DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 23 <-- 23 --> PDF |
ISTRAŽIVANJE POSTOTNOG ODNOSA SORTIMENATA KOD JELE (ABIES ALBA, MILL.) Prof. đr MTLENKO PLAVSIC Asist. UROŠ GOLUBOVIC, dipl. ing. šumarstva UVOD U našoj privredi dolazi sve više do izražaja nagli porast potreba za drvom. Nasuprot tome porastu postoje u šumskom gospodarstvu znatne poteškoće oko trajnog pokrića tih rastućih potreba. Da se te poteškoće uklone smatramo da u obzir dolazi kao izvjesna mjera intenziviranje gospodarenja u postojećim šumama. Jednu od komponenata intenziviranja šumskog gospodarstva predstavlja i utvrđivanje odnosno poznavanje strukture drvne zalihe i drvne mase — koja će se sjeći —> po sort:mentima. Na temelju poznavanja strukture drvne zalihe gospodarskih jedinica po sortimentima može se provoditi kontrola uspjeha uzgojnih i ostalih gospodarskih- radova u sastojinama, zatim utvrditi najpovoljnije sječive zrelosti stabala i sastojina, provesti bilanciranje i t. d. ,; No osim toga poznavanjem te strukture provest će se pravilnije planiranje u pokriću potreba na drvu kao i što bolje planiranje izgradnje proizvodnih kapaciteta drvarske industrije. Već smo jednom istaknuli (7), da smatramo, da bi s obzirom na naprijed navedeno, u intenzivnom šumskom gospodarstvu uređajni elaborati trebali, osim količine drvne zalihe i etata, da sadrže i količinu i vrste sortimenata. U cilju da se provede što jednostavnije i ekonomičnije taj rad prilikom uređivanja šuma valjalo bi sastaviti odgovarajuće tablice sortimenata. Međutim u tom se pogledu kod nas dosada vrlo malo učinilo, iako bi se s time postigle značajne koristi, kako smo naprijed iznijeli. Dosada su se sa sastavom tablica sortimenata bavili: Vukmirovi ć i Stojadinović (10), Benić (1), Bojanin (2) i Plavšić (7). Radovi Vukmirovića, Stniadmovića, Benića i Boianina odnose se na jelu i smreku, a Plavšića na poljski jasen. Međutim tablice koje su sastavljene za jelu i smreku ne iskazuju trupce po klasama nego samo u ukupnom iznosu. To je slaba strana tih tablica, jer prema propisima JUS-a iz 1955. postoje 4 klase trupaca (kladarke i tri klase pilanskih trupaca), koji se pojavljuju s različitim iznosima u ukupnoj masi trupaca, a osim toga imaju i različite cijene po kuhanom metru. Zbog postojanja ovakve situacije, a radeći na istraživanjima sadanje najpovoljnije sječive zrelosti u jelovim sastojinama, bih smo prinuđeni da provedemo opsežna istraživanja postotnog odnosa sortimenata kod jele i da sastavimo odgovarajuće tablice sortimenata prema važećim propisima JUS-a iz 1955. i 1962. godine na bazi debljinskih stepena i u globalu. 367 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Osim navedenih istraživanja istražili smo u isto vrijeme i duljinu jelovih debala, koja se mogu upotrijebiti u tehničke svrhe ili tehničku duljinu debala i to kao funkciju debljine stabala u prsnoj visini, zatim postotak sadržaja kore razlučeno po debljinskim stepenima, kao i debljinu kore u apsolutnom iznosu (mm) po duljini debla razlučeno prema debljinskim stepenima. Rezultate ovih istraživanja ne donosimo u ovoj radnji. (Ova istraživanja financirao je Savezni fond za naučni rad, Šumsko-gospodarstvo Delnice i Drvno-industrijsko poduzeće Delnice, pa im na iskazanoj pomaći izražavamo svoju zahvalnost). I. Opis objekata za istraživanje, metoda rađa i primjena dobivenih rezultata Sa istraživanjima smo počeli 1961. godine u jelovim sastojinama Gorskoga Kotara. Ovo područje izabrali smo za naša istraživanja zbog toga, jer sadrži jelove sastojine, koje se nalaze u različitim ekološkim prilikama i u kojima je gospodareno s različitim intenzitetom, a osim toga jer pruža i povoljne uvjete za uspijevanje jele. Kuma Gorskoga Kotara je karakterizirana srednjom godišnjom temperaturom od 8°C i srednjom količinom godišnjih oborina od 2000 mm. Langov kišni faktor iznosi 250 te s obzirom na razmjenu vode karakterizira perhumidnu klimu. Zračna vlaga je vrlo velika, a to pogoduje razvoju jele. Geološku građu u pretežnom dijelu Gorskoga Kotara čine prema F. K o c h u (6) i J. Poljak u (8) mezozoički sedimenti uglavnom jurski vapnenci i dolomiti. Nastarije naslage sastavljene su od brusilovaca, škriljevaca i konglomerata, te pripadaju permokarbonu. Kao funkcije tih matičnih supstrata nastale su uglavnom dvije vrste tala. Prema Neugebaueru, Ćiriću i Zivkoviću (11) na našim mezozojskim vapnenim planinama najčešće se nalaze rendzine i smeđa zemljišta, koja su neutralna do slabo kisele reakcije. Na najstarijoj podlozi oskudnoj na karbonatima postoje silikatna tla. Na vapnenim tlima dobro uspijeva šuma bukve i jele (Fagetum cr. abietetosum, Horvat), koja je najraširenija u Gorskom Kotaru. Struktura tih šuma je preborna. Na silikatnim tlima dolaze acidofilne šume i to jele (Blechno-Abietetum, Horvat) i bukve (Blechno-Fagetum, Horvat), koje zauzimaju mnogo manju površinu. Pomlađivanje jele u tim šumama uspijeva najbolje u grupama. Naša istraživanja proveli smo u jelovim sastojinama na: I, II i III-ćem bonitetnom razredu. Sastojine na IV i V bonitetnom razredu nisu došle u obzir, jer u najvećem dijelu predstavljaju zaštitne šume. Na području šumarije Delnice u gospodarskoj jedinici »Delnice« proveli smo 1961. god. u odjelima 35 i 89-om istraživanja postotnog odnosa sortimenata jele na bazi Jugoslavenskog standarda (JTJS-a) iz 1955. godine. Istraživanje smo nastavili 1962. godine na području šumarije Zalesina u gospodarskoj jedinici >»Belevine« u odjelu VII-4-a, zatim na području šumarije Mrkopalj u gospodarskoj jedinici »Sungerski Lug« u odjelu 18-om i na području šumarije Gerovo u gospodarskoj jedinici »Lazac« u odjelu 128. Sva su ova istraživanja postotnog odnosa sortimenata jele u 1962. godini provedena na bazi JUS-a iz 1955. godine i paralelno na bazi JUS-a iz 1962. godine, koji je tada stupio na snagu. Ovim su istraživanjima obuhvaćene najraširenije biljne zajednice u Gorskom Kotaru »-Fagetum cr. abietetosum« i »Blechno-Abietetum«, Horvat. U vezi s ovim istraživanjima dajemo kratak opis pojedinih objekata. 368 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Šumarija Mrkopal j — gospodarska jedinica »Sungerski Lug« odjel 18. Nadmorska visina 790—800 m. Teren je ravan i ispresijecan manjim jarcima. Temeljnu podlogu čin; dolomit. Tlo je duboko, svježe, a mjestimično i močvarno. U površinskom sloju obiluje svježim humusom. Biljna zajednica jele i rebrače (Blechno-Abietetum, Horvat) sa gustim prizemnim pokrovom borovnice (Vaccinum myrtillus). Preborna jelova sastojina na 1 bonitetnom razredu. Prije drugog svjetskog rata provađana je stablim čna preborna sječa vrlo slabog intenziteta, a poslije rata grupimična preborna sječa. Površina odjela iznosi 57,26 ha, drvna masa 348 ms, a temeljnica 25,5 m2 po ha. Sastojina je bila predviđena za sanitarnu sječu u 1963. god. sa intenzitetom od 5,7% i to sa velikim oprezom na zamočvarenim površinama, s obz´rom na njezinu, na tim mjestima, zaštitnu funkciju. No budući da se ova sastojina nalazila na I bonitetnom razredu u Gorskom Kotaru — to je uz specijalnu dozvolu Sekretarijata za šumarstvo SRH Šumarija izvrš.la redovitu doznaku i sječu određenog broja stabala za potrebe ovih istraživanja. Šumarija Delnice — gospodarska jedinica »Delnice« odjel 35. / Nadmorska visina 700—840 m. Teren blago do strmo nagnuta strana južne ekspozicije. Inklinacija do 25°. Temeljna podloga je vapnenac. Tlo je u uvalama duboko, mrvičaste strukture i rahlo, a na strminama i grebenima je pliće. Pokriveno je slojem šušnja i humusa. Biljna zajednica bukve i jele (Fagetum cr. abictctosum, Horvat) sa karakterističnim pratiocima prizemnog rašća. Ova preborna jelova sastojina nalaz´ se na II bonitetnom razredu. Površina odjela iznosi 37,10 ha, a drvna masa 440 m3, od toga jele 419 ms/ha, a ostalo je bukva. Ukupna temeljnica iznosi 34,79 m2, od toga jele 32,20 m2/ha. Sastojina je bila predviđena za sječu u 1961. godini sa intenzitetom od lSVo. Šumarija Delnic e — gospodarska jedinica »Delnice« odjel 89. Nadmorska visina 690—710 m. Blaga strana sa nekoliko manjih uzvisina i vrtača, jugoistočne ekspozicije. Inklinacija 5—10°. Temeljna podloga je vapnenac koji mjestimično izbija na površinu. Tlo je dosta duboko lovasto, u gornjem sloju mrvičaste strukture, humozno i pokriveno slojem listinca, koji se nalazi u stadiju dobre rasvorbe. Biljna zajednica bukve i jele. (Fagetum cr. abietetosum, Horvat). Preborna jelova sastojina koja se nalazi na n bon tetnom razredu. Površina odjela iznosi 20,09 ha, drvna masa 421 m3/ha od toga jele 403 nA Ukupna je temeljnica 35,56 mVha od toga jele 32,64 m2. Sastojina je bila predviđena za sječu u 1961. godini sa intenzitetom od 18D/o. Šumarija Zalesin a — gospodarska jedinica »Bele vine« odjel VII-4-a. Nadmorska visina 800—880 m. Teren blago pada. Inkl´nacija 12—15°. Ekspozicija je sjeveroistočna. Tlo je silikatno, duboko, slabo podzolirano i obiluje sirovim humusom. Biljna zajednica jele i rebrače (Blechno-Abietetum, Horvat) sa karakterističnim pratioc´ma prizemnog rašća. Jelova sastojina na II. bonitetnom razredu dobroga sklopa. Površina odjela iznosi 12,7 ha, a drvna masa 546,30 ms/ha od toga jele 534,190 m3 dok je ostalo bukva. Ukupna je temeljnica 43,06 mVha od toga jele 40,99 m2. Sastojina je bila predviđena za sječu u 1962. godini sa intenzitetom od lTVo. Šumarija Gerovo gospodarska jedinica »Lazac« odjel 128a. Nadmorska visina 929—961 m. Blago nagnuta padina isprekidana mjestimično manjim uvalama. Ekspozicija sjeverozapadna. Inklinacija $—10°. Temeljna podloga vapnenac, koji izbija u većim i manjim gromadama na površinu. Tlo je plitko do srednje duboko pokriveno slojem listinca u raspadanju. Biljna zajednica bukve i jele (Fagetum cr. abietetosum, Horvat) sa pratiocima karakterističnog grmlja i prizemnog rašća. Preborna jelova sastojina na HI bonitetnom razredu izrazite stablimične strukture. Površina odjela iznosi 30,36 ha, a drvna masa 351 m»/ha od toga 300 ms jele. Sastojina je bila predviđena za sječu 1962. godine s intenzitetom od 17,4»/«. Rad na istraživanju postotnog odnosa sortimenata kod jele odvijao se ovako: 369 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Na temelju uređajnih elaborata prostudirali smo odjele, u kojima je bila po šumarijama izvršena doznaka za redovitu sječu u navedenim godinama. Za istraživanje smo odabrali one odjele, koji su, s obzirom na svoje stanje, odgo varali izvjesnom prosjeku gospodarske jedinice, a zatim smo ih proučili na terenu. Jelova stabla u izabranim odjelima, u kojima su šumarije provele doznaku, užeta su sva za istraživanje. Ovakvim postupkom željeli smo s jedne strane potpunoma isključiti naše subjektivne faktore kod doznake i izbora stabala, a s druge strane da dobijemo što je moguće realnije rezultate istraživanja, koji bi bili odraz stvarnog stanja proizvodnje sortimenata u našim jelovim šumama. Terenski rad sastojao se u ovome. Prije nego što su radnici pristupili obaranju doznačenog stabla izmjerena su dva promjera pod kutem od 90° u-, visini 1,3 m od zemlje, a zatim je stablo upisano sa svojim rednim brojem i ^promjerom u pripadajući debljinski stepen. Debljinski stepeni uzeti su sa širinom od 5 cm, kako se danas upotrebljavaju u uređivanju šuma. Kada je stablo bilo posječeno i okresano izmjerena mu je čeličnom vrpcom totalna visina (dužina). Posječeno i okresano stablo se, prije koranja, iskrojilo u Sortimente prema propisima JUS-a. Ovako dobivenim sortimentima izmjeren je srednji promjer s korom i debljina kore na debljem i tanjem kraju sorti menata. Nakon toga su sortimenti okorani i izmjereni su im opet srednji promjeri bez kore. Sva su ova mjerenja izvršena pod kutom od 901 i provedena su sa najvećom mogućom tačnošću. Dužine sortimenata, propisane po JUS-u, izmjerene su sa potrebnom nadmjerom koja nije ulazila- u efektivnu dužinu sortimenta. Ovdje je potrebno napomenuti da su dužine pilanskih trupaca po JUS-u od 3 m na više s određenim tolerancijama manjih dužina od isporučene količine drvne mase pilanskih trupaca. Dužine pilanskih trupaca, na kojima su vršena ova istraživanja, bile su u principu 4 m s određenom nadmjerom. Dakako, na onim mjestima gdje su to diktirale terenske prilike i ekonomski razlozi trupci su izuzetno krojeni na manje i veće dužine od 4 m. Nakon što su izvršene navedene izmjere sortimenti su bili paralelno pro cijenjeni po JUS-u iz 1955. i JUS-u 1962. god.1 u: pilanske trupce I, II i III klase2, stupove za vodove, rudnička drvo i drvo za celulozu. I ovo su procjene izvršene sa najvećom mogućom tačnošću držeći se strogo propisa gore nave denih standarda. Na ovaj način smo došli do podataka za sastav sortimentnih tabela jele po jednom i drugom JUS-u. Snimljeni podaci na terenu razrađeni su i obračunani u Zavodu. Najprije su izrađene visinske krivulje na temelju izmjerenih visina na oborenim stablima razlučeno po bonitetnim razredima i biljnim zajednicama. Taj rad je bio proveden zbog toga, da setačno odrede bonitetni razredi (visinski) na bazi tih krivulja i Surićevih"tabela drvnih masa. Nakon toga je utvrđena drvna masa izmjerenih stabala po tabelama drvnih masa Surića, Schuberga i Emrovića3, razlučeno po bonitetnim razredima i biljnim zajednicama (vapnenac, silikat). Svako je stablo kubicirano na temelju stvarno izmjerenog promjera i > JUS iz 1962. god. je nakon nekoliko mjeseci ukinut i osnažen onaj iz 1955. godine. * Jugoslavenskim standardom iz 1955. god. predviđeni su i trupci kvalitete K (kladarke). no mi ih u ovim sastojinama nismo naišli. » U konačnoj redakciji ne donosimo podatke, koji baziraju na Emrovićevim tabelama drvnih masa za jelu, jer su te tabele za jelu (na vapnencu) izrađene na malom broju modela. 370 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 27 <-- 27 --> PDF |
stvarne visine odnosno boniteta. Utvrđena drvna masa unesena je u odgovarajući debljinski stepen. Sumiranjem mase stabala u stepenu dobila se ukupna drvna masa debljinskog stepena. Nakon toga je određena drvna masa svakog pojedinog izrađenog i izmjerenog sortimenta bez kore, kojeg je sadržavalo stablo i uvrštena u debljinski stepen kojemu je stablo pripadalo. Sumiranjem drvnih masa istih sortimenata dobile su se mase pojedinih sortimenata u deb- Ijinskom stepenu, a iz sume masa sortimenata rezultirala je ukupna korisna ili iskorišćena (izrađena u Sortimente) drvna masa debljinskog stepena. Na bazi ukupne drvne mase debljinskog stepena, utvrđene po tabelama drvnih masa (brutto masa), i stvarno izmjerene korisne (iskorišćene) drvne mase (netto mase) dobio se postotak iskorišćenja ih postotak korisne drvne mase od drvne mase utvrđene po tabelama drvnih masa (brutto mase). Nakon toga su izračunani postoci s kojima su mase pojedinih sortimenata zastupane u korisnoj drvnoj masi. Taj je postupak proveden za sve debljinske stepene s kojima smo raspolagali razlučeno po bonitetima i biljnim zajednicama. Izračunani postoci (korisne drvne mase i sortimenata) izravnani su računsko- grafički na bazi težina po metodi Bruce—Schumachera (3) kao funkcije prsnih promjera (debljinskih stepeni) i uneseni u odgovarajuće tabele. Nakon toga su se ha temelju tako sastavljenih sortimentnih tabela izračunale ukupne količine sortimenata na materijalu, koji je služio za istraživanje i uporedile sa stvarno izmjerenim i izrađenim količinama sortimenata. Razlike između stvarnih´ podataka i podataka po tabelama kretale su se od 0,1 do maximum 1%. Taj maksimalni postotak bio je kod stupova za vodove, koji su bili zastupani s malim masama u. istraži variom materijalu. Nakon, razrade i uporedbe dobivenih rezultata utvrdili smo da ne postoje značajnije razlike: u postotnom .odnosu sortimenata ha različitim bonitetnim razredima i u različitim biljnim zajednicama. Izvjesne su se razlike pokazale u kvaliteti pilanske oblovine, ali tolike, da nam je po njima moguće napraviti kvalitetni -redoslijed sastojina, dok za praksu, držimo, ne bi imale nekog značajnog utjecaja) i.;.:´:. Kao najbolja pokazala se jelova sastojina na I. bonitetnom razredu u gospodarskoj jedinici »Sungerski Lug-«, a odmah iza nje dolazi jelova sastojina na III bonitetnom razredu u gospodarskoj jedinici »Lazac«. Jelove sastojine na II bonitetnom razredu (vapnenac) u gospodarskoj jedinici »Delnice-« po svojoj kvaliteti dolaze na treće mjesto. Međutim, potrebno je istaći, da na temelju ovih kao v ostalih istraživanja ove sastojine čine gotovo kvalitetni prosjek jelovih sastojina u Gorskom Kotaru. Jelove su sastojine u gospodarskoj jedinici »Belevine« na II bonitetnom razredu (silikat) dale pilansku oblovinu najslabije kvalitete. Ovo su sastojine s granatim, stablima i s mnoštvom mrtvih grana i ispadajućih kvrga, a to ih deklasira, i čini manje vrijednim. , Interesantno je ovdje-spomenuti, da je i-šumarska i drv.-industrijska opferativa eksploatacijom i preradom´ došla do spoznaje da su jelove sastojine na III bonitetnom razredu dobre kvalitete. Jelova stabla u sastojinama na III bonitetnom razredu nemajü puhö ispadajućih kvrga i čvorova, rastü ü dosta gustom:_sklopU;- relativno su malog prirasta i kompaktnije strukture. Sve ov» podiže kvalitetu bilanskeoblövinö.´ |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Provedena uporedbna rezultata istraživanja potvrdila je i Fluryjevu (4) postavku — utvrđenu istraživanjima na stablima jele, smreke i bukve — prema kojoj stabla istih prsnih promjera i podjednake kvalitete, a različitih visina daju jednak postotni odnos sortimenata, dok se njihovi apsolutni iznosi mijenjaju s različitim visinama. Budući da su u našim istraživanjima bonitetni razredi, funkcije visine stabala (visinski boniteti), zbog toga su postojale male razlike između postotnog odnosa sortimenata u istim debljinskim stepenima, a različitim bonitetnim razredima. S obzirom na navedenu Fluryjevu postavku i male razlike u postotnom odnosu sortimenata dobivene u našim istraživanjima na različitim bonitetnim razredima i biljnim zajednicama izvršili smo kumuliranje istraženih rezultata i na bazi naprijed opisane metode i propisa JUS-a iz 1955. i 1962. god. izradili jedinstvene sortimentne tablice za jelu. Donosimo ukupan broj stabala po debljinskim stepenima, koja su služila za izradu sortimentnih tablica. Debljinski stepenBroj stabalaDebljinski stepenBroj stabala cm cm 12,5 17,5 17 42 62,5 67,5 197 129 22,5 100 72,5 104 27,5 78 77,5 50 32,5 82 82,5 13 37,5 83 87,5 19 42,5 111 92,5 8 47,5 174 97,5 2 52,5 198 102,5 1Tabela 1. 97,5 199 Ukupno 1607 Rezultati ovih istraživanja sadržani su u tabelama 2, 3, 4, 5, 6 i 7. Primjena tabela 2, 3 i 5 je vrlo jednostavna. Utvrdi se drvna masa stabala na panju (dubećih) pomoću tabela drvnih masa Šurića ih Schuberga. Ta drvna masa množi se s postotkom korisne drvne mase (postotkom iskorišćenja) onih debljinskih stepena kojima stabla pripadaju, a koji odgovara izabranim tabelama za kubiciranje i podijeli sa 100. Na taj način dobila se korisna (iskorišćena) drvna masa. Korisna drvna masa podijeli se zatim na pojedine Sortimente uz pomoć postotaka, koji se nalaze u odgovarajućim debljinskim stepenima. Razlika između mase po tabelama drvnih masa i korisne drvne mase otpada na: koru, eventualnu trulež, rak, na gubitke kod sječe i izrade, nadmjeru, grješke kubiciranja itd. Razumije se, da će sortimentne tabele dati povoljne rezultate, ako se primijene na veći broj stabala. Primjenom na jedno stablo ili manji broj stabala mcgu ´nastati izvjesna odstupanja od stvarnog stanja. Situacija je slična kao i kod primjene tabela drvnih masa. Ako je poznata drvna masa jele utvrđena po tabelama drvnih masa Surića u ukupnom iznosu (globalu), tada se mogu upotrijebiti, postotni odnosi sortimenata iz tabele 6. Ukupna drvna masa utvrđena po tabelama drvnih masa množi se s postotkom korisne drvne mase, koji iznosi 84,1% i podijeli sa 100. Rezultat je korisna drvna masa, koja se dalje dijeli na pojedine Sortimente na bazi odgovarajućih postotaka navedenih u tabeli 6. Ako je drvna masa jelovih stabala utvrđena po Schubergovim tabelama, tada se za postotak korisne drvne mase može uzeti 80,3%. Na dobivenu korisnu drvnu masu treba tada primijeniti navedene postotke u tabeli 6, da se dobiju pojedini sortimenti. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Sto se tiče podataka tabele 4 oni mogu biti od interesa za drvarsku industriju, jer pokazuju sudjelovanje pojedinih klasa pilanskih trupaca u ukupnoj masi pilanskih trupaca razlučeno po debljinskim stepenima jelovih stabala. II. Analiza rezultata istraživanja Razmotrimo najprije materijal za istraživanje. Iz tabele 1 se vidi, da smo raspolagali s 1607 stabala. Taj broj pruža mogućnost dobivanja realnih rezultata pogotovu, jer su snimanja provedena maksimalno mogućom tačnošću. Ako pogledamo raspodjelu stabala po debljinskim stepenima, to se vidi da su prvi i zadnja tri stipena koja su došla u obzir za sastav tabela zastupana s manjim brojem stabala. No imamo li na umu zakonitosti, koje postoje s obzirom na raspodjelu sortimenata po debljinskim stepenima, to su se i za navedene debljinske stepene dobili odgovarajući rezultati i pored manjeg broja stabala. Manji broj stabala za istraživanje u najjačim debljinskim stepenima je posljedica manjeg broja tih stabala u sastojinama. Tabele sortimenata 2, 3 i 4, kako smo spomenuli, sastavljene su na temelju propisa JUS-a iz 1955. Kod sastava tih tabela dolazile su u obzir osim dimenzija još i kvaliteta. Činjenica je, da bi tabele sortimenata, koje bi se bazirale samo na dimenzijama davale sigurnije rezultate, nego tabele kod kojih dolazi do izražaja i kvalitet. Zbog toga primjena tih tabela dolazi u obzir u sastojinama, u kojima je gospodareno na isti način u ovom slučaju prebornom sječom. Razmotrimo podatke tabela 2 i 3. Postotak korisne drvne mase ih postotak iskorišćenja drvne mase stabala utvrđene na temelju tabela drvnih masa po Suriću (brutto masa) razlikuje se od takvog postotka koji bazira na tabelama drvnih masa Schuberga. Do promjera stabala u prsnoj visini od 35 cm taj je postotak utvrđen uz pomoć Surićevih tabela niži. Poslije tog promjera je situacija obratna. Uzrok takvom stanju leži u tome, što do promjera 35 cm daju tabele drvnih masa za jelu od Šurića veću drvnu masu od Schubergovih, a za promjere jače od 35 cm manju drvnu masu. Oba izračunana i izravnana postotka korisne drvne mase kulminiraju i to kod primjene Surićevih tabela ta kulminacija nastupa u debljinskom stepenu od 67,5 cm, a kod primjene Schubergovih tabela pri promjeru od 60 cm (vidi grafikone). Praktički uzeto kod Schuberga je taj postotak gotovo jednak od stepena 27,5 do 87,5 cm, a kreće se oko 80°/»,. Ako promotrimo postotne iznose sortimenata u korisnoj (iskorišćenoj) drvnoj masi debljinskih stepena vidi se, da drvna masa pilanskih trupaca predstavlja glavni Sortiment. Trupaca za kladarke u istraživanim sastojinama nije bilo. Pilanski trupci promatrani ukupno ili u globalu iznose u debljinskom stepenu od 22,5 cm 41,5% od korisne drvne mase. Nakon tog stepena taj postotak naglo raste do debljinskog stepena 47,5 cm, kada postiže iznos od 93,5%, a zatim je rast slabiji. Kulminacija nastupa u stepenu od 72,5 cm s iznosom od 97.1%. Nakon toga taj postotak polagano opada. Sto se tiče pilanskih trupaca razvrstanih po kvalitetnim klasama situacija je ova: Pilanski trupci I klase dolaze tek u debljinskom stepenu od 32,5 cm i na njih otpada 1,5% od ukupno korisne drvne mase. Od tog stepena taj postotak neprestano raste, ah vrlo polagano te u stepenu od 92,5 cm postiže maksimalni iznos od 9%. Slična situacija postoji i kod pilanskih trupaca II klase, |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 30 <-- 30 --> PDF |
koji se javljaju u stepenu od 27,5 cm s iznosom od 3,2% od ukupne korisne drvne mase. Taj postotak neprekidno raste. U tanjim debljinskim stepenima je taj rast nešto jači nego kod trupaca I klase. Maksimalni iznos od 10,4% postiže u stepenu od 92,5 cm. Na opisani način kreću se i postoci pilanskih trupaca I i II klase utvrđeni od ukupne mase pilanskih trupaca, a izneseni u tabeli 4, samo što su oni nešto većih iznosa, jer je masa pilanskih trupaca manja od ukupne korisne mase. Nasuprot prikazanom stanju kod trupaca I i II klase po debljinskim stepenima stoji situacija kod trupaca III klase. Pilanski trupci III klase dolaze u debljinskom stepenu od 22.5 cm s 41,5% od ukupne korisne drvne mase. Od tog stepena pa do stepena 42,5 cm taj postotak vrlo naglo raste i u tom stepenu postiže iznos od 82%. Poslije toga postoji još mali rast; ali već u stepenu od 52,5 cm nastupa kulminacija s iznosom od 82,9%. Nakon toga slijedi postepeno padanje. U stepenu od 92,5 cm iznosi 74,8%. Drugačija je situacija s postotkom pilanskih trupaca III klase utvrđenim od ukupne mase pilanskih trupaca (tabela 4). U početnom debljinskom stepenu cd 22,5 cm taj postotak iznosi 100, jer obuhvaća ukupnu masu pilanskih trupaca, a poslije toga neprekidno i polagano pada, te u stepenu od 92,5 cm iznosi 80%. : .´ Ostali sortimenti: stupovi za vodove, rudničko i celulozno drvo pokazuju ovakvu situaciju. Stupovi za vodove pojavljuje se u debljinskom stepenu od 17,5 cm s 8,9% od ukupne korisne drvne mase. Već u idućem stepenu od 22,5 cm nastupa kulminacija s iznosom od 25%, a poslije toga dolazi do naglog pada tog postotka. Ü zaključnom stepenu od 47.5 cm iznosi samo 0,4%. Sa stajališta prakse može se taj postotni iznos zanemariti. Rudničko drvo dolazi odmah u početnom debljinskom stepenu od 12,5 cm te predstavlja ukupnu korisnu drvnu masu, pa je zbog toga postotak 100. Na kon toga debljinskog stepena postotak rudničkog drveta od ukupne korisne drvne mase naglo i neprekidno pada te u stepenu od 92,5 cm iznosi 0,5%. Drvo za celulozu-pojavljuje se u debljinskom stepenu od 22,5 cm s iznosom od 3.1% od ukupne korisne drvne mase. U daljnjim stepenima taj postotak polagano pada do minimuma od 1,7% koji nastupa u stepenu od 67,5 cm. Poslije toga ponovno raste i postiže svoj maksimum od 5,3% u debljinskom stepenu 92,5 cm. _. ,; i Postotni odnosi sortimenata jele po debljinskim stepenima utvrđeni na temelju propisa JUS-a iz 1962. god., a iskazani u tabeli 5 razlikuju se od podataka iznesenih u tabeli 2 i 3. Zbog toga ćemo u idućem poglavlju provesti komparaciju tabela sortimenata za jelu (2 i 5) utvrđenih na bazi JUS-a iz 1955. i 1962. god. IM. Komparacija tabela sortimenata po JUS-u iz 1955. i 1962. god. ´ ! -Postotak ukupne korisne drvne mase (postotak iskorišćenja) je ü jednim i´drugim tabelama isti u odgovarajućim debljinskim stepenima polazeći od prsnog promjera 10 cm, koji čini taks´acijsku granicu. Sasvim je drugačija situacija, 1 ako se promatra raspodjela korisne drvne mase po sortimentima. ´3?4 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Postotak ukupne mase pilanskih trupaca od korisne drvne mase po JUS-u iz 1962. pojavljuje se već u stepenu od 17,5 cm s 26,2%, te je u svim ostalim odgovarajućim stepenima veći od tog postotka utvrđenog na temelju propisa JUS-a iz 1955. god. Međutim, potrebno je istaći, da su te razlike znatne samo do debljinskog stepena od 42,5 cm. U jačim stepenima te su razlike između navedenih postotaka relativno male. One se kreću od 0,8 do 2,4%. Ako promotrimo raspodjelu pilanskih trupaca po kvaliteti ili klasama kao i ostale Sortimente, tada razlike u navedenim tabelama dolaze mnogo jače do izražaja. Pilanski trupci I klase pojavljuju se prema propisima JUS-a iz 1962. god. već u stepenu od 22.5 cm s 1,8% od ukupne korisne drvne mase, dok po JUS-u iz 1955. god. oni dolaze tek u stepenu od 32,5 cm i to s 1.5%. U istom tom stepenu iznosi taj postotak prema JUS-u iz 1962. god. 6,6%, dakle veći je za 4 puta. Navedeni postoci razlikuju se međusobno u istim debljinskim stepenima od 2 do 4 puta u korist podataka dobivenih na bazi propisa JUS-a iz 1962. god. Slična je situacija i s pilanskim trupcima II klase samo su te razlike do stepena 62.5 cm jače nego kod trupaca I klase, a u debljim stepenima su nešto manje. Interesantno je, da postotak pilanskih trupaca II klase od ukupne korisne drvne mase prema JUS-u iz 1962. kulminira u stepenu 37,5 cm s iznosom od 21,6%, dok taj isti postotak prema JUS-u 1955. neprekidno raste samo ie uvijek manji. Uzrok toj kulminaciji je prijelaz izvjesnog broja pilanskih trupaca III klase u II klasu. Obratna je situacija kod pilanskih trupaca III klase. Postotak tih trupaca od korisne drvne mase je prema propisima JUS-a 1962. — puštajući iz vida stepene 17.5 i 22.5 cm — uvijek manji od istog tog postotka utvrđenog po propisima JUS-a iz 1955. god. Navedeno vrijedi i za stupove za vodove, rudničko i celulozno drvo. Raspodjelu sortimenata jele po propisima JUS-a iz 1955 i 1962. (danu u tabelama 2 i 5) kao i razliku u toj raspodjeli prikazat ćemo na materijalu, koji nam je služio za istraživanje i to preko materijalnih i novčanih pokazatelja. U tabeli 1 dan je broj jelovih stabala koja su služila za istraživanje. Drvna masa tih stabala iznosi po tabelama drvnih masa Surića 5161,85 m:! zaključno s debljinskim stepenom od 92,5 cm. Ta su stabla dala, izrađena u odgovarajuće Sortimente prema propisima JUS-a i tačno izmjerena, ukupnu korisnu (iskorišćenu, izrađenu) drvnu masu od 4.342,85 m3. Postotak korisne drvne mase ili postotak iskorišćenja iznosi 84,1%. Raspodjela korisne drvne mase po JUS-u iz 1955. nalazi se u tabeli 6,´ a po JUS-u iz 1962. u tabeli 7. \ ., Razmotrimo i uporedimo podatke tabela u naturalnim i postotnim jedinicama. Kako vidimo ukupna je drvna masa pilanskih trupaca prema JUS-u iz 1962. veća samo za 68,87 m3 ih 1,67%. ´: Drugačija je, međutim, situacija u raspodjeli pilanskih trupaca na klase. U I. klasi je za 352,82 m3 ih 138,36% više trupaca prema JUS-u 1062., a u II. klasi ta razlika iznosi 382,48 m3 ih 104,22%. U III, klasi je prema JUS-u iz 1962. manje trupaca za 666,43 m3 ih 19,05%, nego prema JUS-u iz 1955: Situacija je s ostalim sortimentima slična situaciji s trupcima III klase. Tako su stupovi za vodove prema JUS-u 1962. manji za 7,27 m3 ili 29,08%, rudničko drvo za 48,61 m3 ili 45,86%, a drvo za celulozu za 12,99 ,m3 ili 44,27%. 375 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Razmotrimo sada kakve su razlike u financijskim rezultatima uz propisane cijene: piranskih trupaca I. klase 12.500.— din/m3, trupaca II. klase 11.000.— din/m3, trupaca III. klase 9.500.— din/m3, stupova za vodove 14.000.— din/m3. rudničkog drva 9.500.— din/m3 i drva za celulozu 9.950.— din/m>. FINANCIJSKI REZULTAT PO JUS-u 1955. GOD. Trupci I klase 255,04 ms ä 12.500 Din 3,188.000 Din Trupci II klase 366,96 m« ä 11.000 Din 4,036.560 Din Trupci III klase 3.498,07 m8 ä 9.500 Din 33,231.665 Din Stupovi za vodove 25,09 ma ä 14.000 Din 351.260 Din Rudničko drvo 106,28 m« ä 9.500 Din 1,009.660 Din Drvo za celulozu 91,41 m8 ä 9.950 Din 909.529 Din Ukupno po JUS-u iz 1955. 42,726.674 Din FINANCIJSKI REZULTAT PO JUS-u 1962. GOD. Trupci I klase 607,86 m» ä 12,500 Din 7,598.250 Din Trupci 11 klase 749,44 me ä 11.000 Din 8,243.840 Din Trupci III klase 2.831,64 m3 ä 9.500 Din 26,900.580 Din Stupovi za vodove 17,82 ms ä 14.000 Din 249.480 Din Rudničko drvo 57,67 rns ä 9.500 Din 547.865 Din Drvo za celulozu 78,42 m8 ä 9.950 Din 780.279 Din Ukupno po JUS-u iz 1962. 44,320.294 Din Financijski rezultat prema JUS-u iz 1962. god. je za 1,593.620.— din. ili 3,73% veći od rezultata na bazi JUS-a iz 1955. god. na istraživanom materijalu. Ako se u račun uzmu samo pilanski trupci, tada ta razlika iznosi 2,286.445.—din. ili 5,65% u korist JUS-a iz 1962. god. Razlike u rezultatima izražene u postotku nisu naročito velike, ali izražene u apsolutnom iznosu t.j. u dinarima, ako se radi o velikim masama pilanskih trupaca idu na desetke milijuna dinara. Razmotrimo još u tabeli 6 raspodjelu sortimenata na istraživanom materijalu po JUS-u iz 1955., koji je danas na snazi. Iz dobivenih podataka se vidi, da su najvredniji sortimenti, a to su pilanski trupci I. i II. klase, relativno slabo zastupam u korisnoj drvnoj masi. Oni zajedno iznose samo 14%. U tabeli 7 (JUS-1962.) situacija je mnogo bolja, jer iznose 31%. Međutim potrebno je istaći, da je takvo stanje posljedica sniženja kriterija kvalitete i debljine trupaca po JUS-u iz 1962. godine, a ne stvarnog stanja. Postavlja se pitanje šta je uzrok tako niskog postotka pilanskih trupaca I. i II. klase u korisnoj drvnoj masi? Mišljenja smo, da je jedan od uzroka |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 33 <-- 33 --> PDF |
takvoj situaciji preborna sječa pogotovu, kada se vrši stablimično s jačim ili jakim intenzitetima. ZAKLJUČAK Istraživanja postotnog odnosa sortimenata kod jele provedena na 1607 stabala s drvnom masom od 5.197 m3 po Surićevim tabelama drvnih masa pakazala su, da glavni Sortiment koji se proizvodi u jelovim sastojinama čine pilanski trupci. Oni iznose u korisnoj (iskorišćenoj) drvnoj masi po JUS-u iz 1955. — koji je danas na snazi — 95%, a po JUS-u iz 1962. god. 96%. Na ostale Sortimente, kao: radničko i celulozno drvo, te stupove za vodove otpada po JUS-u 1955. god. 5%, a po JUS-u 1962. god. 4% od korisne drvne mase. U masi pilanskih trupaca najjače je zastupan najslabiji Sortiment po vrijednosti odnosno cijeni, a to su trupci III. klase. Oni iznose po JUS-u 1955. u ukupnoj korisnoj masi 81%, a u ukupnoj masi pilanskih trupaca 85%. Po JUS-u 1962. taj je postotak po korisnoj masi 65%, a po masi pilanskih trupaca 68%. Uzrok nižem postotku po JUS-u 1962. je sniženje kriterija kod kvalitete i debljine trupaca, pa su mnogi trupci III. klase prešli u II. Najvredniji sortimenti pilanski trupci I. i II. klase iznose prema JUS-u iz 1955. samo 14% od korisne drvne mase, a od ukupne mase pilanskih trupaca 15%. Po JUS-u iz 1962. zbog sniženja kriterija kod kvalitete i debljine trupaca, taj je postotak 31% od korisne drvne mase, a 32% od ukupne mase pilanskih trupaca. Ako imamo na umu danas važeći JUS iz 1955., tada naprijed navedeni postotni odnos pilanskih trupaca ne može da zadovolji. Šumsko bi gospodarstvo moralo poduzeti potrebne uzgojne mjere, da se taj odnos tokom vremena poboljša u korist vrijednih klasa pilanskih trupaca. Sto se tiče razlike između JUS-a iz 1955. i 1962. god. istraživanja su pokazala, da je razlika između masa pilanskih trupaca kao i masa ostalih sortimenata minimalna te iznosi na istraživanom materijalu 1%. Međutim te su razlike značajne, kad se razmotre klase trupaca. Tako je I. klasa pilanskih trupaca na istraženom materijalu po JUS-u 1962. za 138%, a II, klasa pilanskih trupaca za 104% veća od mase pilanskih trupaca u tim klasama utvrđene po JUS-u 1955. Kod III. klase pilanskih trupaca je situacija obratna. Masa pilanskih trupaca utvrđena na bazi JUS-a 1962. je za 19% manja od mase utvrđene na bazi JUS-a 1955. Sto se tiče financijskih rezultata situacija je ova. Financijski rezultat po ukupnoj korisnoj drvnoj masi istraživanog materijala je prema JUS-u 1962. za 1,593.620 din. ili 3,73% veći od financijskog rezultata dobivenog na bazi JUS-a 1955. Na bazi same mase pilanskih trupaca ta je razlika u financijskim rezultatima veća. Ona iznosi 2,286.445.— dinara ili 5,6% u korist financijskog rezultata po JUS-u iz 1962. JSfa terenskim radovima kao i radovima u Zavodu sudjelovali su: Anselmo Stemberga, Karlo Devčić, diplom.rani inženjeri šumarstva, zatim tehničari Milan Wolf i Franjo Brozović. Zahvaljujemo im se za savjesno provedeni irad. 377 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Sorfimntne faöjfeejeiepo debffimßim depem´ma ^e^apgmđmh ti f2,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62fi 67,5 72,5 62,5 67,5 92,5 Odnos čorfimenats vorttmwfenanfa.fi der verwertbaren /fasse sfj Trvpoi -Sageklotze ".f.-1- ; 5» ili I 11 šalili /.Itfma ßj/ma WMam fill gl ill /Messe /Zffesse fLMatte 5; Q L K tf-i if -li1 ^ I "3 vi ^ -3 « §S | $ 74, 1 — — — — — 100,0 — 75,6 — — — — 6,9 97,1 — 76,9 41,5 — .— 41,5 25,0 30,4 3,7 78,3 60,8 — 3,2 57,6 18,7 17,5 3,0 79,7 76,7 f,5 4,3 70,9 9,5 11,6 2,8 ´ 80,9 66,7 2,3 5,3 79,1 3,2 7,3 2j8 62,0 97J 3,1 62 82,0 1,1 5,0 2,6 63,0 93,5 3J> 6,9 l .62,7 0,4 3,7 ,:& . 63,9 95,7 4,6 7,6 I 82$ — 2,7 2J2 64,6 96,4 5,4 6,3 \ 627 — 1,7 U9 85,0 96,9 6,1 8J8 82,0 ´ — 1,3 1,8 85J 97,1 6,7 9,2 81,2 *>2 1,7 — f-8 85,1 97,/ i 7,4 9,6 80,1 — o 84,9 97,f 6,0 9,9 79,2 — 1,0 1*9 64,5 96<5 6,4 10,1 78,0 — 1,0 2,S 64,7 95,6 6,8 10,3 76,7 — 0,8 M 63,6 94,2 9,0 10,4 74,6 — 5,3 as |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 35 <-- 35 --> PDF |
ratetet 3 Sorlimenfne taöiicejeiepo deöl/wsAim stepen/´ma premaßgoslaven skamstandardu (JUS-u)odWSSgod-Sorfimenfenfafetn des einzelnen TannenöaMsfam/mnach depjoyostais/scfien Norm M vom Safire /Pfö .> -fe «§t g § ö, Odnos sortimenafa i/korisnoj drvnoj masi Sor/imentenanfall der verwertbaren /lasse ?* III Trvpci -Sqpek/ö/ze -Is 111 1 1 ill /klasa //.klasa ///.klasa lili /.Hasse ff.fi/asseff/.k/asse 1 1 1! Si $ § S» 11 «0 Nl S 1 ti ifpfl fl1 Š 1 «1 4 /2,5 78,7 — — — — — /00,0 — /7,5 79,2 -— — — 8,9 9/,/ 22,5 79,5 4/,5 -— 4/,5 25,0 30,4 3,1 27,5 79,8 60ß — 3,2 57,6 /6,7 /7,5 3,0 32,5 80,/ 76,7 f,5 4,3 70,9 9,5 //,0 2ß 37,5 60,3 86J 2ß 5,3 79,/ 3,2 7,3 2,8 42,5 80,4 9/,3 3,1 8,2 82,0 1,1 5,0 2,6 47,5 80,6 93,5 3,9 6,9 82,7 0,4 3,7 2,4 52,5 80,7 95,/ 4,6 7,6 82,9 — 27 2,2 57,5 80,8 96,4 5,4 8Č 827 -1,7 1,9 62ß 80,8 96,9 0,1 8,8 82,0 -/,3 /,6 67,5 80,7 97,/ 6,7 9,2 8/^ -1,2 1,7 72,5 80,5 97,/ 7,4 9,6 80,/ -1,1 1,8 77,5 80,2 97,/ 8,0 9,9 79,2 -1,0 1,9 82,5 79,7 96,5 8,4 to,/ 78,0 — /,o 2,S 87,5 79,2 95,8 8ß /0,3 76,7 -0,8 3,4 92J5 78,7 94J 9,0 /0,4 74,8 — 0,5 5,3 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 36 <-- 36 --> PDF |
raSsla * 1 H li li 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42fi 47,5 52,5 57,5 62J5 67,5 72,5 77,5 82,5 67,5 92yS X § I li H 1 * I | vn — — 41,5 60,6 76,7 86,7 9/,3 93,5 95,/ 96,4 96,9 97, f 97,! 97,1 96,5 95,8 94,2 Od´ aktrpne drvne mztse p/tanski/i trtpaca ođpadana: -Von der Gesamtmasse der Sageklötze entfällt attf: /. klasa //klasa i/1 klasa /klasse ff. Masse i//, k lasse — — — — — — — 100,0 — 4,5 95,5 1,6 5,4 93,0 2,8 8,3 91,1 6,4 6,9 89,7 4.2 7,6 88,2 4,9 6,1 87,0 5,6 8,6 65,8 5,3 9,1 64,6 6,9 9,5 63,6 7,6 9,8 62,6 6,1 10,1 81,8 6,6 10,3 81,1 9,0 10,4 80,6 9,3 10,5 60,2 380 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 37 <-- 37 --> PDF |
ratara m Sorfimentoe faötieejelepo deb/jinskim stepenimapremapgo$iarer Tannenöavmsiammesnadf derMotfai/isctenHormffßfJvom Jahre 1962. §$ iff Odnos sor/smenafa o Aoritny drvnoj mast 6ort/mentenan/al/ der verwertöaren /lasso Trupa -6´qpeAiötze «? * l l II /2,5 tiff´s .mill if Ml rt MI« 14 l m 7*,1 III ill ill - /Masa /Masse //.Masa //Masse ///Masa ///Masse 11 H «3 vj --— — If 100,0 ««5 — ´7,5 75,6 26,2 -— 26,2 8,8 65,0 — 22,5 76,9 51,4 r.8 2J8 46,8 18,3 26,0 2,3 27,5 76,3 73,4 3,9 16,0 53,5 12,6 11,6 2,2 32J5 79,7 84,5 5,8 20,7 56,0 8,1 5,2 2,2 37.5 60,9 90,7 7,6 21,6 61,5 3,6 3,6 2,1 42,5 62,0 95,0 9,6 21,0 64,4 — 3fi 2,0 47,5 33,0 95,9 11,1 19,4 65,4 — 2,2 ´,9 52,5 83,9 96,7 ´2,4 ´8,1 66J — 1,5 ´,8 57,5 84,6 97,5 /3,6 ´7,3 66,6 — 0,8 1,7 62,5 85,0 97,9 ´4,7 16,9 66,3 — 0,5 1,6 67,5 85,2 98,0 /5J /6,6 65,9 — 0,4 ´,6 72,5 85,1 98,0 /6,3 ´6,4 65,3 — 0,4 ´,6 77,5 84,9 97,9 /6,9 16,2 64,8 — 0,4 ´,7 82,5 84,5 97,6 ´7,4 ´6,´ 64,1 *0,4 2,0 67,5 84,1 96,9 ´7,8 /6,0 63,/ — 0* 2,7 92,5 63,6 95,3 ´8,0 ´5.9 61,4 — 0,2 4# |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 38 <-- 38 --> PDF |
a Drvna masa stabala po a Drvna masa stabala no B tabelama Surića (brutto 3 tabelama Surića (brutto masa) masa) a Korisna (izrađena) g Korisna (izrađena) » drvna masa a drvna masa Postotak korisne drvne Postotak korisne drvne mase od brutto mase mase od brutto mase (postotak iskorišćenja) (postotak iskorišćenja) 3 Masa pllanskih trupaca Masa pllanskih trupaca Postotak mase pllanskih Postotak mase pllanskih trupaca od korisne drvne trupaca od korisne drvne mase mase %, Masa trupaca » Masa trupaca ´h od korisne mase mase /« od korisne / od mase trupaca *h od mase trupaca B Masa trupaca » Masa trupaca °/o od korisne mase °/<> od korisne % od mase mase trupaca ´U od mase trupaca Masa trupaca Masa trupaca Vo od korisne mase °/e od korisne ´In od mase mase trupaca %> od mase trupaca 3 Stupovi za vodove g Stupovi za vodove t$ ´/ od korisne drvne mase »/ od korisne drvne mase o >-> o> s_ Rudnlčko drvo 3 Ruđničko drvo ´/ od korisne mase % od korisne mase v 3 Drvo za celulozu % Drvo za celulozu % od korisne mase °/o od korisne mase |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 39 <-- 39 --> PDF |
pX to no TO to Schubers Šurić ´ ^--" " —— — < ´ dr.z j, 1 , ´2.5 I7.S 22.S 27.5 J2J 37.5 +2.S <,7.5 52J 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5 82,5 37.5 92,5 6Met / PostotoJt iorisne drvne mase JZ {sior/šćen/a od drvne mase |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 40 <-- 40 --> PDF |
.. _^— *" X. / -*. / . / ~~ --.^ / /´ // /.. // .. ~´ --" -lj //´ : ´ / Posfofaipitansiin trupaca I od korisne drvne mase lj Postotak /ktase od / korisne drvne mate Postotak//.i/ase od korisne drvne mase Postotak ///. Wate od ior/sne drvne mase .- afs.s f2,S /7,5 22,5 27,S 32,5 37,5 42,5 +7.S 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5 92,5 97,5 »A5 Slika2- Posto fm odnos pt/anskin trt/paca od korisne drvne /naše |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— / klat a -//. klasa -/// i/ata 72,5 f7,S 11,5 27,5 32,5 37,S i-2,5 Sli/ca3 Postofot odnos /. //. i 0k!ase päa/?skt/> fn/paca v i/ii/pnq/ drvno/ masi pi/ansAi/? fri/paea po deöt/i/js&tm stepenima |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 42 <-- 42 --> PDF |
100 \ \ \ PO \ \ eo i i 70 i ! Ce(t//ozno alrvo $ ft/pa vi za vodov« ! Audnieio cfr-vo 1 1 SO i i to i i i 30 \ 20 - V ro V. V ^ -"~-_~ _ rt.S /7,5 22.5 27,5 32J 37,5 +2.S W,S 52,5 57.5 62,5 67,5 72,5 77,5 «2,4 87,5 92,5 (S/iAa 4 Postotni odnos stupova za vodove, rudničJttog i ee/v/oznog drva od koritne drvne mase |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 43 <-- 43 --> PDF |
LITERATURA: 1. Bendć R.: Utvrđivanje normalnog učinka rada kod obaranja i izrade jelovine u ljetnoj sječi, Šumarski list for. 11/12, 1958, Zagreb. 2. Bo j a n in S.: Učešće sortimenata i količine gubitaka kod sječe i izrade jelovih stabala u fitocenozi jele s rebračom (Abieto-Blechnetum), Šumarski list 1960. Zagreb. 3. Bruce — Schumacher: Forest Mensuration, London 1942. 4. Flur y PH.: Untersuchungen über die Sortiments Verhältnisse der Fichte, Weisstanne u. Buche, Mitte 1. d. Schweiz. Centralanstalt f.d.f. Versuchswessen, Band XI. Heft 2, Zürich 1916. 5. Hö r va t I.: Vegetacija planina Zapadne Hrvatske, Zagreb 1962. 6. Kocl}F.: Geološka karta Kraljevine Jugoslavije. Delnice — Sušak, Geol. institut Beograd 1931. 7. Plavši ć M.: Istraživanje postotnog odnosa sortimenata kod poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) Zagreb 1961. 8. Polja k J.: Geologijska i tektonska izgradnja. Zemljopis Hrvatske, Zagreb 1962. 9 : Uređajni elaborati za gospodarske jedinice: »Sungerski Lug«, »Delnice«, »Belevine«, »Lazac«. 10. V u k m i r o v i ć V. — S t o j a đ i n o v i ć D.: Privremene sortimentne tablice dubećih stabala jele i smrče, Radovi Polj.-šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 1956. 11. Neugebauer V., Cirić M., Zivković M.: Komentar pedološke karte Jugoslavije 1 : 1,000.000, Beograd 1961. ZUSAMMENFASSUNG In dieser Abhandlung wurden die Untersuchungen über den prozentuellen Anfall der Sortimente in Tannenbeständen des Gorski Kotar Gebiets, das im nordöstlichen Teil Kroatiens liegt, auf Grund der JUS-tNormblätter aus den Jahren 1955. und 1962. erörtert. Die Untersuchungen wurden durchgeführt auf den Standortsklassen I, II. und III. n der auf Karbonatfoöden vorkommenden Waldassoziation Fagetum croaticum ab´etetosum Horv., sowie in der auf Silikatböden auftretenden Waldassoziation Blechno-Abietetum Horv. Als Grundlagen-Material wurden bei diesen Untersuchungen 1607 Tannen- Stämme benützt. Auf Grund der Ergebnisse dieser Untersuchungen wurden aufgestellt Sortimentstafeln für die einzelnen Stärkestufen der Tannenstämme gemäss den JUS-Normenvorschriften aus dem Jahre 1955 (Tabellen 2 und 3), sowie den Normenvorschr ften (Tabelle 5) aus dem Jahre 1962. Ausserdem wurde der prozentuelle Anteil der Sortimente für die Gesamtmasse der Tanne auf Grund der JUS- Normen aus den Jahren 1955 und 1962 (Tabellen 6 und 7) angegeben. In der Arbeit wurde die Analyse und Vergleichung der erhaltenen Ergebnisse durchgefürt. |