DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 20 <-- 20 --> PDF |
OVISNOST DRVNE MASE STABLA O PROMJERU KROŠNJE I VISINI PRANJIC ANK.TCA, dipl. inž. šumarstva 1. U novije vrijeme sve se više povećava interes za procjenu drvne zalihe pomoću aerofotosnimaka. Ovakva procjena drvne mase raspolaže sa taksacijskim elementima, koji mogu biti izmjereni na snimcima. Klasične terestrićke metode upotrebljavaju prsni promjer kao najvažniju taksacijsku veličinu. Budući da se sa aerofotosnimaka ne može očitati prsni promjer, mnogi se autori služe dimenzijama projekcije krošnje, visinom, sklopom i starošću sastojine i iz tih veličina određuju prsni promjer (sa tako određenim prsnim promjerom, može se procijeniti drvna masa stabla uz upotrebu uobičajenih jedno ih dvoulaznih tablica drvnih masa). Određivanje je prsnog promjera pomoću takvih veličina znatno otežano, jer se još uvijek na aerofotosnimcima neki od potrebnih taksacijskih elemenata ne mogu dovoljno tačno odrediti. Osim toga odnos tih veličina je stohastičkog karaktera, a korelacija nije baš previše čvrsta. Potrebno je još spomenuti, da je prsni promjer, izračunat na takav način, zavisna (stohastički) varijabla, a kod upotrebe tablica (sa ulazima prsni promjer i visina) uzima se kao nezavisna varijabla, što nije sasvim ispravno pa radi toga može doći do pogrešnih rezultata (Spurr).* Jednostavnija metoda određivanja drvne zalihe pomoću aerofotosnimaka ne uzima u obzir prsni promjer već se masa smatra funkcijom promjera krošnje i visine. Tako se na primjer Spurr , kod obrade podataka jele i smreke, služi tom metodom i regresionom analizom podataka dobiva parametre jednadžbi, koje približno odgovaraju našim. 2. Na području Gorskog Kotara u različitim sastojinama jele izmjereno je 486 modelnih stabala. U različitim sastojinama jasena u Posavini izmjereno je 1047 modelnih stabala. (Jasenova modelna stabla izmjerena su na teritoriju šumarije Lipovljani, Šumarije Novska, Šumarije Okučani i Šumarije Spačva). Drvna masa stabla (deblo kod jele i krupno drvo kod jasena) određena je selekcioniranjem. Totalna dužina modelnih stabala izmjerena je na oborenom stablu pomoću mjerače vrpce. Na terenu su izmjerene dimenzije krošanja prije obaranja stabla. Prosječna širina krošnje svakog stabla izračunata je iz dvaju okomitih promjera krošnje. 3. Izjednačenje podataka provedeno je računskim putem. Volumen pojedinog stabla smatran je funkcijom promjera krošnje i visine, te je kod toga upotrebi Jena Schumacher-Hall- ova formula za drvnu masu stabla m = A db hc * Pogreške, koje radi toga nastaju detaljno su analizirane na naäem materijalu. Rezultati će biti objavljeni u posebnom članku. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 21 <-- 21 --> PDF |
same što je umjesto prsnog promjera (di.3) uzet promjer krošnje (D). tako da formula — u logaritamskom obliku — glasi log m = a + b log d + c log h Najprije je grafički ispitano da li se ti podaci mogu sa formulom takvoga tipaizjednačiti. Podaci su naneseni na loglog papir i to tako, da su za različite klase promjera krošnje na loglog papir nanesene drvne mase kao ordinate visinama kao apscisama, a drugi puta za pojedine visinske klase nanesene su drvne mase kao ordinate za pojedine promjere krošnje kao apscise. Na grafikonima se pokazalo da se unatoč relativno velikog rasipanja — podaci mogu izjednačiti paralelnim pravcima. Na temelju toga donesen je zaključak da Schumacher- Hall -ov logaritamski izraz zadovoljava. Regresionom analizom podataka izračunati su parametri po šumskim predjelima (vidi tabela). SumsAopoafr&č/e n C 6 a ®C °6 | *0 e 3 % #123 #431 ScVPS/C/ KOTAR Pocfroc/en/aA 72 i2 360 ´0369 -1137 02*2 0137 O 299 0159 36 35 0 905 Do/tfo Buk. /(osa 93 ´2339 »//57 -1990 0´5fL; ona 0193 011B 27 12 0 93* Govo/aSok Kosa sa + 3 017 ´0 709 -4 63S 0*52. 0 139 0221 0093 21 I/O 0 951 11 f K/ce/j 33 +2 909 ´0 91O -1 531 O 266 0202 0323 0120 23"75 0 912 l/KUPHO 311 ´2 726 ´0 932 -* 359 0096 0 075 0120 0126 23 93 0921 0997 7 Crna M/oja 53 ´2306 ´0 367 -3 63* 0 2OO 0132 O 214 01O4 23 92 a 913 S; IF IF Kup/ačk/ &/> 117 + 2 803 ´O607 -1 062 0139 0O93 0 13» 0121 27 32 0´917 UKUPNO 175 ´2 767 ´0 607 -1/062 0 119 003S 0139 0123 23 30 I 0 931 0391 Let/co/e/o -Fraxinetum 5S9 ´3 154 ´0719 -5 003 0 091/ 0037 0 122 o-roi 23 20 0 935 C966 ang G(V?/s/o -Qi/ercefum SIS ´3 261 ´OS35 -5193 0O72 0 osa ooai 012.2 2*1 0 963 0 931 160 ´3 659 ´0 336 -5 339 0 i6a 0O63 0193 0O96 22 ´1 0 962 e´sei /; /og m, 2 s /og D, 3 /og />, 4 log d Iz tabele vidimo da se parametar c kreće od 2,5 do 3, a parametar b oko 1, bez obzira na šumski predjel i vrstu drveća. To znači da masa pojedinog stabla raste sa dva i po do trećom potencijom visine i prvom potencijom promjera krošnje. Standardne devijacije parametara kao i logaritama drvne mase oko plohe izjednačenja su prilično velike. Standardna devijacija oko plohe izjednačenja iznosi cea 20 do 30%, što je cea 2—3 puta više nego kod ovisnosti drvne mase od prsnog promjera i visine. Kako bi se dobiveni rezultati mogli komparirati sa uobičajenim načinom procjene drvne mase iz prsnog promjera i visine, provedena je i korelaciona analiza za m D h (masa, promjer krošnje, visina), a također i za m di.3 h (masa, prsni promjer, visina) za logaritamske oblike regresionih jednadžbi. Totalni koeficijenti multiple korelacije R123 (1 == 10 m, 2 : _ log D, 3 =3 log h) i R134 (1 = 10g m, 3 3 10g h, 4 = 10g di,3), kod jele se relativno dosta razlikuju, dok kod jasena razlike nema. 365 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 22 <-- 22 --> PDF |
4. ZAKLJUČAK. Svrha rada je da se prikaže ovisnost drvne mase stabla o promjeru krošnje i visini te da se izrade tablice drvnih masa sa ulazima: promjer krošnje i totalna visina uz upotrebu formule log m = a + b log d + c log h Rezultati regresione analize pokazuju da je drvna masa proporcionalna (približno) prvoj potenciji promjera krošnje i drugoj do trećoj potenciji visine stabla, dakle obrnuto nego što je to sa prsnim promjerom i visinom (gdje je drvna masa proporcionalna kvadratu prsnog promjera i prvoj potenciji visine). Interesantno je da su kod istraživanog materijala tj. jelovih stabala sa silikatnih i vapnenačkih staništa u Gorskom Kotaru i jasenovih stabala sa tri staništa (tri tipa šuma) i Posavskim šumama dobiveni vrlo slični iznosi parametara, iako je jela skiofilna vrsta, dok je jasen izrazito heliofilna vrsta. U svakom slučaju potrebna su još daljnja istraživanja u tom pravcu. Tablice drvnih masa nisu donesene radi štednje u prostoru, no pomoću podataka u tabeli lako se mogu postaviti regresione jednadžbe i izračunati tablični podaci, odnosno konstruirati nomogram. LITERATURA: Halaj, J. Frispevok k odhadu drevnej hmoty s leteckej snimky, Brno 1949. Sipurr. S. H. Forest Inventory, New York, 1952. Tomašegović, Z. O pouzdanosti aerofototaksacije za neke dendrometrijske potrebe šumskog gospodarstva. Summary The aim of this work is to represent the dependence of the tree volume on the crown diameter (D) and height (h), and to prepare volume tables with entries of the crown diameter (D) and height (h). For the investigation were chosen two of the most important species in Yugoslavia, i. e. Silver Fir (Abies alba Mill), and Norrow-leaved Ash (Frax nus angustifolia Vahl). Sample trees of Fir were felled in the even-aged stands of the forest community Blechno-Abietum, as well as in the selection stands of the forest association Fagetum abietetosum. Sample trees of Ash were felled in three var ous types of Ash forests in the bottom lands of the Sava River. (The number of sample trees n is visible in the table). . At first it was shown graphically on the log-logarithmic coordinate paper that for the regression equation one may use the formula logm = a 4- to log d + clogh ´ The results of the adjustment according to the method of least squares show that the volume of the tree is directly proportional to the 2—3 powers of the tree height, and to the first power of the crown diameter (hence nversaly then is the case of the diameter b. h. and the height, where the tree volume is proportional to the square of the diameter b, h. and to the first power of the height). The results obtained are in conformity with the data of Spurr. It is interesting that in Fir in even-aged and selection stands as well as in all the three types of Narrow- leaved Ash stands were obtained very similar results though the Fir being an expressly skiophilous, and the Ash an expressly heliophilous species. In the table are given the amounts of parameters, their standard errors, the standard deviations round the fitted curve, and the correlation coefficients of the multiple correlation RMS and R134. |