DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 66 <-- 66 --> PDF |
ga stavili u hladno. Sjeme su posijali Vančurinom sijalicom 12. travnja 1960. godine a počelo je nicati 15. svibnja. Tlo za sjetvu su pripravili u jesen i na proljeće su ga samo razrahl li, da sačuva zimsku vlagu. Sjeme je posijano u rasad niku s mogućnošću navodnjavanja, što je neophodan uslov svuda tamo gdje sijemo močeno sjeme. Duglaziju smo posijali u zasjenjenu polovinu rasadnika i sjeme su zasipali samo oko 1 mm debelim slojem zemlje. Sjeme je posijano u redove (5 redova na 1 m) na cijelu površinu bez gredica i staza. Iz ta 3 kg sjemena dobili su 120.000 biljaka odnosno 40.000 komada iz 1 kg ili 40 kom. po 1 tekućem metru reda, tako da ih neće trebati školovati i bit će ostavlje ne kao 2-godišnja biljka. Na jedan, ar su posijal 0,50 kg i dobili su 20.000 biljaka. S obzirom na to, da su biljke duglazije osjetljive i prijeti im oštećenje od mraza u periodu ledenjaka (polovina svibnja) po godno je da sjeme počne nicati tek iza 15. svibnja. (Prema podacima časopisa Lesnicka präce) Inž. B. Hruška ANTJCIN, N. P.: LESOUSTROISTVO, Moskva 1962. Knjiga akademika i profesora N. P. Anučina »Lesoustroistvo« sadrži 568 stranica teksta sa oko 160 tablica, fotografija i crteža koji upotpunjuju i ilustriraju tekst. U uvodnom dijelu svoje knj´ge profesor Ainučin daje pored ostalog, definiciju ove šumarske grane, njezin naučni i praktični značaj, povezanost s drugim granama šumarstva, itd. Osvrće se također i na privrednu važnost šuma i nacionalnog iumskog gospodarenja. Knjiga je podijeljena na pet dijelova. U prvom dijelu razmatra autor ekonomske uslove vođenja šumskog gospodarstva. U četiri poglavlja ovog dijela knjige iznio je autor brojna razmatranja i podatke o gospodarskom značenju šume, eksploataciji šuma i transportu kao i šumskoj taksi. Drugi dio knjige koji obuhvata razmatranja o prirodnim uslovima upravljanja šumskim gospodarstvom, o metodama snimanja šumskih površina, o inventarizaciji šuma, podijeljen je na tri poglavlja. U njima se govori o klasfikaciji i tipovima šumskih sastojina kao i izradi plana površina šume. U poglavlju o tipologiji šuma autor prikazuje značenje i razvoj šumarske tipologije od samog početka radova ma tipološkim istraž vanjima. Tom prilikom osvrće se u prvom redu na tipologiju velikog ruskog šumara profesora G. F. Morozova, zatim profesora F. S. Pogrebnjaka, akademika V. N. Sukačeva, profesora V. G. Nestorova i drugih. Ujedno se braće osvrće i navodi podatke i o klasifikacij´ tipova šuma u Čehoslovačkoj i DR Njemačkoj. Nadalje opisuje autor savremenu inventarizaciju uz primjenu aerosnim-aka. Treći dio knjige sadrži teoretske osnove organizacije šumskog gospodarstva, a podijeljen je u četiri poglavlja: Teoretski osnovi podizanja šumskog gospodarstva, Oblici šumskog gospodarstva, zrelost šume, itd. U četvrtom dijelu svoje knjige koji je najopsežniji, obradio je autor organizaciju šumskog gospodarstva. U prvom poglavlju četvrtog dijela iznijet je nač.n obrazovanja gospodarskih jedinica i dr. U drugom, trećem i ostalim poglavljima govori se dosta opširno o sječnoj dobi, korišćenju i određivanju glavnog prihoda, planu sječa, sporednim šumsk m prihodima, planiranju gospodarenja i raznim drugim šumsko gospodarskim radovima (melioracijama, rekonstrukciji sastojina, mjerama zaštite od požara, smolarenju, itd.). Posljednji i peti dio knj´ge obuhvata organizaciju lesoustroistva, sisteme organizacije, metode, kao i istoriju razvitka ove šumarske grane. Knjiga prosesora Anučina sadrži opsežan i vr jedan materijal naučnog i praktičnog značenja koji će veoma korisno poslužiti i našim šumarskim stručnjacima. Inž. Mirjana Kalinić |