dok jela i smreka
dolaze u većem ili-manjem postotku. Prema provedenim fitocenološkim snimanjima
dr. I. H o r v a t a, te šume čine gornju zonu šume bukve sa jelom
(Fa,getum abietetosum) i šumu pretplaninske bukve(Fagetum subalpinum).


U upoređenju sa ostalim tipovima prebornih šuma ove se šume bitno razlikuju
od svih drugih u prvom redu radi toga, što su ušle u eksploataciju tek
u najnovije vrijeme, pa se njihov dio nalazi u više ili manje prašumskom tipu.
Nadalje ni u jednom tipu prebornih šuma nije stablimično preborno gospodarenje
dalo tako slabe uspjehe u regeneraciji šuma kao ovdje.


Za razmatranje iznesene problematike odabrane su šume na području šumarije
Rijeka.


U istom planinskom masivu, i istoj nadmorskoj visini izvršena su razmatranja
u dva susjedna šumska kompleksa, prvi gospodarska jedinica Jelenj e
odjeli 1, 2. i 3, i drugi gospodarske jedinice P1 a t a k odjeli 9, 10 i 12.


U prvom komplesku Jelenje, vođena je duži niz godina intenzivna sječa,
jer se nalazi na staroj šumskoj cesti.


U drugom kompleksu Platak, vođene su stablimične manje sječe.


Ukupna površina kompleksa Jelenj e iznosi 120.19 ha a kompleksa Pla ta
k 159,44 ha. Bonitet obiju kompleksa iznosi za bukvu III/IV, a za jelu i
smreku III bon. po Šurićevim tabelama.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Šumski fond razbijen po 1 ha i debljinskim razredima te po vrsti drveća
za oba kompleksa iskazan je u tabeli broj 1. Taksacija granica iznosi 10 cm.
pr. tako da I debljinski razred ide od 10—20 cm, II od 21—30, III od 31—40,
IV od 41—50, V od 51—60, VI od 61—70 i VII od 71 cm na više.


Tabela broJ 1 — Šumski fond m3


Gospodarske jedinice Jelenj e (1, 2, 3) površine 120,19 ha


Deblj.
Bukva
ukupna po 1
Jele
ukupna po 1
Smreke
ukupna po 1
Sveukupno
ukupna po 1
razr. masa ha masa ha masa ha masa ha
I 2.927 25 238 2 45 —. 3.210 27
II 6.300 52 460 4 134 1 6.894 57
III 8.543 71 730 6 257 2 9.530 79
IV 5.035 42 889 7 295 3 6.218 52
V 1.106 9 663 6 258 2 2.028 17
VI 283 2 332 3 91 1 .706 6
VII 290 2 264 2 223 2 777 6
SVEGA 24.484 203 3.576 30 1.303 11 29.363 244


Procentni odnos po vrstama drveća iznosi: bukve 83% — jele 12% —
smreke 5% — ukupno 100%. Odnos bukve prema četinjarima 83´% : 17%
u 100%.


Tabela broj 1 — šumski fond m8


Gospodarska jedinica F 1 a t a k (odjel 9, 10, 12) površina 159,44 ha


Bukva Jele Smreke Sveukupno
Deblj. ukupna po 1 ukupna po 1 ukupna po 1
razr. masa ha masa ha masa ha


I 5.890 57 328 2 6.218 39
II 10.749 67 509 3 11.258 70
HI 8.613 54 1.662 10 10.275 64
IV 3.765 24 2.913 18 6.678 42
V 1.435 9 1.054 7 2.489 16
VI 240 1 407 3 647 4
VII 160 1 137 1 297 2


SVEGA 30.852 193 7.010 44 37.862 237


´ Procentni odnos po vrstama drveća iznosi:
Bukva 81% — jela 19% = 100%.
Nadmorska visina oba kompleksa 1100 — 1300 metara.
Masa po 1 ha u oba predjela gotovo je jednaka, Jelenje 244 m3, a Platak


237 m3.
Odnos bukve prema četinjarima u oba predjela gotovo jednak, Jelenje 83% :
:17%, Platak 81% : 19%.
U oba šumska kompleksa izvršena je doznaka drvnih masa za sječu, take
da su iz sastojine uklonjena nekvalitetna i dozrela stabla i vođena naročita
briga o mogućnosti regeneracije te šume.


437




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Putokaz kod ovih radova bili su pojedini dijelovi sastojine sa razbijenim
sklopom i dobrim gustim podmlatkom. Doznaka je djelomično, gdje su postojali
uslovi, izvršena u grupama.


Doznačena drvna masa iskazana je u tabeli broj 2.
Tabela broj 2 — doznačene drvne mase m3


Gospodarske jedinice Jelenj e
Detalj. ukupna
Bukve
po. 1 ´ha ukupnaJele
ipc l!ha
Sveukupno
ukupna po 1 ha
razr. masa masa masa
I 87 1 87 1
II 643 5 — 643 5
HT 2.526 21 — 2.526 21
IV 3.284 26 2 3.286 26
V 741 6 3 744 6
VI 109 1 13 1 722 2
VII 65 1 19 84 1
SVEGA 7.455 61 37 1 7.492 62


Tabela broj 2 — doznačena drvna masa m3


Gospodarska ,jedinica P*ai t ak


;


Bukve Jele Sveukupno
IDeblj. ukupna po 1 ha ukupna po 1 iha ukupna po 1 ha
razr. masa masa masa


_


I 780 5 23 803 5


II 2.046 13 41 -2.087 13
III 2.729 17 107 1 2.837 18
IV 2.332 15 171 1 2.503 16
V 845 5 206 2 1.051 7
VI 177 1 135 1 312 2
VII 52 -64 116 -


Svega 8.961 56 747 5 9.708 61


Ako doznačene drvne mase po vrstama drveća (tabela broj 2) stavimo u
odnos sa masama šumskog fonda istih vrsta (tabela broj 1) dobijemo na oba
predjela slijedeće intenzitete sječe:


Jelenj e — bukve 25%, četinjara 1% = 26%
Plata k — bukve 24%, četinjara 2% = 26%
Intenzitet sječe je za oba kompleksa jednak iako su različite strukture


drvnih masa po debljinskim razredima i kvaliteti što ćemo kasnije vidjeti.
Da bi se zorno prikazala dinamika šumskog fonda i odnosa drveća u oba
predjela prije i poslije sječe, nacrtan je po debljinskim razredima grafikon
masa po 1 ha.
Iz tog se grafikona vidi da je kulminacija drvne mase fonda kod Jelenj a
kao uređenje šume u III deb. razredu, a kod Platk a u II deb. razredu.
Nadalje je identično sa prednjim i kulminacija sječe kod Jelenj a u IV deb.
razredu, a kod Platk a u III deb. razredu.
Ovaj pomak na desno u viši debljinski razred je rezultat dosadašnjeg
gospodarenja sa obim kompleksima.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Grafikon drvnih masa po 1 h
go
70
60
50
Prije 8j*5e
50
ZO
iO
1 J "Dl W I M W
Sječa
Poslije eječe
I I I I U 1


I IE m K 3 T& M
Jelenje: bukva
Platak: bukva
jela
j-ela
439




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Da bismo mogli još dublje analizirati problem regeneracije konkretnih sastojina,
potrebno nam je da razmotrimo po vrsti drveća i debljinskim razredima,
broj stabala šumskog fonda, broj onih koji se sijeku, i temeljem istih
obračunamo broj stabala koji ostaju u sastojini nakon sječe.


Iz podataka inventarizacije drvnih masa iznad 10 cm prsnog promjera,
proveden kod sastava uređajnog elaborata, obračunat je broj stabala po 1 ha
prije sječe i iskazan za oba predjela u tabeli broj 3.


Tabela broj 3


Broi stabala po 1 ha prije sječe


Deblj.
razr.
J
Bukva
e 1 e n j e
Jela Svega Bukva
Plata k
Jela Svega
I 349 26 375 439 17 456
II 142 12 154 170 9 179
III 74 8 82 57 10 67
IV 23 5 28 12 10 22
V 4 2 6 4 2 6
VI 1 1 2 1 1 2
VII -1 1 1 1 2
SVEGA 593 55 648 684 50 734


Isto tako iz manuala doznačene drvne mase obračunat je broj stabala po
1 ha koji se sijeku i iznosi:


Vrsta
Predjel drveća I II III IV V VI VII Vili
Jelenje Bukve 7 14 21 15 2 — — 59
Jelenje Jele — — — 1 — 1 — 1
Platak Bukve 59 39 17 7 2 1 — 120
Platak Jele 2 1 1 1 — — —´ 5


Tabela broja stabala prije sječe (broj 3) umanjena za broj posječenih stabala,
daje nam broj stabala po 1 ha po vrsti i debljinskim stepenima nakon
sječe, a što nam predočuje tabela broj 4.


Tabela broj 4


Broj stabala po 1 ha nakon sječe


Deblj.
razr. Bukva
Jelenj e
Jela Svega Bukva
Plata k
Jela Svega
I 342 26 368 380 15 395
II 128 12 140 136 8 144
III 53 8 61 40 9 49
IV 8 5 13 5 9 14
V 2 2 4 2 2 4
VI 1 -1 -1 1
VII -1 1 1 1 2


Iz labele broj 4 sastavljen je grafikon broja stabala po 1 ha nakon sječe.
Iz predočenih grafikona se jasno vidi struktura broja stabala za obje vrste.
Grafikon broja stabala kod bukve ne diferencira toliko kao kod jele (četi




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Grafikon broja stabala po 1 ha


Bukva prije sječe


Je >la prije sjeSe


so


25


\


IO \
\
15 \ \


\


10


s


H. i-
I I 1 I I 1 1


I 1 I I I 31 1


Jela poslije sječe


\\ Bukva poslije
\\ ćjeSe


1 ! IfTIl


Flatak
JblaAJe
1 H u "E I TU W


441




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 30     <-- 30 -->        PDF

njara). Cilj gospodarenja kompleksom Platak ima biti stvaranje po vrsti
drveća i strukturi odnosa broja stabala, stanje u kompleksu Jelenje.


Za donošenje zaključaka u predmetu regeneracije tretiranih šuma i komparaciju
obiju predjela, potrebno je izvršiti i kvalitetnu analizu po sortimentima
što smo ih doznakom dobili.


Kako je u šumskom predjelu Jelenje doznačena jela i smreka u malom
obimu, ne može se odnos sortimenata istih komparirati sa predjelom Platak.


Odnos sortimenata bukve za oba predjela, te odnos pojedinih sortimenata
jele u predjelu Platak, vidi se iz tabele broj 5.


Tabela broj 5
Odnos sortimenata doznačenih masa


Sortiment Bukva m3Jelenje Platak
Bukva l(l/oJelenje Platak
Jela m3 Jela%>
Platak
Trupac L
Trupac I klase
254
511
857

13
91
3
7
12
.—

1
1
16
88

2
12
.
Pragovska
,, 367 105 5 1 229 31
oblovina 262 86 5 1 22 1
Celuloza 581 1950 8 22 241 32
Ogrev
Otpad
Ukupno
4255
257
7455
5845
871
8961
57
3
100
65
10
100
130
21
747
18
5
100


U predjelu Platak čini celuloza bukve 22%, a u Jelenju 8%.
U predjelu Platak čine trupci bukve 3%, a u Jelenju 32´%.
U predjelu Platak čine trupci jele samo 32%.
Za oba šumska predjela sastavljeni su uređajni elaborati po principu stab


limičnog gospodarenja, Jelenje za razdoblje od 1956—1966. godine, a Platak
za razdoblje od 1952—1962. godine.
Sječive mase određene navedenim načinom gospodarenja daju u 10 go


dišnjoj ophodnji slijedeće iznose:
Jelenje , bukva 3.407 m3, jela 1.157 m3 = 4.564 m3.
Intenzitet sječe, bukva 12%, jela 4% = 16%.
Platak , bukva 4.934 m", jela 486 rri3 = 5.420 m3.
Intenzitet sječe — bukva 13%, jela 1% == 14%.


Predjel Platak, vrlo je slabo pomlađen što je u skladu sa strukturom te
šume, a samo pojedini dijelovi znatnije otvoreni daju dobar bukov podmladak.
Predjel Jelenje, koji je sječen ranije znatnim intenzitetom dobro je pomlađen
obim vrstama.


Prije nego li se pristupi bilo kakvom donošenju zaključka, treba ovdje
istaći da se oni odnose samo za sastojine gospodarskog značaja, a ne one
izrazito zaštitnog karaktera, u kojima se mora i dalje voditi stablimična
preborna sječa.


Naprijed izneseni numerički podaci i grafički prilozi upućuju nas u predmetu
regeneracije bukovih sastojina viših planinskih područja na slijedeće:




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 31     <-- 31 -->        PDF

ZAKLJUČKE:


1. Uspješna i trajna regeneracija visokih planinskih bukovih šuma, koje
se znatno ne udaljuju od normalne drvne zalihe, može se postići jedino sječama
od najmanje 25—30 posto ukupnog šumskog fonda.
2. Navedenim načinom gospodarenja, ukoliko se ne vodi posebna briga o
vremenu sječe, a obzirom na urod sjemena bukve i četinjara (jele i smreke)
ne postizava se povećanje učešća četinjara u sastojini. To se povećanje postizava
samo sječama van vremena uroda bukovog žira. Ovaj kriterij znatno
udaljuje gospodarenje tim šumama od ostalih prebornih tipova i treba ga
uvažiti kod planiranja sječe.
3. Raspored intenziteta sječe po površini ne mora biti jednosmjeran i treba
ga saobraziti specifičnim sastojinskim prilikama pojedinih odjela ili njihovih
dijelova. Kod ovog rasporeda osnovni kriterij treba da bude stanje tla i kvaliteta
sastojine.
4. Stalno provođenje označenog metoda gospodarenja stvoriti će u perspektivi
sastojinu, koja će tražiti znatne radove na njezi šuma.
5. Otvaranje pojedinih većih ili manjih površina sječom u krugove ili pruge
neminovno uslovljava riziko boljeg ili slabijeg prirodnog pomlađenja naročito
u periodu traženja najbolje metode rada, pa će popunjavanje ili kompletna
sadnja biti redovan posao u ovim šumama. Kako u ovim područjima
dominira bukva, koja se bolje pomlađuje od jele i smreke, to će trebati sadnicama
unositi ova dva četinjara. Prvenstveno će se unositi autohtone vrste,
dok se ne ispita pravilnost i uspjeh unosa stranih vrsta.
6. Prigodom prelaza iz ranijeg stablimičnog prebornog gospodarenja u gospodarenje
označenog tipa, sječu stabala treba -podvrći kriteriju kvalitete. U
svakoj šumi imamo četiri kvalitetne vrste stabala.
1. Stabla u stanju propadanja,
2. Stabla iznad promjera zrelosti,
3. Stabla ispod promjera zrelosti nekvalitetna,
4. Stabla ispod promjera zrelosti kvalitetna.
Kod provedbe radova na regeneraciji sastojina primarno se sijeku stabla
prve i druge vrste, a tek sekundarno se vodi briga o budućoj strukturi sastojina.
Od odnosa i grupacije navedenih vrsta kvaliteta stabala i stanja tla ovisit
će jači ili slabiji zahvat na određenoj površini. Tako ćemo u ovoj prvoj fazi
prijelaza na nov način gospodarenja imati površina raznih intenziteta sječe,
pa i do čistih sječa u manjim površinama.
Ovdje treba istaći da je potrebno utvrđivanje promjera zrelosti, za ovaj
tip šume, od većeg značaja, nego za ostale tipove šuma u kojima se preborno
gospodari, pa je zbog toga taj element naprijed spomenut.


7. Jači intenziteti sječe naročito pogoduju regeneraciji smreke, što nije
slučaj kod stablimičnog prebornog gospodarenja.
8. Redovitim sječama jačeg intenziteta u vidu krugova ili ploha, bržim
se tempom likvidiraju nekvalitetna stabla i dobiva u najkraćem vremenskom
razmaku vrlo kvalitetna sastojina. Ovakav metod rada koristan je u šumama
prašumskog tipa sa znatnom drvnom masom iznad normale, jer skraćuje period
pretvorbe te šume u uređenu šumu.
9. Konačno treba istaći da ovakvo gospodarenje povlači za sobom čitav
niz šumsko uzgojnih radova, počevši od sakupljanja i selekcije šumskog sje


ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 32     <-- 32 -->        PDF

mena, osnivanja i održavanje šumskih rasadnika na samom radilištu, obrada
i priprema tla i održavanje korova u šumi, presadnja školanih sadnica u sastojim
itd.


Investicije potrebne za te radove nalaze puno opravdanje u rentabilitetu
koncentracije sječina i produkciji kvalitetne drvne mase.


Ovim je obuhvaćen prvi elemenat razmatranja same provedbe radova na
regeneraciji šuma, dok će se račun rentabiliteta, koji je vezan u taj rad iznijeti
u drugom dijelu ove radnje.


REGENERATION OF BEECH SELECTION FORESTS
OF UPPER MOUNTAIN AREAS


SUMMARY


The problem of regeneration of Beech selection forests of upper mountain
regions was dealt with by a comparative method, i. e. for the same forest type
(after Dr. I. Horvat: the upper zone of Beech forest with Fir = Fagetum abietetosum,
and the mountain Beech forest = Fagetum subalpinum) on limestone parent rock,
altitude 1100—1300 m., there were chosen for the study two forest complexes of
almost the same standing volume, composition, and site quality, viz.:


Jelenje (120 ha.) with 244 cu. m./ha., in which 83% Beech, and 17°/» Fir


and Spruce.


Platak (159 ha.) with 237 cu. m./ha., in which 81"/» Beech, and 19% Fir


and Struce.


In the forest district of the Jelenje (open forest) were carried out the fellings
of greater intensity, while in the Platak district (hitherto unopened forest) only
single trees were cut.


The marking of matured and defect trees was carried out in both districts, and
the following intensity of felling was obtained:
Jelenje: 20i!)/o Beech, l8/o conifers (Fir and Spruce), in total 20%,
Platak: 24% Beech, 2´% conifers (Fir and Spruce), in total 20%.
Although the intensity of felling was in both districts the same, the proportion
of assortments was different, viz.:
Jelenje yielded 32% of industrial wood;
Platak yielded 3% of industrial "wood.
A successful regeneration of these forests can be achieved by applying
continuously a felling intensity of 2,5—30%.


The single tree selection method which so far has been applied to these forests
could not offer even under a 25—30% felling intensity an increase of proportion
of conifers because with this method of felling there remained the same composition
of tree species although an increase in quality is achieved.


The desired increase of proportion of coniferous species in these forests can be
achieved under a 23—30% felling intensity, and this only by applying felling in
circles or strips, whereby are created conditions for a more vigorous development
of conifers.


By the mentioned method of management — in so far as one does not take
care of the time of felling with respect to the mast fall of Beech and conifers —
one does not achieve an increase of conifers. This increase can be achieved only
by a heavier felling outside the time of Beech mast fall.


The opening of suitable larger or smaller areas by felling in circles or strips
runs the hazards of a better or worse natural regeneration, especially within the
period of searching for the best method of working, and a beating up fwith fresh
sowings, or plantings of conifers ´will be a regular work in this forest.


From this method of management should be excepted those forest areas in
which because of the condition of the soil one should continue applying the single
tree selection method.