DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 49 <-- 49 --> PDF |
\ žemo konstatirati, da ovaj sistem zadovoljava potrebe operativne šumarske službe «, — p.še ing. S. Škopac u svome članku (Sum. list br. 5—6/63.) Primjenom »Novog sistema uređivanja prebornih šuma« — je pitanje optimalnih zaliha na području SR Hrvatske sa sada riješeno. U »Novom sistemu« donesene zakonitosti o optimalnoj drvnoj zalihi za jelove preborne šume Centralne Evrope, na naučnoj osnovi rješavaju p tanje optimalnih zaliha. Na temelju tih zakonitosti su konstruirane i normale — koje nam služe kao putokaz u izradi smjernica gospodarenja. Prosječne zalihe — na temelju kojih se do sada gospodarilo nemogu u potpunosti zadovoljiti potrebe intenzivnog i na^ prednog šumskog gospodarenja. Treba naime imati na umu, da se preborne sastojine međusobno jako razlikuju po svom sastavu, što je posljedica dosadašnjeg gospodarenja i shvaćanja prebornog oblika. Radi toga nam te zalihe — postavljene u odviše širok m i nejasnim granicama, definiranim subjektivnim momentima — nisu dovoljno pouzdana direktiva pri gospodarenju. Normale nam mnogo jasnije ukazuju na to, šta je sa uređajnog gledišta nužno poduzeti u konkretnoj sastojini, imajući pred očima njezino sadanje stanje. Zasnovano na naučnoj osnovi a uz to jednostavne i praktične, te bi zakonitosti trebale ući u okvire Propisa sa ciljem, da u sadanjim ekonomskim uslovima savremenog socijalističkog razvoja unaprijede šumsko gospodarstvo. LITERATURA: K.LEPAC D.: Novi sistem uređivanja prebornih šuma, Polj .-šumarska komora Zagreb, 1961. KLEPAC D.: Novi sistem uređivanja prebornih šuma (DodataK), Polj.-šumarska komora Zagreb, 1962. KLEPAC D.: Rast i prirast šumskih vrsta arveća i sastojma, Nakladni Zavod Znanje Zagreb, 1963. MILET1C Z.: Osnovi uređenja prebime šume, knjiga II, Zadružna knjiga Beograd, 1951. NOVAKOVlC M.: Nova organizacija i smjer gospodarenja u Šumarstvu, (Referat na iV redovitoj godišnjoj skupštini 5. VI 1961.). Polj .-šumarska komora Zagreb. ŠAbAit J.: Preborna šuma ,j preborno gospodarenje, Nakladni Zavod Hrvatske Zagreb, 1948. ŠENŠIN A. Uređenje šuma, Beograd 1934. ŠKOPAC S. »Novi sistem uređivanja prebornih šuma« prof, dr D. Klepca. — Primjena u praksi. Šum. list 5—6/1963. Osnovni Zakon o šumama, Službeni list SFRJ, br. 16/1961. Naredba od 23. travnja 1903. Instrukcije za uređivanje državnih šuma od 29. XII 1931. Uputstva od 18. VIII 1937. Uputstva za uređenje šuma od 8. III 1948. i 2. II 1949. Križance ing. Radovan POŠUMLJAVANJE KRŠA U SR HRVATSKOJ Krajeve koji su u pogledu svojih pogodnih klimatskih i pedoloških prilika u historijsko vrijeme bili pokriveni šumom, ali su katastrofalnim vjetrolomima, požarom a kasnije i neprekidnim pašarenjem lišeni šume nazivljemo obešumljenim krajevima. Krajeve koje u h.storijsko vrijeme nisu bili pokriveni šumom i to: 1. Radi nepovoljnih klimatskih prilika (u prvom redu radi preniske srednje temperature za vrijeme vegetacijskog perioda), 2. Radi nedovoljne atmosferske vlage za vrijeme vegetacije i 3. Radi osebujnih geomorfoloških prilika (narošito horizontalno položenih stijena bez ili slabim pokrovom zemlje) nazivljemo golim krajevima. Prema gorepomenutom Krš je po svom postanku — i to gledan sa šumarskog stanovišta — u najvećem svom dijelu obešumljeni kraj, a tek u manjem dijelu goli kraj. Znademo, da je Krš u geografskom smislu pojam terena određenih oblika i specifičnih geografskih pojava, vezanih za kemijski lako rastopijive stijene. Krajevi Krša u našoj domovini izgrađeni su pretežno od vapnenih i dolomitnih stijena. Vapnene stijene, više po svojoj kemijskoj nego fizičkoj prirodi dale su krškim krajevima zasebno lice. Čitav naš Krš za trajanja tercijarne dobe bio je izložen silnom geodinamičkom djelovanju koje je uvjetovalo njegovu tektoniku. Uslijed toga djelovanja slojevi su vapnenca iskidani, izlomljeni, puni pukotina i šupljina. I tako djelovanjem (kemijskim i fizičkim izvanjih sila vapnene su naslage nepodesno tlo za zadržavanje vode. Ali ipak mjestimice se i u Kršu nalaze naslage stijena koje vodu ne propuštaju. Područja s izrazitim ili bar najznačajnijim krškim karakterom nalaze se na svim 393 |