DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 86     <-- 86 -->        PDF

c^ekcalozi


PROF. DR


Dne 23. IV 1963. umro je jedan od najvećih
hrvatskih i jugoslavenskih učenjaka,
jedan od vodećih fitocenologa u Evropi,
prof, dr Ivo Horvat. Cijeli svoj život, svoju
izvanrednu intelegenciju i radnu sposobnost,
upornost i entuzijazam, posvetio


je proučavanju biljnog pokrova. Koristeći
se najsuvremenijim naučnim metodama
kroz desetke godina u brojnim publikacijama
otkrio nam je jedan novi svijet. Njegove
ideje utjecale su na razvoj ne samo
fitosociologije, nego i na cijeli niz drugih
naučnih oblasti, na razvoj intermediarnih
naučnih disciplina, na nova shvaćanja u
šumarstvu i njihovu provedbu u život.


Naše šumarstvo zadužio je uvelike jer
je dugogodišnjim istraživanjem izgradio
jasan i logičan pregled tipova naših šuma
i dao opis njihove građe, prošlosti, rasprostranjenja
i životnih prilika. Shvaćajući


IVO HORVAT


ih kao prirodoznanstvene objekte, koji se
moraju istraživati prije svega prirodoznansvenim
metodama, postavio je prakticizmom
i utilitarizmom opterećene biološke
discipline šumarstva predratnog perioda
na naučnu osnovu. Brojnim raspravama u
Šumarskom listu, predavanjima u Šumarskom
društvu, neposrednom suradnjom sa
brojnim istaknutim šumarskim stručnjacima
i znanstvenim radnicima neprekidno
je doprinosio razvoju šumarske nauke.
Mlađim generacijama šamara bio je veliki
učitelj. Svoje ogromno znanje, snagu svojih
uvjerenja, pregršt izvanrednih ideja,
nadahnuće i živu riječ velikog predavača,
biblioteku neprocjenjive vrijednosti, stavio
je svima na raspolaganje podticajući
nas na rad i nova inventivnija istraživanja.
Uvijek su, u svako doba, njegov institut,
njegov dom i njegovo srce bili otvoreni.


Prof .dr Ivo Horvat rođen je dne 7. X
1897. u Dubravici u Hrvatskom Zagorju.
Filozofski fakultet završio je u Zagrebu.
God. 1920. promoviran je na čast doktora
filozofije iz naučne discipline botanike. Do
svoje prerane smrti neprekidno radi na
Zagrebačkom sveučilištu, najprije na Filozofskom,
zatim na Prirodoslovnom, te Veterinarskom
fakultetu. Bio je redovni profesor
Veterinarskog fakulteta, Redovni naučni
suradnik i Predstojnik Odjela za geobotaniku
i vegetacijsku kartu Instituta za
botaniku Zagrebačkog Sveučilišta, Predsjednik
Odbora kod Saveznog savjeta za
naučni rad u Beogradu za vegetacijsku
kartu Jugoslavije, Clan Internacionalne
komisije za izradu vegetacijske karte Evrope,
Clan Suizdavačkog odbora internacionalnog
časopisa »Vegetatio« u Den Haag
i »Excerpta botanica« u Stuttgartu i Clan
»Deutsche Botanische Gesellschaft« u Berlinu,
»L´association internationale de phytosociolog´e
« u Montpellieru. Rukovodio je
izradom brojnih doktorskih disertacija svih
jugoslavenskih univerzitetskih centara, ocjenjivao
haibilitacijske radnje i radove
naučnih suradnika, predavao na sveučilištima
u Krakovu, Beču, Halle´Saale, Hamburgu
i Zürichu. Predsjedavao je brojnim
internacionalnim i domaćim kongresima, i




ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 87     <-- 87 -->        PDF

bio u stalnom kontaktu sa svim velikim
imenima biološke nauke.


Četrdeset godina svog intenzivnog i
plodnog rada posvetio je biljnosociološkim
istraživanjima naše zemlje i Balkana. Pri
tom se već u početku svog rada opredjelio
za ideje i metode rada ciriško-monpelješke
škole, koja je pod vodstvom njegovog
prijatelja J. Braun-Blanqueta doživjela
danas opće priznanje i osvojila sve kontinente..
Svojim shvaćanjima ostao je uvijek
dosljedan. Svaki noviji rad bio je nadogradnja
ranijih. Objavio je 80 naučnih
rasrpava, a najveći i najvrjedniji dio ostao
je nažalost neobjavljen. Od radova koji
su od neposrednijeg značenja za šumarstvo
treba spomenuti:


1.
O vegetaciji Plješivice u Lici. Geografski
vesnik, pp. 113—123. Ljubljana
1925.
2.
Pregled šumske vegetacije u Hrvatskoj
(Apercu de la vegetation sy´lvestre
en Croatie.), Šumarski list. pp. 337—
344. Zagreb, 1937.
3.
Biljnosociološka istraživanja šuma u.
Hrvatskoj. Glas. za šum. pokuse, br.
6.
pp. 127—279. Zagreb, 1938.
4.
Die Pflanzenwelt Kroatiens (Ein Blick
auf die Flora und Vegetation). Hrv. izd.
bibl. zavod, pp. 1—22. Zagreb, 1942.
5.
Biljni svijet Hrvatske. Zemljopis Hrvatske,
pp. 1—101. Zagreb 1942.
6.
Šumske zadruge Jugoslavije. Šumarski
priručnik I. pp. 583—611, Zagreb, 1946.
7.
Biljne zadruge planinskih pašnjaka.
Šumarski priručnik II. pp. 1132—1144.
Zagreb, 1946.
8.
Istraž;vanja i kartiranje vegetacije
planinskog skupa Risnjaka i Snježnika.
(Exploration et representation cartographique
de la vegetation du massif
montagneus de Risnjak et de Snježnik.)
Šum. list 74, pp. 1—22. Zagreb,
1950.
9.
Istraživanje i kartiranje primorskih obronaka
Hrvatske i područja izvora
Kupe. (Exploration et dressade des cartes
de la vegetation des versants meridionaux
de la Croatie occidentale et
de la contree de la source de la Kupa.
Šum. list 75. pp. 221—235. Zagreb 1951.
10.
Obrazloženje prijedloga za proglašenje
Risnjaka narodnim parkom. (Proposition
concernant la declaration du Risnjak
comme pare national.) Glas. Biol,
sekcije Hrv. Prirod, društva 4—6. 1950.
do 1952., pp. 209—221. Zagreb, 1953.
11.
Istraživanja vegetacije Jugoslavije i
njezino značenje za znanost i život naroda.
(Die Vegetationsforschung Jugoslawiens
und ihre Bedeutung für die
Wissenschaft und das Leben des Volkes).
Glas. Biol. sekcije Hrv. Prirod,
društva, pp. 11—23. Zagreb, 1955.
12.
Vegetacija ponikava - prilog geografiji
Krša. (Die Vegetation der Karstdolinen
- ein Beitrag zur Geographie des
Karstes.) Geograf, vjesnik 14—15, pp.
1—25, Zagreb, 1954.
13.
Pflanzengeographische Gliederung Südosteuropas.
Vegetatio, Vol. V—VI, pp.
434—447, Den Haag, 1954.
14.
Osam godina istraživanja i kartiranja
vegetacije Gorskog Kotara i Hrvatskog
Primorja. (Durchforschung und Kartierun
der Vegetation Südostkroatiens
durch acht Jahre.) Šum. List 79, pp.
412—422. Zagreb 1955.
15.
Zanimljiv nalaz samonikle borove šume
pod Obručem. (Ein interessanter
Föhrenwald im Obruč-Massiv.) Biol,
glas. 9, pp. 43—50. Zagreb, 1956.
16.
Tannenwälder Kroatiens im pfanzensoziologischen
und forstlichen Zusammenhang.
Schweiz. Zeitschr. f. Forstwesen,
108, pp. 1—27. Zürich, 1957.
17.
Laubwerfende Eichenzonen Südosteudopas
in pflanzensozilogischer, klimatischer
und bodenkundlicher Betrachtung.
Angewandte Pflanzensoziologie
15, pp. 50—62. Stolzenau-Weser, 1958.
18.
Prilog poznavanju borovih i smrekovih
šuma Male Kapele. (Ein Beitrag
zur Kenntnis der relikten Kiefer - und
Fichtenwälder der Mala Kapela in
Kroatien.) Sum. list 82, pp. 225—250.
Zagreb, 1958.
19.
Sistematski odnosi termofilnih hrastovih
i borovih šuma Jugoistočne Evrope.
(Wärmeliebende Eichen und Kiefernwälder
Südosteuropas in systematischer
Betrachtung. (Biol. Glas. Hrv.
Prirod, društva 12, pp. 1—40. Zagreb,
1959.
20.
Potreba i značenje pregledne vegetacijske
karte Jugoslavije. (Die Notwendigkeit
und die Bedeutung einer Vegetationskarte
Jugoslawiens. (Biol. gl.
Hrv. Prirod, društva 12, pp. 135—138.
Zagreb, 1959.
21.
Leitende Gesichtunkte zu einer pflansoziologischen
Gliederung Europas.
Mitt. Florist.-soziol. Arbeitsgem. Stol-
zenau/Weser, 1960.
22.
Die Pflanzenwelt der Karst-Ponikveneine
besondere Vegetationserschei341