DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 77 <-- 77 --> PDF |
završen je ovaj dio kongresa i nastavljen njegov terenski dio. U području Ohridsko-struškog bazena pregledana su dva profila tla u okolini Struge. To su profili močvarnog i t r e s e t n o g tla na lokalitetu »Ajrat«. Visoka razina rijeke ´Dnima kao i neregulirano korito rječice Sateske, uvjetovali su ranije stvaranje velikih površina močvara, bara i trstike. Radovi na reguliranju korita ovih rijeka privode se kraju, pa se SI. 1 — Razvoj korjena sladuna u crvenici na vapnencu, Oteševo. Foto: M. Kalinić nakon dovršenja melioracija predviđa na njima intenzivna poljoprivredna proizvodnja. Na ogoljelim brdima rubnog dijela bazena izražena je jaka erozija. Nanošenje eroaionog materijala u Struško polje uspješno se suzbija primjenom kompleksnih, meliorativnih i drugih mjera, podizanjem voćnjaka, šumskog drveća i v:šegodišnjih trava. U nastavku puta do slijedećeg profila od Ohrida za Prespu, prelazi se preko sedla Bukovo (1100 m) u Prespansku kotlinu. Teren je građen od aržilošista, filita i raznih drugih škriljaca sa mjestimičnim interkalađjama vapnenaca paleozojske starosti. Kod Oteševa pregledan je prof 1 crve nic e na vapnencu (si. 1.). Na plitkim tlima vapnenaćkih ogranaka planina Istok i Galičice razvija se zajednica gorske i pitome foje (Juniperus excelsa i J. foet:dis sima) kao i šuma make4o-nr-;kog hrasta (Quercetum macedonicae Em). Dirbcka tla najčešće su staništa zajednice sladuna i cera (Quercetum confertae cerris Rud.). Tla razvijena na silikatnlim supstratima Prespanskog područja pokrivaju obično sastojine sladuna. Posebnu zahvalnost dugujemo upravitelju Centra za melioraciju degradiranih suma u Bitolju kolegi mg. Aleksandru P o- p o v s k o m. Kolega Popovsku dočekao nas je u O´tesevu i grupi šumara omogućio odlazak na padine Peristera u lijepe sastojim makedonske šume molike (Pinetum Peuc:s Em). Tom prilikom sabrali smo i ovdje uzorke tla, petrografske podloge, kao i dendrološke primjerke iz sastoj´ina mohke, a prof. H. Em i dr. Z. Pariško su nam veoma susretljivo ukazali na šumarske, fitocenološke i druge karakteristike ovih sastojina. Kolega Popovski prikaoa je ukratko dosadašnje radove i savremene metode na rekonstrukciji degradiranih šuma Šumskog gospodarstva »Kažani«. Slijedeći profil bio je pregledan kod sela Topolčani u Pelagonijl Ova tektonska kotlina, ograđena je sa svih strana planinama (Baba sa Peristerom, sa istoka Nidže sa Kajmakčalanom, sa sjevera Babunom i sa juga Malim Nidže i Neredskom planinom). Za vreme neogena bilo je ovdje jezero sa 740 m n. v. Tla Pelagonije su SI. 2 — Iscvjetanje soli (sode) na površinu tla u obliku bijelih prevlaka sličnih inju. Ovce polje — selo Erđželija Fote: M. Kalinić |