DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Kultiviranje brnistrišta Ako laboratorijska i poluindustrijska istraživanja pokažu dobre rezultate u pogledu ekonomičnosti proizvodnje i kvalitete celuloze od brnistre, treba što prije pristupiti kultiviranju nalazišta, da bi ih se pretvorilo u ekonomski rentabilne objekte. Za to su potrebni slijedeći radovi: — ustanoviti tačnu površinu pojedinih brnistrišta; — ustanoviti obraslost tih površina brnistrom; — ukloniti nepoželjne vrste grmova na brnistrištima; — ustanoviti potrebnu količinu sjemena za popunjenje raznih površina na brnistrištima; — izvršiti odrezivanje starih grmova brnistre radi stvaranja mogućnosti tjeranja mladih izbojaka; — sakupljanje potrebne količine sjemenja brnistre i manipulacija sa istim; — popunjavanje praznina na brnistrištima sjetvom sjemena. Brnistrišta treba urediti tako, da je udaljenost od grma do grma 1 m. Pripremni radovi na uređivanju brnistrišta i osposobljavanje tih površina za normalnu proizvodnju traju 5 (pet) godina. Usporedba podataka brnistre i bora Prema grubim podacima, koje još treba provjeriti, na jednom hektaru uređenog brnistrišta proizvode se god;šnje sa 25 tona, pretpostavljamo ovdje oko 15 tona suhih grančica brnistre. Uz iskorištenje od 35% iznosi to oko 5 tona celuloze. Kod brzorastućih kultura četinara uz 20 godišnju ophodnju možemo očekivati prosječni godišnji prirast od oko 10 irrVha. što znači, da za 20 godina postižemo totalnu drvnu masu od 200 m3/ha. Uz 20% otpada ostaje nam 160 m3 celulozno«? drve+a po 1 ha. Uz težinu od 600 kg/m3 iznosi to 96 tona. Ako je korištenje 45% dobivamo 43 tone celuloze sa jednog hektara borove brzorastuće kulture kroz 20 godina. Kako su kod brnistre za preradu najpovoljniji dvogodišnji izbojci to možemo računati, da ćemo svake druge godine iskoristiti 5 tona celuloze po 1 ha, što za 20 godišnji period iznosi 50 tona. Na osnovu takvog grubog računa jednom hektaru brnistre ekvivalentno je 50 :43 = 1,16 ha borove brzorastuće kulture ili približno ista količina proizvedene celuloze po 1 hektaru. Ispitivaniima treba dokazati tačnost napred navedenih podataka. No smatramo, da oni nisu u tolikoj mieri netačni, da ne bi mogli služiti niti kao približan indikator. U svakom slučaju su to pokazatelji, koji nas stimuliraju na hitno vršenje opita. Upoređivanje prinosa celuloze po jedinici površine daje nam povoda i za uspoređivanje troškova proizvodnje u odnosu brnistre naprama četinarima. TroJkovi podizania kultura brzog rasta četinara iznose najmonje 200.000 Din´ha, a troškovi uređenja brnistrišta iznose oko 70.000 Din/ha. jer otpadaju najskuplji radovi dubokog oranja i nabava nekoliko godina starih sadnica. Osim toga radovi na sađenju biljaka daleko su skuplji od sjetve sjemena. Ako k tome još dodamo 20-godišnji ciklus proizvodnje četinara (20 godina) naprama dvogodišnjem kod brnistre, što znači, da daleko veća uložena sredstva kod četinara čekaju 20 godina na realizaciju napram manjim uloženim sredstv;ma kod brnistre na 2 godine, došli bi do interesantne računice, koja bi nesumljivo bila u korist brnistre. 352 |